Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Republika Hrvatska trenutno je članica više regionalnih foruma, inicijativa i asocijacija.

Kvadrilaterala

- kao trilateralna suradnja započela 1996. godine, na inicijativu Slovenije, Mađarske i Italije,
- priključenjem RH u rujnu 2000. godine, postaje Kvadrilaterala,
- promatrački status u Kvadrilaterali ima Republika Austrija,
- cilj Kvadrilaterale je jača regionalna suradnja, te aktivna potpora kandidatima za integriranje u EU i NATO,
- najvažniji obrambeni projekt u okviru Kvadrilaterale je MLF brigada (Multinational Land Force) koju su 1999. godine formiraju Italija, Mađarska i Slovenija,
- ulogu vodeće nacije u MLF-u ima Italija koja daje zapovjednika brigade i glavninu zapovjednog kadra,
- zapovjedništvo brigade nalazi se u Udinama,
- cilj MLF-a je osiguranje visoko spremne i operativne lake pješačke brigade sposobne za sudjelovanje u mirovnim operacijama i provedbi tzv. Petersberških zadaća,
- RH od 2002. godine, ima promatrački status u okviru MLF-a,
- aktiviranje RH u ovom vidu regionalne suradnje doprinijelo bi jačoj obrambenoj suradnji s tri susjedne zemlje članice NATO-a i EU-a,
- tehničkim sporazumom definirano je da MLF djeluje kao jedinstven entitet tijekom vježbi i operacija s mogućnošću angažiranja u okviru međunarodnih
organizacija (NATO, EU ili druge organizacije) ili autonomno.
- MLF brigada je deklarirana za EU Battle Group do 2007. godine,
- RH je 2. listopada 2006. godine preuzela predsjedanje Kvadrilateralom od Italije za razdoblje od godinu dana,
- prioriteti hrvatskog predsjedanja Kvadrilateralom su politički dijalog i suradnja u kontekstu Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, sigurnosna i obrambena suradnja s ciljem punopravnog uključivanja RH u Multinacionalnu vojnu postrojbu Kvadrilaterale, te gospodarska suradnja s naglaskom na infrastrukturu, promet, zaštitu okoliša, te razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
- u okviru Kvadrilaterale, za MORH najznačajnija je njezinom obrambenom segmentu – MLF brigadi, zajedničkoj vojnoj postrojbi Italije, Mađarske i Slovenije.
- u cilju ostvarivanja punopravnog članstva RH u MLF-u, sukladno odredbama policy papera o proširenju MLF-a, usvojenom na sastanku Političko-vojne radne grupe (Political-Military Steering Group - PMSG) u Budimpešti u lipnju 2005, poduzimaju se daljnje mjere za pristupanje - prihvaćanje temeljnih dokumenata i definiranje doprinosa u borbenim snagama,
- suradnjom u okviru Kvadrilaterale, posebno tijekom godine u kojoj RH ima ulogu predsjedatelja, želi se ostvariti postizanje punopravnog članstva RH u MLF brigadi,

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi
(South-East Europian Cooperation Process – SEECP)

SEECP je pokrenut na bugarsku inicijativu 1996. godine. Države Sudionice SEECP-a su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija te Turska. RH od listopada 2004. godine, ima status punopravnog člana.
Cilj Procesa je jačanje sigurnosne i političke suradnje, intenziviranje gospodarskih odnosa, te suradnja na području demokracije, pravosuđa i borbe protiv ilegalnih aktivnosti.
SEECP-om kao neinstitucionaliziranim regionalnim procesom koordinira država predsjedateljica, predsjedanje traje godinu dana i izmjenjuje se između članica, država predsjedateljica predstavlja Proces na međunarodnim sastancima i domaćin je godišnjem sastanku šefova država i vlada, sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane, te višegodišnjih sastanaka političkih direktora.
Predsjedanje Republike Hrvatske SEECP-om trajalo je od 4. svibnja 2006. godine do 11. svibnja 2007. godine kada je održan Summit SEECP-a u Zagrebu. Tada je predsjedanje preuzela Bugarska, do 21. svibnja 2008. godine. Predsjedavajuća u periodu 2008./2009. je Moldova, a naslijedit će je Turska.
U suradnji s Europskom komisijom, međunarodnim partnerima te državama regije izrađen je plan prema kojem SEECP preuzima ulogu političkog okvira za suradnju nekadašnjeg Pakta o stabilnosti a Vijeće za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council - RCC) zamjenjuje PS (Regionalni stol, Radne stolove). Umjesto tajništva PS u Bruxellesu osniva se Tajništvo RCC-a sa sjedištem u Sarajevu, s glavnim tajnikom iz regije. Na sastanku 27. veljače 2008. godine u Sofiji izvršena je primopredaja ovlasti s Pakta o stabilnosti na Vijeće za regionalnu suradnju.
Sastanak ministara obrane zemalja SEECP-a održan je pod predsjedanjem Bugarske u Sofiji 11. ožujka 2008. Izaslanstvo RH na sastanku predvodio je DT u MORH-u, gospodin Mate Raboteg. Na skupu održanom pod nazivom „Obrambena politika – za sigurnost, suradnju i razvoj JIE, ministri obrane država članica Procesa razmijenili su mišljenja o regionalnoj suradnji i sigurnosti na području JIE, ukazavši na potrebu transformacije regionalnih procesa u svrhu postizanja učinkovitijeg i koordiniranog djelovanja, a u skladu s principima regionalnog vlasništva. Sastanak ministara obrane potvrdio je aktualnost i uzlazni trend tog procesa.

Pakt o stabilnosti (PS)

- Pakt o stabilnosti (PS) usuglašen je na sastanku ministara vanjskih poslova u lipnju 1999. u Kölnu i bio je stavljen pod okrilje OESS-a
- političku potvrdu PS je dobio na sastanku na vrhu u Sarajevu, 30. srpnja 1999., a operativno je počeo djelovati održavanjem Regionalnog stola PS 16. rujna 1999. godine
- PS je djelovao kroz tri radna stola i to Radni stol o demokratizaciji i ljudskim
Pravima, Radni stol o gospodarskoj obnovi i Radni stol o sigurnosnim pitanjima,
- zadani cilj je bio: postizanje trajnog mira, razvitka i stabilnosti jugoistočne Europe (JIE), jačanje regionalne suradnje i uključenje zemalja s tog prostora u europske i euroatlanske integracije,

Članstvo – ukupno je bilo 54 subjekta u različitim kategorijama: sudionice PS: 10 zemalja JIE; Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Turska;
članice EU –a; Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Turska, Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina; 6 ostalih zemalja – SAD, Rusija, Norveška, Švicarska, Japan, Kanada i 3 organizacije – Europska komisija, Vijeće Europe, predsjedavajući OESS; pomagači: NATO, UN, UNHCR, OECD, WEU, MMF, Svjetska banka, EIB, EBRD, SEI, SECI, BSEC, CEECP;
promatrači: Češka, Poljska, Slovačka, Moldova, Ukrajina i Cipar

- RH je postala članicom 1999. godine, te je aktivno sudjelovala u radu sva tri radna stola Pakta o stabilnosti, kao i na raznim aktivnostima i projektima te je podupirala djelovanje na području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije,
- u okviru III. Radnog stola uspostavljeno je Regionalno središte za potporu provedbe kontrole naoružanja i verifikacije (RACVIAC),
- Republika Hrvatska preuzela je u listopadu 2006. godine, predsjedavanje Radnom skupinom o transformacija statusa RACVIAC-a u svrhu pravne prilagodbe financijskoj potpori svim članicama MAG-a, i osnaženja mjesta i uloge RACVIAC-a.

- Vijeće za regionalnu suradnju
- zbog pozitivnih promjena u regiji definirana je transformacija Pakta o stabilnosti u Vijeće za regionalnu suradnju. Ključni cilj transformacije bio je preuzimanje regionalnog vlasništva nad regionalnom suradnjom. Stoga je u suradnji s Europskom komisijom, međunarodnim partnerima i državama regije izrađen plan tranformacije Pakta o stabilnosti prema kojem Proces suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP) preuzima ulogu političkog okvira za suradnju, Vijeće za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) zamjenjuje PS (Regionalni stol, Radne stolove).

- Na sastanku u Sofiji 27.veljače 2008. izvršena je primopredaja ovlasti s Pakta stabilnosti na Vijeće za regionalnu suradnju čime je dovršen proces afirmacije načela regionalnog vlasništva.

- Republika Hrvatska je imala vodeću ulogu u procesu transformacije PS u Vijeće za regionalnu suradnju. Zagreb je 10. svibnja 2007. bio domaćin Regionalnog stola PS-a, koji je održan paralelno sa sastankom ministara vanjskih poslova SEECP-a i sastankom predsjednika država i vlada zemalja SEECP-a 11. svibnja 2007. kojim je započet poces osnivanja Vijeća za regionalnu suradnju.

- Glavne aktivnosti Vijeća za regionalnu suradnju:
1. Potpora procesima regionalne suradnje u Jugoistočnoj Europi
2. Suradnja s inicijativama i radnim skupinama koje je pokrenuo PS
3. Potpora europskim i euroatlanskim integracijskim procesima zemalja regije
4. Davanje smjernica glavnom tajniku RCC-a

- Članstvo u RCC-u
- Države sudionice SEECP-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjaska, Srbija, Turska) i UNMIK/Kosovo
- Europska Unija (zastupljena Trojkom EU u sastavu: predsjedavajući, EK i Tajništvo vijeća ministara)
- Države donatori (Austrija,Češka,Danska, Finska, Francuska, Italija, Irska, Kanada, Latvija, Mađarska, Norveška, Njemačka, Poljska , SAD, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija)
- Međunarodne organizacije i institucije (EBRD,EIB, World Bank, CoE, Council of Europe Development Bank, OECD, NATO, OSCE, UNECE, UNDP, Europski parlament, SECI).

- Prioriteti RCC-a
- gospodarski i društevni razvitak
- infrastruktura
- pravosuđe i unutarnju poslovi
- sigurnosna suradnja
- izgradnja ljudskog kapitala
- parlamentarna suradnja

Oduku o izboru glavnog tajnika RCC-a donose ministri vanjskih poslova SEECP-a,a potvrđuju je predsjednici država i vlada SEECP-a. Glavni tajnik upravlja radom Tajništva te koordinira rad RCC-a. Mandat glavnog tajnika RCC-a traje 3 godine uz mogućnost produženja za još dvije godine.

- Tajništvo RCC ima sjedište u Sarajevu,a prvi glavni tajnik RCC-a je hrvatski predstavnik Hido Biščević.

Regionalna suradnja

Jadransko-mediteranska područje - MORH i OS RH uključeni su u dva projekta koja povezuju zemlje Jadransko-jonskog bazena i Sredozemlja – Projekt Adrion i Projekt V-RMTC (Virtual Regional Maritime Traffic Centre).

Projekt ADRION

• Nastanak i razvoj - Projekt ADRION pokrenut je tijekom bilateralnih stožernih razgovora talijanske i grčke RM 2001. godine a usmjeren je na poticanje suradnje među ratnim mornaricama zemalja jadransko-jonskog bazena (Albanija, BiH, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija i Slovenija) kroz održavanje zajedničkih vježbi, posjete lukama, seminare, radionice i sl. Prvi sastanak Steering Group-e za ADRION održan je u prosincu 2004. godine čime je počela njegova operacionalizacija.
• Cilj – razvoj suradnje ratnih mornarica zemalja s izlazom na Jadransko i Jonsko more
• Članice - Albanija, BiH, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija i Slovenija
• Provedba suradnje – Suradnja u okviru projekta ADRION odvija se kroz seminare, radionice, planske konferencije za vojne vježbe, zajedničke vježbe (simulacijske i livex) i sl.
- Tijekom 2009. godine provedeno je 9 aktivnosti: jedna planske konferencije za vježbu ADRION 09 CAX, te sama simulacijska vježba, koja je održana u Grčkoj s ciljem bržeg usvajanja NATO standarda i procedura; tri planske konferencije za vježbu ADRION 09 LIVEX, te sama vježba, koja je održana u Albaniji s ciljem provjere i poboljšanja interoperabilnosti mornaričkih snaga koje sudjeluju u održavanju i nadzoru pomorske sigurnosti u Jadranskom i Jonskom moru. Na vježbi je sudjelovao brod HRM DBM-82 "Krka" s posadom.

Projekt V-RMTC

• Nastanak i razvoj - iniciran je od talijanske strane u listopadu 2004. s ciljem uspostave Virtualnog regionalnog središta za kontrolu pomorskog prometa (Virtual-Regional Marittime Traffic Centre – V-RMTC), kako bi se doprinijelo jačanju sigurnosti pomorskog prometa kao i sigurnosti zemalja s izlazom na Sredozemno i Crno more. Provedba projekta planirana je kroz dvije faze. U prvoj fazi (Inicijalna operativna sposobnost) se formiraju lokalna središta za prikupljanje podataka unutar države i dostavu istih u središte, tj. Zapovjedništvo talijanske mornarice (CINCNAV), mjesto gdje će se ti podaci objedinjavati (Data Fusion Hub). U drugoj fazi (Puna operativna sposobnost) uspostavila bi se neposredna povezanost među Lokalnim središtima te razmjena pomorske slike (RMP-Recognized Maritime Picture). Projekt je trenutno u prvoj fazi, a Hrvatska ratna mornarica već sudjeluje u provedbi aktivnosti. Krajem 2006. godine potpisan je Operativni sporazum za uspostavu V-RMTC-a. Budući da je ovaj oblik suradnje usmjeren na razmjenu podataka, koja se obavlja s računala instaliranih u zemljama članicama, zajedničke aktivnosti su malobrojne (prosječno 1-2 godišnje). Osim toga, suradnja u okviru projekta VRMTC zahtjeva usklađivanje s drugim tijelima državne uprave (MUP, Ministarstvo mora, prometa i veza). Nacionalna procedura trebala bi se formalizirati stavljanjem u funkciju Obalne straže, koja bi trebala biti „main authority“ za sve aktivnosti na moru i komunicirati sa svim relevantnim resorima.
• Cilj – stvoriti komunikacijsku mrežu, odnosno Virtualno regionalno središte za kontrolu pomorskog prometa, koja će omogućiti razmjenu informacija o pomorskom prometu, kako bi se doprinijelo jačanju sveukupne sigurnosti pomorskog prometa u području Sredozemlja i Crnog mora
• Zemlje sudionice – zemlje koje su potpisale Operativni sporazum za uspostavu V-RMTC: Albanija, Cipar, Crna Gora, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Jordan, Malta, Portugal, Rumunjska, SAD, Slovenija, Španjolska, Turska i Velika Britanija

- ostale zemlje: Alžir, Bugarska, Egipat, Gruzija, Njemačka, Libanon, Libija, Mauritanija, Maroko, Rusija, Sirija, Tunis i Ukrajina.

Forum ministara obrane zemalja jugoistočne Europe
(Southeastern Europe Defence Ministerial SEDM)

- SEDM je inicijativa za regionalnu suradnju na području obrane, pokrenuta na sastanku ministara obrane u Tirani u ožujku 1996. godine,
- članice SEDM-a su: Albanija, Bosna i Hercegovine, Bugarska, Grčka, Italija, Makedonija, Rumunjska, SAD, Slovenija, Turska, Ukrajina i Hrvatska,
- RH je postala punopravna članica 2000. godine,
- promatrački status u SEDM-u imaju Moldavija i Gruzija, dok su donedavno zemlje promatrači, Srbija i Crna Gora, primljene u punopravno članstvo SEDM procesa na ministarskom sastanku 2009. u Sofiji, Republika Bugarska.- cilj: jačanje suradnje država JIE, te Italije i SAD-a na području obrane u duhu PfP-a, a radi bržeg uključivanja u transatlanske integracije s posebnim naglaskom na NATO,
- članice SEDM-a obvezuju se na promicanje dobrosusjedskih odnosa, kao i na konstruktivnu obrambenu i sigurnosnu suradnju u regiji,
- vojnu komponentu SEDM-a čini multinacionalna kopnena brigada MPFSEE SEEBRIG u kojoj RH od 2000. godine, ima status promatrača,
- stalne članice MPFSEE-a su: Albanija, Bugarska, Grčka, Italija, Makedonija, Rumunjska i Turska, dok je Ukrajina dobila potporu članica MPFSEE i predstoji joj dovršiti unutarnju proceduru)
- status promatrača u MPFSEE-uz RH imaju SAD i Slovenija i BiH
- snage namijenjene SEEBRIG-u ostaju u domicilnim državama i okupljaju se na poziv,
- tijekom 2006. godine, uspješno je ralizirano provo upućivanje snaga South Eastern Europe Brigade (SEEBRIG) u operaciju podrške miru,
- na specifičnoj zadaći - preuzimanje KMNB/ISAF (Kabul Multinational Brigade of International Security Assistance Force in Afganistan), sudjelovao je 101 pripadnik Zapovjedništva SEEBRIG-a,
- snage SEEBRIG-a organiziraju se za preuzimanje mirovnih misija u JIE pod vodstvom UN-a, NATO-a, EU i OESS-a,
- sukladno stavu MVPEI, RH još uvijek zadržava status promatrača u vojnom dijelu SEDM procesa,

- Republika Hrvatka sudjeluje u sljedećim projektima u okrilju SEDM-a:

Southeast Europe Clearinghouse (SEEC)

- SEEC je nastala na američko – slovenskoj inicijativi s ciljem koordinacije pomoći u obrambenim reformama država JIE (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija),
- u studenom 2004. godine, održana osnivačka konferencija u Ljubljani, na kojoj
je predstavljeno stanje obrambenih procesa i reformi sustava obrane,
- u okviru inicijative djeluje 6 radnih skupina (za Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju), od kojih svaka ima svog predsjedatelja,
- Predsjedatelj Radne skupine za Hrvatsku je Danska,
- RH se u okviru ove inicijative zalaže za suradnju s ostalim sudionicama na provedbi konkretnih projekata, sukladno svojim interesima, te za aktivniju ulogu RH kao države koja može pružati potporu u području razmjene iskustava u procesima kroz koje je RH već prošla, odnosno u znanjima vještinama i sposobnostima koje je RH razvila kroz približavanje euroatlantskim integracijama.
- na petoj SEEC konferenciji u Bukureštu prihvaćen je okvirni raspored supredsjedanja domaćinstava konferencijama SEEC-a za razdoblje do kraja 2007. godine, te će RH uz Sloveniju i EUCOM biti supredsjedateljica 7. konferencije.
- šesta konferencija održana je u Sarajevu 6. – 8. lipnja 2007. godine s ciljem usklađivanja mogućnosti za provedbu i potporu pojedinih projekata. RH je kao svoj prioritetni interes u okviru SEEC-a istaknula projekt ronilačkog obučnog središta koji je u tijeku, te četiri nova zahtjeva za potporu u okviru programa SPECTRA, i istovremeno pružila potporu u okviru drugih projekata država članica.
- na inicijativu MORH-a, u Dubrovniku je 10. rujna 2007. godine po prvi put održan regionalni sastanak pomoćnika ministara za obrambenu politiku država članica SEEC-a, s ciljem razmatranja mogućnosti za razvijanje regionalnih projekata i aktivnosti od interesa za veći broj zemalja SEEC-a.
-ministri obrane zemalja članica SEEC inicijative u studenom 2009. potpisali su Zajedničku izjavu o jačanju regionalne suradnje putem regionalnih središta na Zapadnom Balkanu. Izjavom se daje prioritet razvijanju triju regionalnih središta (Regionalno središte za medijski trening u Skopju, Regionalno središte za ABKOu Kruševcu i Obučni centar za potporu mirovnim operacijama u Sarajevu) u cilju jačanja regionalne suradnje, a ujedno se i otvara mogućnost daljnje suradnje na drugim područjima i kroz druge regionalne centre, ukoliko za isto postoje nacionalni i međunarodni interesi.

<< Povratak