MY_LOGO

MORH web > Naslovnica :

Mapa weba

Povjesnica

Dan Oružanih snaga RH (OS RH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK "Zagreb" u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.

Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.

Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Postrojbama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage su tada imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od čega je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav HV-a.

Postrojbe ZNG-a 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku.

U godinama nakon Domovinskog rata, Oružane snage RH počele su procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom Oružanih snaga, kao i  odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu, koja će moći odgovoriti svim zadaćama koje se pred nju postave. U tim naporima dragocjena pomoć bila su iskustva iz Domovinskog rata. Oružane snage RH prihvaćale su visoke standarde usmjerivši svoje napore prema ostvarivanju kompatibilnosti i interoperabilnosti s oružanim snagama Sjevernoatlantskog saveza. Stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti. Uloženi napori Oružanih snaga Republike Hrvatske značajno su pridonijeli punopravnom članstvu naše zemlje u NATO-u.

 

Oružane snage RH danas


Proces transformacije Oružanih snaga RH započeo je u godinama nakon Domovinskog rata. Promjene su zahvatile sve segmente obrambenog sustava, a OS RH prihvaćale su visoke standarde i usmjeravale svoje napore ka ostvarivanju kompatibilnosti i interoperabilnosti s oružanim snagama Sjevernoatlantskog saveza. Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u njezine Oružane snage rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine. Upravo je članstvo u NATO-u omogućilo Hrvatskoj da još više pridonese, ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Oružane snage RH integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti.

Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav, uključujući OSRH, provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. Godine.

Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.

Tijekom proteklih 27 godina Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru.

Sudjelovanje pripadnika OSRH u međunarodnim misijama i operacijama započelo je 1999. godine upućivanjem deset vojnih promatrača u UN misiju UNAMSIL u Sierra Leone. U svim međunarodnim misijama i operacijama u kojima sudjeluju ili su sudjelovali, pripadnici OSRH prepoznati su po svom profesionalizmu, učinkovitosti i predanosti u obavljanju zadaća. Hrvatski napori u doprinosu stabilnosti i sigurnosti su prepoznati od saveznika, ali jednako tako i od lokalnog stanovništva u područjima operacija.

Trenutno u sedam operacija i jednoj misiji potpore miru te dvije NATO aktivnosti sudjeluje ukupno 487 pripadnika Hrvatske vojske. (RESOLUTE SUPPORT“- Afanistan, KFOR-Kosovo, UNMOGIP-Indija i Pakistan, MINURSO- Zapadna Sahara, UNIFIL-Libanon, ATALANTA, SOPHIA, INHERENT RESOLVE – Kuvajt, eFPBG u Poljskoj i Litvi).

Jedna od važnih zadaća Oružanih snaga RH u mirnodopskim uvjetima je pružanje pomoći lokalnoj zajednici i civilnim institucijama RH u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa u čemu sudjeluju sve tri grane. Obrana od požara, poplava, suše, traganje i spašavanje na kopnu i moru, hitni medicinski prijevoz bolesnih i unesrećenih osoba te organa za transplantaciju samo su neki od vidova pomoći civilnom stanovništvu.
Republika Hrvatska danas je mirna, stabilna i slobodna zemlja, koja i na svjetskoj razini sudjeluje u promicanju mira i sigurnosti zahvaljujući rezultatima koje su OS RH ostvarile tijekom proteklih 27 godina.

Oružane snage RH trenutno broje ukupno 16.121 osoba, od toga 14.667 djelatnih vojnih osoba, i to 3.013 časnika, 5.427 dočasnika, 5.697 vojnika i 530 vojnih specijalista te 1.454 državnih službenika i namještenika.

Copyright © 2008-2019 Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Sva prava pridržana. Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.
Web uredništvo Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .