Zbor narodne garde (ZNG) bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Domovinski rat

Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova. Prema prvim planovima ZNG je trebao imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Krajem srpnja 1991. godine formirano je Zapovjedništvo ZNG-a, a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG. Do 12. kolovoza su ustrojene četiri brigade, a tim predstavljanjem ZNG-a zaokruženo je ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage su tada imale oko 60 000 pripadnika, od toga 30 000 pripadnika u sastavu MUP-a. Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer (GSHV), na čelu s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav. Pričuvni sastav ZNG i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav u HV-u. Dana 3. studenog 1991. jedinice ZNG-a su formalno preimenovane u Hrvatsku vojsku.

Hrvatska vojska u tom vremenu vodila je teške borbe s neprijateljskim snagama. Trajala je tih dana obrana Vukovara i Istočne Slavonije. U tim danima gotovo da nije bilo ni jednog dijela Republike Hrvatske na kojem hrvatski vojnici nisu branili svoju domovinu. Tada započinje i proces ustrojavanja novih postrojbi, ali i proces školovanja i obuke, koji će svoje rezultate dati već u prvim oslobodilačkim akcijama Hrvatske vojske tijekom 1992. godine, kada su oslobođena područja u Zapadnoj Slavoniji i dubrovačko zaleđe. Bilo je jasno kako se vojska branitelja pretvara u vojsku osloboditelja. Uslijedila je nova faza rata.

Spomenimo samo 1993. godinu i oslobađanje zadarskog zaleđa. Stvaraju se preduvjeti za konačno oslobođenje svih privremeno zauzetih hrvatskih područja. Bližila se 1995. godina, bližio se Bljesak i Oluja, povijesni dani koji su donijeli slobodu.

Hrvatska vojska se izgrađivala na profesionalnosti, međusobnom povjerenju i jedinstvu, a simbol je njezine istinske vrijednosti Domovinski rat u kojem se ostvario cilj svake oružane sile – obrana i oslobađanje svoje domovine. U njezino su stasanje i jačanje ugrađene brojne žrtve koje nikada neće biti zaboravljene.

Proces transformacije OS RH

U proteklih 25 godina Oružane snage RH izrasle su u respektabilnu vojsku koja je jamac sigurnosti svih građana Republike Hrvatske, a na globalnoj razini, sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama, pridonose svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti.

Proces transformacije Oružanih snaga RH započeo je u godinama nakon Domovinskog rata.  Cilj je bio stvoriti profesionalnu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu koja će moći odgovoriti svim zadaćama koje se pred nju postave. Promjene su zahvatile sve segmente obrambenog sustava, a OS RH su prihvaćale  visoke standarde usmjerivši svoje napore prema ostvarivanju kompatibilnosti i interoperabilnosti sa oružanim snagama Sjevernoatlantskog saveza. Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u njezine Oružane snage rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine. Upravo je članstvo u NATO-u omogućilo Hrvatskoj da još aktivnije pridonese, ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Oružane snage RH integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti. Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav, uključujući OSRH, provodio u cilju članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije.

Republika Hrvatska postala je punopravna članica EU-a 1. srpnja 2013. godine, a upravo su ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena dva najvažnija vanjsko politička cilja Republike Hrvatske.

Pristupanju  euroatlantskim asocijacijama zasigurno je pridonijelo i sudjelovanje pripadnika OSRH u međunarodnim misijama UN-a, NATO-a i EU-a, u kriznim žarištima diljem svijeta. Sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama započelo je 1999. godine upućivanjem deset vojnih promatrača u UN misiju UNAMSIL u Sijeri Leoneu. U svim međunarodnim misijama i operacijama, u kojima sudjeluju ili su sudjelovali, pripadnici OSRH su prepoznati po svom profesionalizmu, učinkovitosti i predanosti u obavljanju zahtijevanih zadaća.  Hrvatski napori u doprinosu stabilnosti i sigurnosti prepoznati su, kako od saveznika, tako i od lokalnog stanovništva u područjima operacija.

Izobrazba

Od samog se početka, osim obuci, velika pažnja pridavala se i vojnoj izobrazbi. Iako je za uspješno funkcioniranje bilo kojeg sustava nužna sinergija mnogih elemenata, ipak na početku i na kraju svega stoji čovjek. Izgradnja sustava vojne izobrazbe bilo je jedno od temeljnih pitanja koje je pratilo izgradnju Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata. Krovna je obrazovna ustanova OSRH – Hrvatsko vojno učilište, koje od rujna 2015. nosi ime prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Danas se u sklopu HVU-a organizira i provodi izobrazba za potrebe pripadnika OSRH, ali i oružanih snaga drugih zemalja.

Opremanje i modernizacija

Sve promjene i nove zadaće OSRH, u skladu s planovima i mogućnostima, prati i opremanje te modernizacija opreme i naoružanja. Pri izradi planova i strateških dokumenata kojima su definirani glavni projekti i dinamika opremanja i modernizacije Oružanih snaga, u prvom se redu vodilo računa da im se omogući što bolje obavljanje sadašnjih i budućih zadaća. Od brojnih sustava koji su ušli ili će ući u sastav OSRH, očekuje se podizanje spremnosti i sposobnosti za obavljanje zadaća, i onih u području nacionalne obrane i onih u sklopu obveza unutar NATO-a. U procesu opremanja naoružanjem i vojnom opremom maksimalno se koriste domaći razvojni i proizvodni potencijali.

Broj pripadnika OS RH

U skladu sa zahtjevima koji su postavljeni pred OS RH u nacionalnoj obrani te ispunjavanju obveza koje proistječu iz članstva u NATO-u, definirane su misije i zadaće OS RH iz kojih se razvijaju potrebne vojne sposobnosti i elementi snaga potrebni za dostizanje tih sposobnosti. Početkom svibnja 2016. Oružane snage RH imaju 16019 pripadnika, od kojih 14506 djelatnih vojnih osoba i 1513 državnih službenika i namještenika. Od 14506 djelatne vojne osobe njih 3183 su časnici, 5389 su dočasnici, 5393 vojnici, 520 vojni specijalisti, 337 državni službenici i 1176 namještenici.

Mirovne misije i operacije

Razvoj ključnih sposobnosti snaga usmjeren je na sposobnosti planiranja i izvođenja združenih operacija, te međunarodnih operacija odgovora na krize, što uključuje i djelovanje OS RH i izvan nacionalnog teritorija, ali uvijek u sklopu savezničkih snaga (bilo u okvirima NATO, UN, EU ili drugih koalicijskih snaga), a u skladu s interesima i mogućnostima Republike Hrvatske.

Trenutačno pripadnici OSRH sudjeluju u tri mirovne misije UN-a (UNMOGIP, MINURSO i UNIFIL),  mirovnoj misiji Resolute Support  (Odlučna potpora) u Afganistanu, mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu te u jednoj misiji EU-a ATALANTA (Somalija, Adenski zaljev). Hrvatska će u skladu sa svim strateškim dokumentima i vanjskopolitičkim ciljevima i dalje aktivno raditi na uspostavi i očuvanju svjetskog mira, stabilnosti, sigurnosti, demokraciji i vladavini prava.

Mirnodopske zadaće

Jedna od važnih zadaća OSRH u mirnodopskim uvjetima je pružanje pomoći lokalnoj zajednici kao i civilnim institucijama RH u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa u čemu sudjeluju sve tri grane. Obrana od požara, poplava, suše, traganje i spašavanje na kopnu i moru, hitni medicinski prijevoz bolesnih i unesrećenih osoba te organa za transplantaciju samo su neki od vidova pomoći civilnom stanovništvu.

OS RH, osim suradnje sa zemljama članicama NATO-a, ostvaruju intenzivnu suradnju sa zemljama u regiji čime se daje značajan doprinos ukupnoj vanjskoj politici Republike Hrvatske, procesima tranzicije, povjerenja i sigurnosti u regiji. Opsežnom suradnjom u planiranju i provedbi operacija te ostvarivanju dodijeljenih misija i zadaća zajedno s državama članicama NATO-a ostvaruje se kontinuiran napredak u razvoju obrambenog sustava i njegovo usklađivanje s najboljom praksom razvijenih obrambenih sustava u svijetu.

Zahvaljujući rezultatima koje su OSRH ostvarile tijekom proteklih 25. godina, Republika Hrvatska danas je mirna, stabilna i slobodna zemlja, koja i na svjetskoj razini sudjeluje u promicanju mira i sigurnosti.

Uoči 25. obljetnice OSRH, objavljeno u Hrvatskom vojniku

25 godina OSRH

Objava 25 godina OSRH i HKoV-a pojavila se prvi puta na MORH.