Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG-a čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav HV-a.

Postrojbe ZNG-a 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku.

Osnivanjem ZNG-a stvarene su vojne snage za obranu napadnutih hrvatskih područja. Jačajući u hodu, hrvatske oružane snage ostvaruju uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima te su naposljetku 1995. vojno- redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja pobjednički okončale rat na hrvatskim prostorima.

Transformacija nakon Domovinskog rata

Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju.
U godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska počela je procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom, kao i odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim naporima, a stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti. Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.

Članstvo u NATO-u omogućilo je Hrvatskoj da još više pridonese, ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Hrvatska vojska integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti.

Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.

Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.

HRVATSKA VOJSKA DANAS

Tijekom proteklih 29 godina Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru.

Aktivan doprinos u NATO-ovim operacijama i misijama UN-a i EU-a

Hrvatske oružane snage već godinama sudjeluju u međunarodnim operacijama i misijama potpore miru u sklopu NATO saveza, Ujedinjenih naroda i Europske unije pridonoseći izgradnji mira u cijelom svijetu.

U svim međunarodnim misijama i operacijama u kojima sudjeluju ili su sudjelovali, pripadnici HV-a prepoznati su po svom profesionalizmu, učinkovitosti i predanosti u obavljanju zadaća.

Sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u međunarodnim misijama i operacijama započelo je 1999. godine upućivanjem deset vojnih promatrača u UN misiju UNAMSIL u Sierra Leone.

Danas se u u misiji Odlučna potpora u Afganistanu nalazi 12. hrvatski kontingent koji mentorira i obučava afganistanske kopnene i zračne snage. U NATO-ovoj operaciji potpore miru u Republici Kosovo uskoro ćemo obilježiti jedanaestu godinu sudjelovanja helikopterskih posada. Hrvatski vojnici unatrag nekoliko godina sudjeluju i u NATO-ovoj aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u sastavu Borbenih grupa u Republici Litvi i Poljskoj gdje zajedno s vojnicima savezničkih vojski daju svoj doprinos sigurnosti i snazi Saveza na njegovim istočnim granicama.

Hrvatska raketna topovnjača s posadom sudjelovala je i u NATO-ovoj vođenoj operaciji Sea Guardian u Sredozemlju pridonoseći osiguranju zajedničke sigurnosti na moru. U operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu sudjelovala su dva kontingenta hrvatskih vojnika odrađujući brojne zahtjevne i odgovorne zadaće u operaciji UNIFIL.

Moderno opremljena i obučena vojska jamac je hrvatske sigurnosti

Završetkom rata otvoreno je novo poglavlje stvaranja moderno opremljene, naoružane i vrhunski obučene vojske. Danas su nova tehnika i borbeni sustavi u svim granama Hrvatske vojske.

Kopnene snage opremljene su borbenim oklopnim vozilima Patria sa sofisticiranim daljinski upravljanim oružanim stanicama, topništvo je ojačano moćnim Panzer haubicama, zračni nadzor povećan je besposadnim sustavima Orbiter. Mornaričke snage u uporabi imaju novi obalni ophodni brod, a vatrena moć raketnih topovnjača ojačana je novom sposobnošću uporabe raketnih borbenih sustava RBS 15. Zračne snage opremljene su borbeno-izvidničkim helikopterima Kiowa Warrior, a borbene sposobnosti osnažene moćnim protuoklopnim raketama Hellfire. U skoro vrijeme hrvatske će zračne snage u svom sastavu imati i višenamjenske helikoptere Black Hawk a kopnene će snage biti ojačane borbenim vozilima Bradley.

Vrhunske sposobnosti specijalnih snaga i mornaričko-desantnog pješaštva ispunjavaju ponosom i izazivaju poštovanje. U obučnim središtima poput nedavno otvorenog Središta za razvoj vođa ”Marko Babić“ obučavaju se i izgrađuju vrhunski izdržljivi i sposobni vojnici i vojni vođe.

Pomoć u nepogodama i prirodnim katastrofama

Hrvatska vojska snaga je koja će među prvima priskočiti u pomoć stanovništvu i civilnim institucijama u prirodnim nepogodama ili katastrofama. Nezamjenjiva je njihova uloga u gašenju velikih šumskih požara, snježnim nepogodama, poplavama.

Vojne snage s tehnikom priskočile su pomoći Zagrebu i u razornom potresu koji ga je pogodio, čisteći gradske ulice od ruševina i omogućujući da se život što prije normalizira. Sudjelovali su i u povijesnom skidanju tornja zagrebačke katedrale, koji je prijetio urušavanjem, ali i u borbi protiv pandemije koronavirusa osiguravajući svojim kapacitetima smještaj za potrebe bolnica i pacijenata.

U potpunosti su opravdali svoju ulogu kao jedne od ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Objava Dan Hrvatske vojske i Dan HKoV-a 2020 pojavila se prvi puta na MORH.