Nakon što je na posljednje dvije videokonferencije ministara obrane u fokusu rasprave bio utjecaj pandemije COVID-19 na područje obrane te doprinos oružanih snaga civilnim institucijama, središnje teme današnjeg sastanka bile su provedba misija i operacija EU te napredak provedbe strateških obrambenih inicijativa.

Ministri su naglasili važnost što žurnije uspostave pune operativnosti misija i operacija EU kako bi se ostvario njihov primarni cilj – doprinos Unije međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti te jačanju kapaciteta partnera. Tom prilikom državni tajnik Jakop informirao je kolege ministre o provedenoj nacionalnoj proceduri uključivanja Republike Hrvatske u pomorsku operaciju IRINI, koja je pokrenuta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te skorašnjem upućivanju hrvatskog AVPD tima u operaciju ATALANTA.

Također, nastavljena je rasprava o strateškim pitanjima vezanim uz europsku sigurnost i obranu koja je započeta tijekom neformalnog ministarskog sastanka održanog u ožujku u Zagrebu. Naglašena je potreba daljnjeg rada na Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) i nadolazećoj strateškoj reviziji PESCO-a te Europskom obrambenom fondu i vojnoj pokretljivosti.

Državni tajnik Jakop pozdravio je razvoj EU obrambenih inicijativa pri čemu bi rad na Strateškom kompasu kao novoj inicijativi trebao dati poticaj sagledavanju postojećih dokumenata i procedura iz područja EU obrane te prijedlozima za njihovo unaprjeđenje uz očuvanje koherentnosti i komplementarnosti i jačanja suradnje s NATO-om.

Također, istaknuto je kako se pokretanjem Europskog obrambenog fonda u okviru predstojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira otvaraju značajne mogućnosti za razvoj obrambenih sposobnosti pri čemu se Hrvatska zalaže za uključivanje malih i srednjih poduzeća, što ujedno doprinosi zapošljavanju i gospodarskom razvoju.

Uoči ministarskog sastanka održan je i sastanak Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije (EDA) uz raspravu o budućem radu i razvoju Agencije. Državni tajnik Jakop izrazio je potporu radu Agencije i novoizabranom izvršnom direktoru Agnecije Jiří Šedivýu te je Agenciji zahvalio na potpori tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Objava Državni tajnik Jakop na videokonferenciji ministara obrane EU pojavila se prvi puta na MORH.

Središnja tema videokonferencije bile su strateške implikacije COVID-19 pandemije na područje sigurnosti i obrane, uključujući postojeće obrambene inicijative te provedbu misija i operacija Europske unije. Ministri su također razmijenili mišljenja o aktivnostima koje je Europska unija poduzela kao odgovor na pandemiju, kao i nacionalna iskustva o ulozi oružanih snaga u pružanju potpore civilnim institucijama.

Tom su prilikom pozdravili uspostavu privremene radne skupine u okviru Vojnog osoblja Europske unije koja državama članicama omogućava razmjenu informacija i najboljih praksi u vezi doprinosa oružanih snaga u suočavanju s pandemijom.

Govoreći na ovu temu državni tajnik Zdravko Jakop istaknuo je kako su solidarnost i koordinacija država članica jedan od ključnih kriterija uspješnog suočavanja s pandemijom i njezinim posljedicama te da je Hrvatska vojska spremna dijeliti svoja znanja i iskustva. Riječ je o globalnom izazovu koji je pogodio sve aspekte društva, uključujući područje obrane, te kao takav zahtijeva sveobuhvatan pristup i suradnju s partnerskim organizacijama NATO-a i UN-a.

Državni tajnik Jakop rekao je kako sigurnosni rizici nisu nestali s pojavom pandemije, odnosno da uslijed njezine pojave možemo očekivati dugoročne strateške implikacije na obrambeni sektor. U tom kontekstu te imajući u vidu doprinos oružanih snaga u pružanju potpore civilnim institucijama u borbi s ovim, ali i potencijalnim novim izazovima, potrebno je nastaviti provoditi EU obrambene inicijative poput Stalne strukturirane suradnje (PESCO), Europskog obrambenog fonda (EDF), Strateškog kompasa i vojne pokretljivosti. Ove inicijative predstavljaju dobru platformu za unaprjeđenje suradnje, razvoj operativnih sposobnosti za brzi i učinkoviti odgovor na krize, te ujedno doprinose oporavku gospodarstva kroz jačanje srednjeg i malog poduzetništva.

Također, Jakop je ukazao i na važnost zadržavanja fokusa Europske unije na jugoistočnoj Europi, gdje se pandemija javlja kao još jedan katalizator nestabilnosti. Kao dio nastojanja Ministarstva obrane da doprinese provedbi ciljeva Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, državni tajnik je izvijestio kako je pokrenuta nacionalna procedura za uključivanje Republike Hrvatske u pomorsku operaciju „EUNAVFOR MED IRINI“ na Sredozemlju.

Objava Državni tajnik Jakop na videokonferenciji ministara obrane država članica EU pojavila se prvi puta na MORH.

Na konferenciji se razgovaralo o doprinosu obrambenog sektora u suočavanju s globalnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom. Također, razmijenjena su nacionalna iskustva u pružanju vojne potpore civilnom institucijama pri čemu je naglašena potreba za daljnjom suradnjom i solidarnosti zemalja članica EU.

Reakcija Hrvatske je bila brza i pravovremena, a Hrvatska vojska bila je značajan faktor pomoći zdravstvenom sustavu

Ministar Krstičević tom je prilikom predstavio doprinos Hrvatske vojske, kao dijela sustava domovinske sigurnosti, civilnim institucijama i zdravstvenom sektoru naglasivši da su svi resursi usmjereni na borbu s ovom pandemijom koja je pogodila cijeli svijet. “Reakcija Hrvatske je bila brza i pravovremena, a Hrvatska vojska bila je značajan faktor pomoći zdravstvenom sustavu u borbi protiv pandemije koronavirusa. U vrlo ranoj fazi pojave COVID-a počeli smo s provedbom mjera koje su usmjerene na zdravstvo, sigurnost, obrazovanje i na gospodarstvo”, istaknuo je, naglasivši da su hrvatski vojnici u rekordnom roku, od manje od 72 sata izgradili potpuno autonomni kamp s mogućnošću prihvata 220 oboljelih pacijenata koji će značajno doprinijeti kapacitetima bolničkog sustava za liječenje oboljelih. “I dalje ćemo biti u spremnosti pružiti pomoć zdravstvenim djelatnicima, kojima se još jednom želim zahvaliti na svemu onome što čine za zdravlje ljudi u Hrvatskoj”, poručio je ministar ovom prilikom.

Osvrnuvši se i na nedavni razorni potres u Zagrebu, ministar Krstičević je rekao kako je Hrvatska vojska kao dio sustava domovinske sigurnosti i po pitanju potresa pravovremeno reagirala. “Pružili smo pomoć Gradu Zagrebu i svim civilnim institucijama ovdje u gradu Zagrebu. Bili smo spremni i to ćemo raditi i dalje”.

Krstičević: U cilju pravodobnih i koordiniranih mjera u zaštiti naših snaga u operacijama i misijama diljem svijeta hrvatska Vlada je organizirala strateški prijevoz u Litvu i iz Afganistana

Ministar je posebno naglasio potrebu daljnje suradnje i solidarnosti država članica EU u ovoj situaciji, kao i pravovremeno i koordinirano poduzimanje mjera kako bi se spriječila daljnja eskalacija pandemije. “Nužno je poduzeti pravovremene i koordinirane mjere kako bi zaštitili naše snage u operacijama i misijama”, rekao je Krstičević spomenuvši pritom poduzete mjere i aktivnosti koje pokazuju spremnost Republike Hrvatske za davanjem pomoći i solidarnosti partnerima i saveznicima u vremenima kada se jedino zajedničkim naporima može pobijediti trenutna kriza.

Kao dobre primjere suradnje, spomenuo je strateški prijevoz koji je organizirala Vlada RH, a odnosi se na upućivanje hrvatskog i njemačkog medicinskog tima u NATO aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Litvi i zajednički transport odnosno povratak hrvatskih snaga i snaga partnerskih zemalja Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije iz Afganistana.

“Hrvatska će kao predsjedateljica Vijećem Europske unije i dalje zagovarati pravovremenu razmjenu svih iskustava, razmjenu svih informacija. Moramo se prilagođavati i moramo činiti najbolje što možemo u ovoj situaciji, a sve u funkciji zdravlja i zaštite naših građana i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji”, zaključio je na kraju Krstičević.

Objava Ministar Krstičević na videokonferenciji ministara obrane država EU pojavila se prvi puta na MORH.

Riječ je o izvanrednom sastanku ministara obrane Europske unije koji će se održati putem videokonferencije, a kojim će predsjedati visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Glavna tema videokonferencije je suočavanje s pandemijom zaraze COVID-19 kroz sigurnosno-obrambenu dimenziju s naglaskom na koordinirano i solidarno djelovanje država članica EU.

Također, očekuje se kako će ministri razmijeniti nacionalna iskustva u pružanju vojne potpore civilnim institucijama te razmotriti jačanje modaliteta suradnje u okviru postojećih inicijativa i programa EU.

Više informacija o sastanku na poveznici.

Objava Ministar Krstičević na prvoj videokonferenciji ministara obrane EU pojavila se prvi puta na MORH.

Uz domaćina neformalnog sastanka ministara obrane država članica Europske unije potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, na sjednicama su sudjelovali ministri obrane država članica Europske unije.

Prva radna sjednica o zajedničkim izazovima i obrambenim prioritetima država članica EU

Tema prve radne sjednice bila je rasprava o obrambenim prioritetima na kojoj su ministri obrane razmijenili mišljenja o zajedničkim izazovima i prioritetima u nadolazećem razdoblju. U tom kontekstu, održana je i rasprava o prioritetima na području EU obrane.

Ministar obrane Krstičević u svom je obraćanju naglasio važnost nastavka implementacije i konsolidacije obrambenih inicijativa EU, posebice onih usmjerenih na snaženje obrambenih sposobnosti. „Nužno je na odgovarajući način uključivati procese, zaključke i rezultate ovih inicijativa u nacionalne procese obrambenog planiranja, uključujući kroz financijski aspekt“, rekao je ministar Krstičević.

U tom kontekstu, istaknuo je ulogu Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund – EDF) koji bi u narednom financijskom razdoblju 2021.-2027. godine trebao osigurati značajna sredstva za ulaganje u istraživanje i razvoj ključnih sposobnosti EU poručivši: „Programi Fonda ujedno predstavljaju izvrsnu priliku za hrvatsku obrambenu industriju čiji su kvalitetni proizvodi prepoznati širom svijeta. Upravo je razvoj industrijske i istraživačke dimenzije EU obrane jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a“.

Druga radna sjednica o strateškom pregledu PESCO-a i strateškom kompasu

Na drugoj radnoj sjednici raspravljalo se o strateškom pregledu PESCO-a i prijedlogu o izradi strateškog kompasa.

Istaknuto je kako je PESCO inicijativa trenutno u fazi strateškog pregleda koji će pružiti nova saznanja u cilju poboljšanja njene provedbe usmjerene prema razvoju novih obrambenih sposobnosti i kapaciteta EU. Govoreći o PESCO-u, ministar Krstičević je naglasio kako je ključno osigurati koherentnost PESCO-a s drugim aktivnostima, kako na razini EU-a i NATO-a, tako i na nacionalnoj razini.

U pogledu nužnosti strateškog promišljanja o budućnosti europske obrane, ministri su razmijenili mišljenja o potrebi izrade strateškog dokumenta – kompasa. Riječ je o prijedlogu koji bi državama članicama kroz svojevrsne smjernice pomogao u prevođenju političke razine ambicije u konkretne obrambene sposobnosti. Ministar Krstičević tom je prilikom naglasio važnost pragmatičnog pristupa strateškom promišljanju EU obrane, uz nužno izbjegavanje dupliciranja kapaciteta EU-a i NATO-a.

Zahvala ministra Krstičevića visokom predstavniku Borrellu i kolegama ministrima na sadržajnoj i konstruktivnoj raspravi te doprinosu jačanju sigurne Europe

Po završetku radnih sjednica održana je konferencija za medije na kojoj su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell iznijeli stajališta.

Ministar Krstičević izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska prvi put bila domaćin neformalnog sastanka ministara obrane Europske unije u sklopu predsjedanja Vijećem Europske unije istaknuvši: „Kao domaćinu, drago mi je što je ovo bio uspješan i sadržajan sastanak, a posebno zahvaljujem visokom predstavniku Borrellu i kolegama ministrima na sadržajnoj i konstruktivnoj raspravi i vjerujem da ćemo svi doprinijeti jačanju sigurne Europe“.

Krstičević: Neformalnim ministarskim sastankom dali smo doprinos snažnijoj Europi u svijetu punom izazova što je i moto hrvatskog predsjedanja

Tom prigodom, ministar se osvrnuo i na raspravu s neformalnog sastanka ministara obrane država članica EU poručivši: “Završenim neformalnim ministarskim sastankom dali smo doprinos snažnijoj Europi u svijetu punom izazova što je i moto hrvatskog predsjedanja”.

Doprinos MORH-a predsjedanju Vijećem EU kroz četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane

Ujedno je podsjetio na četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane za koje se Ministarstvo obrane zalaže za vrijeme predsjedanja Vijećem Europske unije: provedbu obrambenih inicijativa Unije, jačanje EU i NATO suradnje, jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti te razvijanje industrijske i istraživačke dimenzije.

“Na radnim sjednicama smo razgovarali o daljnjem jačanju europske obrambene suradnje i razmijenili smo mišljenja o strateškim operativnim i obrambenim prioritetima Europske unije te izradi mogućih smjernica u području sigurnosti i obrane – strateškom kompasu, o provedbi PESCO projekata i nastavku jačanju suradnje NATO-a i Europske unije”, rekao je ministar Krstičević naglasivši kako Hrvatska smatra da su Europska unija, NATO i Ujedinjeni narodi komplementarne organizacije i kako je nužno zajedničko i koordinirano djelovanje u cilju doprinosa uspostavi sigurnog okruženja.

Poručio je kako Europska unija danas ima niz alata za djelovanje, ali ako želi biti globalan akter sigurnosti mora biti fleksibilnija i brža izrazivši nadu da će u tom pogledu pomoći i obrambene inicijative kao što su PESCO i Europski obrambeni fond kroz koje želimo razvijati potrebne sposobnosti podsjetivši na jučerašnji potpisani Sporazum o suradnji u okviru PESCO projekta “Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobna pomoć u kibernetičkoj sigurnosti” s Litvom kao koordinatoricom zaključivši: Ovaj PESCO projekt je značajan i zbog europskih, ali i naših nacionalnih sposobnosti koje razvijamo u sklopu Zapovjedništva za kibernetički prostor”.

Borrell: Pohvaljujem Hrvatsku na izvrsnoj organizaciji sastanka ministara obrane EU

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell u svom je obraćanju potvrdio izvrsnu suradnju Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije zahvalivši Hrvatskoj i ministru Krstičeviću na angažmanu tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Također je zahvalio na dolasku glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

“Ovo je prvi put da sam predsjedao neformalnim ministarskim sastankom i ovom prilikom pohvaljujem hrvatski trud i ministra Krstičevića na nevjerojatnoj organizaciji”, rekao je Borrell osvrnuvši se na raspravu s neformalnog sastanka: “Tijekom ovog neformalnog sastanka dotakli smo se vrlo važnih tema od strateške važnosti te sve onoga što moramo činiti po tom pitanju u godinama koje su pred nama”.

Naglasio je kako su jedna od tema sastanka bila i operacije Europske unije gdje se raspravljalo o operativnim prioritetima i vojnim operacijama i misijama Europske unije koje pridonose izgradnji stabilnosti i sigurnosti: “Imamo šest operacija u kojima sudjeluje 5000 tisuća vojnika iz Europe”.

Također je potvrdio kako je NATO neophodan za sigurnost i stabilnost Europe poručivši: “Želimo osnažiti suradnju EU i NATO-a koja mora biti komplementarna”.

Borrell je ujedno napomenuo kako su ministri obrane tijekom sastanka razmijenili mišljenja o tome kako poboljšati vlastite sposobnosti i mogućnosti unutar postojećih PESCO projekata.

Zaključno je potvrdio kako se danas razgovaralo i o novoj inicijativi – strateškom kompasu koja uključuje krizno upravljanje, sposobnosti, politike, zaštitu. “Glavna zadaća ove inicijative bit će identificirati glavne prijetnje s kojima se suočava Europska unija. Ono što mi u Europi trebamo je stvoriti zajedničku stratešku kulturu jer naime zbog različite povijesti i kulturoloških razlika, prijetnju doživljavamo i definiramo na različite načine”, poruka je Borrella.

Objava Ministri obrane EU u Zagrebu o obrambenim prioritetima, strateškoj reviziji PESCO-a i budućnosti EU obrane pojavila se prvi puta na MORH.

Riječ je osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu kao međunarodnom vojnom zapovjedništvu koje bazira na regionalnoj suradnji zemalja Središnje Europe s namjerom da isto postane sastavni dio NATO strukture snaga, čiji su osnivači Hrvatska i Mađarska.

Neposredna blizina i zemljopisna povezanost Hrvatske i Mađarske smanjit će troškove za obuku, kroz multinacionalnu suradnju implementirat će se dio NATO ciljeva sposobnosti, a Zapovjedništvo će doprinijeti jačanju ekonomske i gospodarske suradnje, posebno na području obrambene industrije. Zapovjedništvo će se u perspektivi moći koristiti i za potrebe operacija i misija Europske unije.

Ministar Krstičević naglasio je kako mu je iznimno drago što je Memorandum o osnivanju u Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu, potpisan upravo u Zagrebu za vrijeme održavanja neformalnog sastanka ministara obrane članica država Europske unije.

“Ovo je značajan korak u jačanju sposobnosti, ne samo hrvatske i mađarske vojske, već cijelog NATO-a”, rekao je ministar Krstičević naglasivši kako zajednička suradnja u jačanju sposobnosti i dijeljenje resursa pridonose jačanju interoperabilnosti.

Krstičević: Potpisivanjem Memoranduma šaljemo poruku da smo ozbiljni saveznici i da preuzimamo odgovornost za europsku obranu

“Od početne ideje Hrvatska je prepoznala ne samo mjesto Zapovjedništva u sigurnosnoj arhitekturi NATO-a, već i važnost uspostave Multinacionalnog zapovjedništva temeljenog na regionalnoj suradnji zemalja srednje Europe”, rekao je ministar poručivši: “Potpisivanjem Memoranduma šaljemo poruku da smo ozbiljni saveznici i da preuzimamo odgovornost za europsku obranu”.

Zapovjednik Multinacionalnog zapovjedništva bit će hrvatski general

Također, ministar Krstičević je najavio kako će zapovjednik ovog Multinacionalnog zapovjedništva biti hrvatski general te da će se i druge zemlje vrlo skoro priključiti Zapovjedništvu što će Hrvatskoj i Mađarskoj omogućiti da izgradi snažne snage i odgovore na sve buduće izazove.

Ministar Krstičević je također izrazio nadu kako će Zapovjedništvo Multinacionalne divizije – Centar u bliskoj suradnji s njemačkim konceptom vodećih nacija uskoro postati dio NATO strukture snaga.

Benkő: Ovo Zapovjedništvo bit će spremno suočiti se s izazovima i s istoka i s juga te će znatno doprinijeti kolektivnoj obrani i kriznom upravljanju

Mađarski ministar Benkő također je pohvalio suradnju Hrvatske i Mađarske u području obrane kojoj je doprinijelo i potpisivanje Memoranduma o osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu: “Hrvatska i Mađarska su inicirale uspostavu ovakvog zapovjedništva jer smo prepoznali kako u našoj regiji nema NATO Zapovjedništva. Ovo Zapovjedništvo bit će spremno suočiti se s izazovima i s istoka i s juga te će znatno doprinijeti kolektivnoj obrani i kriznom upravljanju.”

Flickr

Objava Krstičević i Benkő potpisali Memorandum o osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva pojavila se prvi puta na MORH.

Memorandum su uz prisustvo visokog predstavnika Borrella potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministar obrane Republike Litve Raimundas Karoblis, ministar obrane Estonije Jüri Luik, ministrica obrane Kraljevine Nizozemske Ank Bijleveld-Schouten, ministar obrane Rumunjske Nicolae Ionel Ciucă i zamjenik ministra obrane Poljske Pawel Wozny.

Naime, ovim projektom planirano je brzo stvaranje multinacionalnih mreža za odgovor, kibernetičkih timova sastavljenih od stručnjaka za kibernetičku obranu zemalja članica, a za razliku od drugih multinacionalnih inicijativa u kibernetičkoj obrani koje se usredotočuju poglavito na dijeljenje i razmjenu informacija kibernetičke sigurnosti, ovaj projekt uključuje i dijeljenje ljudskih resursa što mu dodatno daje na vrijednosti.

Krstičević: Jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta je i dijeljenje ljudskih resursa – cyber stručnjaka

Sudjelovanjem u ovom PESCO projektu Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska nastavljaju razvijati sposobnosti na području kibernetičke obrane, pri čemu je ključna uloga nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor.
Ministar Krstičević naglasio je kako mu je drago što je Memorandum o suglasnosti za ovaj važan PESCO projekt, potpisan upravo u Zagrebu.

„Zahvalio bih u ovoj prigodi ministru Raimundasu Karoblisu na predanom radu koji Litva ulaže u koordinaciju projekta. U 2018. kada je projekt pokrenut Hrvatska je bila jedna od prvih država koja se uključila. Prepoznali smo potencijal projekta za jačanje nacionalnih, EU i NATO cyber sposobnosti“, podsjetio je ministar obrane i dodao kako su od tada, hrvatski stručnjaci napravili izvrstan posao te kako je siguran da će se u nadolazećem razdoblju, suradnja podići na još veću razinu.

“Jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta, uz dijeljenje iskustva i informacija, je i dijeljenje ljudskih resursa – naših cyber stručnjaka. Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska aktivno sudjeluju u razvoju projekta te ćemo u tom smjeru i nastaviti. U 2020. u Tim za brzi odgovor planiramo dodijeliti jednog stručnjaka iz našeg nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor. U tom smislu veselim se nastavku suradnje”, zaključio je ministar Krstičević.

Borrell: Obrana kibernetičkog prostora novi je izazov obrambene industrije

Visoki predstavnik Borrell istaknuo je da su kibernetičke prijetnje postale nešto s čime se suočavamo svaki dan i sve su raširenije te je upravo zato, nužno uložiti zajedničke snage i znanje u suočavanje s istima.

“Obrana kibernetičkog prostora novi je izazov obrambene industrije i ovakvi projekti svakako pomažu da se još više razvijemo na tom području. Zato čestitam svim državama potpisnicama ovog memoranduma i želim vam puno uspjeha u daljnjem radu”, poruka je Borrella.

Europski ministri složni: Ovaj projekt dodatno će osnažiti suradnju država potpisnica

Ministar obrane Litve Raimundas Karoblis, zemlje koordinatorice ovog PESCO projekta kazao je kako ovaj projekt ima veliku vrijednost za sve države potpisnice te kako će isti ojačati sposobnosti mehanizama obrane u području kibernetičke sigurnosti te kako će ista zasigurno poboljšati suradnju država i na drugim područjima.

Rumunjski ministar  Nicolae Ionel Ciucă složio se kako će ovaj projekt uvelike doprinijeti razvoju odnosa između država potpisnica te kako vjeruje da će isti polučiti izvrsne rezultate kada je u pitanju unapređenje suradnje na području kibernetičke sigurnosti.

Podsjetimo, Hrvatska uz projekt “Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti” sudjeluje u još pet PESCO projekata: “Vojna pokretljivost”, “Mreža logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama”, “Unaprjeđenje pomorskog motrenja”, “Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofe” te “Motrenje u NBKO području”.

Objava Potpisan Memorandum za PESCO projekt u području kibernetičke sigurnosti pojavila se prvi puta na MORH.

Prvog dana održavanja neformalnog sastanka ministara obrane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, održana je radna večera na kojoj je uz visokog predstavnika Borrella i ministre obrane članica Europske unije, sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Ministar Krstičević: Vjerujem da ćemo svojim zaključcima pridonijeti sigurnoj i stabilnoj Europi

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je kako mu predstavlja čast biti domaćinom neformalnog sastanka ministara obrane Europske unije i radne večere na kojoj prisustvuju visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Borrell i glavni tajnik NATO-a Stoltenberg.

“U ova dva dana razgovarat ćemo o prioritetima Europske unije u području obrane, jačanju europske obrambene suradnje i suradnji Europske unije i NATO-a. Očekujem sadržajnu i konstruktivnu raspravu i vjerujem da ćemo svojim zaključcima pridonijeti sigurnoj i stabilnoj Europi”, rekao je ministar Krstičević te najavio i susrete s ministricom obrane Francuske i ministrom obrane Portugala s kojima će razgovarati o jačanju suradnje u području obrane.

Stoltenberg: Ovaj sastanak odražava dobru suradnju Europske unije i NATO-a

Uoči radne večere, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u izjavi za medije istaknuo je kako je njegovo sudjelovanje na sastanku ministara obrane država članice Europske unije kao glavnog tajnika NATO-a, odraz dobre i kvalitetne suradnje između Europske unije i NATO-a.

” Ovaj sastanak odražava dobru suradnju Europske unije i NATO-a, a takva suradnja je nešto što svakako pozdravljam i podržavam. Naime, svi se suočavamo s različitim izazovima koji nisu jednostavni i kojima se niti jedna institucija ili organizacija sama ne može suprotstaviti. Svi mi moramo raditi i djelovati zajedno.Takav primjer je situacija u Siriji, dok nas situacija na granici između Grčke i Turske podsjeća kako je migrantska kriza zajednički izazov koji kao takav, zahtjeva pronalaženje zajedničkih rješenja”, poručio je Stoltenberg.

Također, glavni tajnik NATO-a rekao je kako je u stalnom kontaktu s političkim liderima na području Europske unije, ali i političkim vodstvom u Grčkoj i Turskoj.

“Na današnjem sastanku s europskim ministrima obrane raspravit ću i o pronalasku mirnog rješenja problema o rješavanju krize u Afganistanu. Spremni smo smanjiti svoju prisutnost budu li talibani poštovali uvjete sporazuma. Mislim kako je važno da se ne žurimo s povlačenjem jer će to smanjiti vjerojatnost provedbe sporazuma”, zaključuje glavni tajnik NATO-a.

Borrell: Situacija u Siriji najgori je slučaj ljudske patnje i kršenja ljudskih prava u posljednjih 70 godina

Visoki predstavnik Borrell u izjavi za medije istaknuo je kako je situacija u Siriji izrazito ozbiljna i dramatična te kako će i dalje apelirati na prestanak vojnih aktivnosti u Siriji kako bi se zaštitili ljudski životi.

“Prema posljednjim informacijama iz Ankare, ovo je najgori slučaj ljudske patnje i kršenja ljudskih prava u posljednjih 70 godina”, poručio je Borrell.

Krstičević na radnoj večeri ministara obrane Europske unije: Stabilnost jugoistočne Europe znači stabilnost cijele Europe

Tijekom radne večere raspravljalo se o aktualnim operativnim prioritetima prilikom čega je naglašena važnost zajedničkog djelovanja i suradnje sa strateškim partnerima.

Govoreći na ovu temu, ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako su operativni prioriteti neizostavan dio strateške rasprave o budućnosti europske obrane, o kojoj se ne može razmišljati bez komplementarnog i zajedničkog djelovanja s NATO-om i UN-om.

“Ukoliko Europska unija želi biti vjerodostojan globalni akter mora voditi računa i o svom neposrednom okruženju. U tom smislu treba zadržati fokus na području jugoistočne Europe i kroz jačanje kapaciteta pružiti partnerima potporu u suočavanju s brojnim sigurnosnim izazovima. Stabilnost jugoistočne Europe znači stabilnost cijele Europe”, rekao je ministar Krstičević.

Objava Počeo neformalni sastanak ministara obrane EU u Zagrebu pojavila se prvi puta na MORH.

Konferencijom predsjeda Hrvatski sabor u suradnji s Europskim parlamentom, a sjednicom o jačanju europske obrambene suradnje i industrije predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Igor Dragovan.

U uvodnom izlaganju ministar Krstičević je istaknuo kako se države članice najbolje mogu nositi s izazovima kroz okvir i snagu Europske unije daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje koje će učvrstiti njezinu predvodničku ulogu globalnog čimbenika.

Doprinos MORH-a predsjedanju Vijećem EU kroz četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane

“Doprinos Ministarstva obrane cjelokupnom predsjedanju Vijećem Europske unije u zajedničkom cilju za jačanjem utjecaja Europske unije ogleda se u četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane koji su dio nacionalnog prioriteta predsjedanja ‘Europa koja je utjecajna’ i ‘Europa koja štiti’ u kojemu Hrvatska vojska daje doprinos zaštiti stanovništva u raznim kriznim situacijama, primjerice protupožarnoj i poplavnoj sezoni, nadzoru i spašavanju”, naglasio je ministar navodeći prioritete MORH-a: Provedba obrambenih inicijativa Unije, jačanje EU i NATO suradnje, jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti te razvijanje industrijske i istraživačke dimenzije”.

Krstičević je naglasio kako je u provedbi prvog prioriteta obrambenih inicijativa Unije naglasak stavljen na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) putem koje države jačaju europske obrambene sposobnosti ulaganjem u obranu i kroz zajedničke projekte, usklađeno obrambeno planiranje (CARD), Europski obrambeni fond (EDF) koji omogućava financiranje razvoja obrambenih sposobnosti i otvara nove mogućnosti za hrvatsko srednje i malo poduzetništvo i vojnu pokretljivost koja će omogućiti lakše prekogranično kretanje i brže izvršavanje zadaća.

Krstičević: Sudjelovanjem u PESCO projektima razvijamo sposobnosti u području cybera, logistike, vojne pokretljivosti, NBKO, pomorskog nadzora i prirodnih katastrofa

“Glavni cilj ovih inicijativa je razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnog trošenja, kako materijalnih, tako i ljudskih resursa”, istaknuo je ministar navodeći za primjer sudjelovanje u PESCO projektima gdje, rekao je, razvijamo sposobnosti u području cybera, logistike, vojne pokretljivosti, NBKO, pomorskog nadzora i prirodnih katastrofa.

Također, potvrdio je kako Ministarstvo obrane zagovara uključivanje obrambene industrije u PESCO projekte te kako mu je iznimno drago da se u okvirima projekta “CBRN SaaS” trenutno radi na uspostavi industrijskog konzorcija koji će kreirati sustav besposadnog nadzora NBKO ugroza.

Neraskidiva veza između Hrvatske vojske i obrambene industrije

Također, istaknuo je kako je ključno razvijati i četvrti prioritet – industrijsku i istraživačku dimenziju naglasivši neraskidivu vezu između Hrvatske vojske i obrambene industrije. “Tu vezu smo potvrdili u Strategiji nacionalne sigurnosti, ali i kroz novo uspostavljeni Sustav domovinske sigurnosti koji je prepoznao ‘Partnerstvo za sigurnost’ kao temeljni koncept koji doprinosi sigurnosti Republike Hrvatske danas i koji će nastaviti doprinositi u budućnosti”, pojasnio je Krstičević poručivši: “Hrvatska obrambena industrija je mala, no posjeduje izuzetne, svjetski kvalitetne proizvode”.

Naglasak na ulozi malih i srednjih poduzeća te istraživačkih kapaciteta kroz Europski obrambeni fond

Uz jačanje konkurentnosti obrambene industrije, rekao je, Republika Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, naglasak stavlja i na uloge malih i srednjih poduzeća te istraživačkih kapaciteta, a jedan od alata koje mogu pozitivno utjecati na jačanje europske obrambene industrije i razvoja te poticanja sinergije oružanih snaga i civilno-industrijskog sektora je Europski obrambeni fond (EDF). “Svaki uloženi euro u europsku obrambenu industriju istovremeno je ulog u sigurnost naših građana, europsku suradnju, ekonomski razvoj i zapošljavanje, ali i ulaganje u razvoj, istraživanje i inovacije proizvoda koji će svoju primjenu zasigurno naći i u civilnom sektoru”, istaknuo je ministar Krstičević zaključivši: “Vlada Republike Hrvatske čvrsto podržava suradnju hrvatskih tvrtki sa stranim tvrtkama kroz strateška partnerstva”.

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici uspostavljena je 2012. odlukom Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije. Predstavlja platformu za raspravu, razmjenu informacija i najboljih praksi između predstavnika nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o temama povezanima s vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom Europske unije. Konferencija se održava dva puta godišnje, u organizaciji parlamenta države članice koja predsjeda Vijećem, uz sudjelovanje izaslanstava nacionalnih parlamenata država članica i Europskog parlamenta. Države kandidatkinje i europske države članice NATO-a sudjeluju kao promatrači.

Uz ministra Krstičevića, izlaganje su održali glavni ravnatelj za obrambenu industriju i svemir u Europskoj komisiji Timo Pesonen i zamjenik glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje zadužen za Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku i odgovor na krize Pavel Herczynski, nakon čega je uslijedila rasprava o temama posvećenim europskoj sigurnosti i obrani koje doprinose daljnjem jačanju utjecaja Unije u vanjskom djelovanju i sigurnosti njezinih građana.

Objava Krstičević na Međuparlamentarnoj konferenciji o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU pojavila se prvi puta na MORH.

U srijedu 4. ožujka 2020. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se radna večera ministara obrane EU s početkom u 19,00 sati.

Predstavnicima medija bit će omogućeno praćenje dočeka visokih uzvanika ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice od 17,30 sati te mogućnost uzimanja doorstep izjava. Pozivamo akreditirane predstavnike medija da zbog obaveznog sigurnosnog pregleda dođu u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu najkasnije do 16.40 sati.

Isto tako, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u 21:05 sat održat će se potpisivanje Memoranduma o suglasnosti o suradnji u projektu kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti. Memorandum potpisuju: potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministar obrane Republike Litve Raimundas Karoblis, ministar obrane Estonije Jüri Luik, ministrica obrane Kraljevine Nizozemske Ank Bijleveld-Schouten, ministar obrane Poljske Mariusz  Błaszczak i ministar obrane Rumunjske Nicolae Ionel Ciucă.

Nakon potpisivanja planirana su kratka obraćanja ministara. Pozivamo akreditirane predstavnike medija da za praćenje izjava dođu u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu najkasnije do 20,30 sati.

U četvrtak, 5. ožujka 2020. u hotelu Westin, Ulica Izidora Kršnjavog 1 u Zagrebu s početkom u 8,30 sati održat će se radne sjednice ministara obrane država članica Europske unije na kojima će se raspravljati o prioritetima iz područja obrane.

Sastankom će predsjedati potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Fotografima i snimateljima će biti omogućeno praćenje početka radne sjednice u 8,30 sati.

Pozivamo akreditirane fotografe i snimatelje koji žele snimiti početak radne sjednice da dođu u Westin najkasnije do 7.45 sati zbog obaveznog sigurnosnog pregleda.

Nakon završetka radnih sjednica, u 12.15 sati planirane su izjave za medije potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella.

Pozivamo akreditirane predstavnike medija koji žele pratiti izjave za medije da dođu Westin najkasnije do 11.30 sati zbog obaveznog sigurnosnog pregleda.

Nakon toga, akreditiranim predstavnici medija bit će omogućeno praćenje potpisivanje Memoranduma između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Mađarske o osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu koje će se održati također u hotelu Westin s početkom u 12:45 sati.

Napomena: Praćenje navedenih medijskih aktivnosti u okviru neformalnog sastanka ministara obrane EU moguće je isključivo predstavnicima medija koji su akreditirani na poveznici.

Objava Neformalni sastanak ministara obrane država članica Europske unije pojavila se prvi puta na MORH.

Domaćin sastanka je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, a sastankom će predsjedati visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell.

U srijedu 4. ožujka 2020. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se radna večera ministara obrane EU s početkom u 19,00 sati.

Predstavnicima medija bit će omogućeno praćenje službenog dočeka visokih uzvanika ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice od 17,30 sati i zajedničko fotografiranje.

U četvrtak, 5. ožujka 2020. u hotelu Westin, Ulica Izidora Kršnjavog 1 u Zagrebu s početkom u 8,30 sati održat će se radne sjednice ministara obrane država članica Europske unije na kojima će se raspravljati o prioritetima iz područja obrane.

Sastankom će predsjedati potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Fotografima i snimateljima će biti omogućeno praćenje početka radne sjednice u 8,30 sati.

Nakon završetka radnih sjednica, u 12.15 sati planirane su izjave za medije potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella.
Napominjemo kako je praćenje sastanka ministara obrane moguće isključivo za akreditirane predstavnike medije te vas molimo da se obavezno akreditirate za ovaj događaj na poveznici.

Također, ljubazno molimo da vašu prijavu za praćenje obavezno pošaljete i na e-mailove: infor@morh.hr i media@mvep.hr najkasnije do petka, 28. ožujka 2020. do 14 sati. Prijava treba sadržavati ime i prezime, naziv medija, broj novinarske iskaznice te broj mobitela.

O konkretnim informacijama za medije, mjestu i vremenu dolaska i dr. akreditirani predstavnici medija pravovremeno će biti obaviješteni.

Objava Neformalni sastanak ministara obrane Europske unije u Zagrebu pojavila se prvi puta na MORH.

Nakon uvodnih obraćanja održane su dvije panel rasprave. Na prvoj su sudjelovali francuski nacionalni direktor za sposobnosti general bojnik Eric Charpentier, finski vojni izaslanik pri EU/NATO kontraadmiral Juha Vaukhonen, prvi zamjenik načelnika glavnog stožera Češke general pukovnik Jaromir Zuna te voditelj Odjela za EU pri španjolskom ministarstvu obrane brigadir Jorge Farre. Panel rasprava uglavnom je bila usredotočena na pitanja jesu li EU obrambene inicijative već utjecale na nacionalno obrambeno planiranje te u kojoj se mjeri šira europska perspektiva uzima u obzir kod donošenja odluka država članica.

Na drugom panelu razmatrali su se praktični koraci ka poboljšanju implementacije i primjene alata u nacionalnim procesima. U njoj su sudjelovali nacionalni direktor za istraživanje i tehnologije te zamjenik direktora Generalne uprave za nacionalne obrambene resurse pri portugalskom ministarstvu obrane general bojnik Jorge Côrte-Real Andrade, zamjenik direktora za sposobnosti pri nizozemskom ministarstvu obrane brigadni general Ludy Schmidt te voditelj Odjela za multinacionalno obrambeno planiranje pri austrijskom ministarstvu obrane brigadir Markus Kohlweg.

Sudionici seminara složili su se kako će obrambene inicijative EU imati željeni utjecaj na poboljšanje koherentnosti europskog obrambenog okruženja i jačanje europske obrambene suradnje samo ako ih države članice u potpunosti ugrade i koriste u svojim nacionalnim obrambenim planiranjima.

Objava MORH i EDA organizirali seminar o obrambenom planiranju i obrambenim inicijativama EU pojavila se prvi puta na MORH.

Ravnatelji su razgovarali o razvoju i provedbi inicijativa Europske unije u području obrane, s naglaskom na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) i s tim u vezi predstojeći strateški pregled. Također su raspravljali o utjecaju klimatskih promjena na obranu, kao i o modalitetima daljnjeg jačanja EU-NATO suradnje.

Ravnatelji su se složili kako je potrebno zadržati zamah po pitanju jačanja europske obrambene suradnje, poticati komplementaran razvoj sposobnosti te raditi na koherentnosti i provedbi postojećih inicijativa. Ravnatelji su naveli kako klimatske promjene predstavljaju sve veći izazov za obrambene kapacitete, resurse te ispunjenje operativnih zadaća i misija oružanih snaga. Na temu daljnjeg jačanja obrambene suradnje između Unije i NATO-a ravnatelji su se složili kako su zajedničke aktivnosti dviju organizacija važne kod pružanja podrške partnerima, posebno kad je riječ o hibridnim prijetnjama. Na sastanku je na ovu temu sudjelovao i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambenu politiku i planiranje, Patrick Turner.

Domaćin sastanka je bila Dunja Bujan, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Sastankom je predsjedao Pawel Herczynski, ovlašten za obavljanje poslova zamjenika glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) i direktor za ZSOP.

Objava Sastanak ravnatelja za obrambenu politiku Europske unije u Zagrebu pojavila se prvi puta na MORH.

Na sastanku će sudjelovati ravnatelji uprava za obrambenu politiku država članica Europske unije te predstavnici institucija Europske unije, a razgovarat će se o razvoju i provedbi inicijativa Europske unije u području obrane.

Sastanak je ujedno i priprema za Neformalni sastanak ministara obrane EU koji će se održati u Zagrebu, 4. i 5. ožujka 2020. godine.

Izjave  za medije planirane su u 13:30 sati stoga pozivamo zainteresirane predstavnike medija da dođu u četvrtak 23. siječnja 2020., u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu, Radnička cesta 21, najkasnije do 12:40 sati.

Također, molimo predstavnike medija da  svoj dolazak obavezno potvrde na e-mailove: infor@morh.hr i media@mvep.hr, najkasnije do srijede, 22. siječnja 2020. do 14 sati. Prijava treba sadržavati ime i prezime, naziv medija, broj novinarske iskaznice te broj mobitela.

Napominjemo da svi novinari i predstavnici medija koji žele prisustvovati događanjima u organizaciji predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije moraju posjedovati važeću medijsku akreditaciju. Zahtjevi za akreditaciju podnose se na poveznici.

Objava Neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku Europske unije pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar Krstičević upoznao povjerenika Europske komisije za upravljanje krizama Lenarčiča s radom sustava domovinske sigurnosti Republike Hrvatske

Ministar je predstavio prioritete i aktivnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, s naglaskom na teme koje će se provoditi u okviru četvrtog stupa “Europa koja je utjecajna”, a koje imaju za cilj zadržati trenutnu ambiciju EU na području obrane.

Uz navedeno, ministar Krstičević osvrnuo se i na ulogu Ministarstva obrane u provedbi ciljeva trećeg stupa Programa “Europa koja štiti”, gdje je značajan naglasak upravo na jačanju vojne i civilne suradnje.

Tom je prilikom ministar upoznao povjerenika Lenarčiča s radom sustava domovinske sigurnosti Republike Hrvatske koji je omogućio koordinirano i optimalno djelovanje svih sastavnica sustava u cilju pomoći civilnim strukturama.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje krizama Lenarčič zahvalio Hrvatskoj na doprinosu i angažmanu u europskom mehanizmu civilne zaštite rescEU

Ministar Krstičević je istaknuo kako Republika Hrvatska svojim sposobnostima redovito pomaže drugim državama u slučajevima prirodnih katastrofa te sudjeluje u aktivnostima Unije usmjerenima na jačanje mehanizama za civilnu zaštitu, uključujući doprinos razvoju i provedbi Europskog mehanizma civilne zaštite rescEU.

Povjerenik za krizna upravljanja Lenarčič poželio je Hrvatskoj i ministru Krstičeviću uspjeh tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije te je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu i angažmanu u Europskom mehanizmu civilne zaštite rescEU gdje Hrvatska vojska sudjeluje s dva Canadaira.

Objava Ministar Krstičević s povjerenikom Europske komisije za upravljanje krizama Lenarčičem pojavila se prvi puta na MORH.

Ovo je prvi sastanak ministra Krstičevića s novim visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Krstičević predstavio četiri prioriteta u području obrane

Ministar Krstičević tom je prilikom Borrellu predstavio prioritete i aktivnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području obrane i sigurnosti. Istaknuo je četiri ključna prioriteta u području obrane i sigurnosti: 1. daljnju provedbu konsolidaciju i koherentnost obrambenih EU inicijativa (PESCO, CARD, vojna mobilnost, Europski obrambeni fond); 2. jačanje EU-NATO suradnje i transatlantskih odnosa, 3. jačanje industrijske i istraživačke dimenzije obrane, s naglaskom na ulogu malog i srednjeg poduzetništva te 4. jačanje napora Europske unije na području jugoistočne Europe u domeni sigurnosti i obrane.

Borrell: Želim Hrvatskoj uspješno predsjedanje Vijećem Europske unije

Visoki predstavnik Borrell zaželio je Hrvatskoj i ministru Krstičeviću uspješno predsjedanje Vijećem Europske unije i izrazio zadovoljstvo susretom i sastankom u Zagrebu.

Ministar je tom prigodom Borrellu čestitao na novoj dužnosti istaknuvši: “U Hrvatskoj ćete imati pravog partnera i prijatelja. Predsjedanje je sjajna prilika i čast za Hrvatsku”.

Ministar Krstičević i visoki predstavnik Borrell razgovarali su o aktualnim sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i budućoj zajedničkoj suradnji, posebno u okviru priprema za predstojeći neformalni sastanak ministara obrane koji će se održati u Zagrebu, 4. i 5. ožujka 2020. godine.

U sklopu hrvatskog predsjedanja konferencija “EU-NATO suradnja”

Također, ovom je prigodom ministar najavio kako će se u sklopu hrvatskog predsjedanja održati konferencija na temu EU-NATO suradnje u zajedničkoj organizaciji hrvatskog i njemačkog ministarstva obrane u Splitu.

Objava Ministar Krstičević s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Borrellom pojavila se prvi puta na MORH.

U svom obraćanju ministar obrane istaknuo je: “Uz velike ljudske žrtve i patnju naroda, posebno ovdje u Slavoniji, Hrvatska je uspjela ostvariti međunarodno priznanje i teritorijalnu cjelovitost, što nam je omogućilo da postanemo dijelom najuspješnijih političkih projekata u povijesti, članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije”.

Ministar Krstičević predstavio je prioritete i glavne aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva obrane, istaknuvši kako je predstojeće predsjedanje Vijećem Europske unije kruna sveukupnog rada Republike Hrvatske.

Krstičević: Predsjedanje Vijećem Europske unije je velika odgovornost i prilika za Republiku Hrvatsku

“Teme u području obrane na koje ćemo staviti naglasak bit će nastavak implementacije, konsolidacije i osiguravanje koherentnosti pokrenutih obrambenih inicijativa s naglaskom na izgradnji sposobnosti, zatim jačanje suradnje Europske unije i NATO-a, razvijanje istraživačke i industrijske dimenzije te jačanje napora Europske unije na prostoru jugoistoka Europe u području sigurnosti i obrane”, poručio je ministar zaključivši kako predsjedanje za Hrvatsku predstavlja veliku odgovornost.

Od obrambenih inicijativa ministar Krstičević istaknuo je Stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD), Europski obrambeni fond (EDF) te vojnu pokretljivost, poručivši kako je glavni cilj ovih inicijativa razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnih trošenja kako materijalnih, tako i ljudskih resursa.
“Republika Hrvatska sudjeluje u šest PESCO projekata kroz koje razvija sposobnosti u području vojne pokretljivosti, logistike, odgovora na prirodne katastrofe, kibernetičke sigurnosti te pomorskog i NBKO nadzora”, istaknuo je.

Govoreći o suradnji Europske Unije i NATO-a, ministar je naglasio kako Republika Hrvatska obrambene inicijative EU vidi kao doprinos jačanju obiju organizacija: “Hrvatska će kao predsjedavajuća država poticati daljnje jačanje sadržajne i komplementarne suradnje EU i NATO-a”.

Nastavit ćemo poticati suradnju Hrvatske vojske i obrambene industrije, osobito malog i srednjeg poduzetništva

Na temu jačanja EU napora na području jugoistočne Europe ministar je istaknuo važnost suradnje i pružanja potpore partnerima u suočavanju sa sigurnosnim izazovima i prijetnjama.
Ministar je izlaganje zaključio najavom međunarodne konferencije “Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije” koja će se u suradnji s Europskom obrambenom agencijom održati u ožujku 2020. u Zagrebu. Uz brojne aktivnosti koje će se provesti u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja, ministar je najavio i konferenciju u suradnji sa saveznom Republikom Njemačkom “EU-NATO suradnja” u lipnju 2020. u Splitu.

Osim nadležnosti Ministarstva obrane za nacionalni prioritet “Europa koja je utjecajna”, Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska neposredno su dio i nacionalnog prioriteta “Europa koja štiti”.

Ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman: Hrvatska će raditi na promicanju temeljnih vrijednosti Europske unije, demokraciji, vladavini prava, osobnim slobodama, borbi protiv korupcije, promicanju mira i stabilnosti

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako Republika Hrvatska Vijećem EU-a predsjeda nakon šest godina članstva u Uniji.

Podsjetio je kako su vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske bili normirani od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana: “Velika je čast da se možemo suočiti s tako važnom i odgovornom dužnosti te voditi kompletnu politiku Europske unije”.

Istaknuo je kako su prioriteti hrvatskog predsjedanja usuglašeni s ključnim strateškim dokumentima Europske unije, dodavši kako Hrvatska preuzima kormilo EU-a u vremenu kada se ona suočava s izazovima migracija, sigurnosnim prijetnjama, klimatskim promjenama, gospodarskom nejednakošću i nepoznanicom Brexita: “Republika Hrvatska radit će na promicanju temeljnih vrijednosti Europske unije, demokraciji, vladavini prava, osobnim slobodama, borbi protiv korupcije te će osobiti naglasak staviti na jačanje Europske unije u svom neposrednom okruženju zbog mira, sigurnosti i stabilnosti”.

Govoreći o prioritetima hrvatskog predsjedanja, ministar Grlić Radman naglasio je kako će Republika Hrvatska poticati proširenje te nastaviti promicati otvorenu i slobodnu trgovinu. “Pomoći ćemo našim susjedima na njihovom europskom putu. Jugoistok Europe ne smije ostati crna rupa usred kontinenta”, poručio je.

“Predsjedanje Vijećem Europske unije prilika je da damo vlastiti doprinos razvoju europskog projekta i za predstavljanje Hrvatske europskoj javnosti. To je prigoda za pokazati europski identitet Hrvatske, kao i hrvatski identitet Europe”, zaključio je ministar vanjskih i europskih poslova.

Rektor Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac izrazio je dobrodošlicu svim okupljenima u ime 18 tisuća studenata osječkog sveučilišta dodavši kako prije 28 godina, za vrijeme Domovinskog rata, ni najveći optimisti nisu mogli predvidjeti da će Hrvatska danas biti na čelu EU-a.

Zamjenica gradonačelnika grada Osijeka Žana Gamoš istaknula je kako u gradu na Dravi žive 22 nacionalne manjine te je stoga Osijek pravi primjer multikulturalnosti Europe, a predsjednik osječko-baranjske Županijske skuštine Dragan Vulin kazao je kako je čast biti domaćinom današnje konferencije.

Nakon predstavljanja prioriteta održan panel o ključnim temama i aktivnostima predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije

Nakon predstavljanja prioriteta održana je rasprava u kojoj su o ključnim temama i aktivnostima predsjedanja uz Grlića Radmana, sudjelovali i Dunja Bujan iz Uprave za obrambenu politiku MORH-a, Sandro Knezović iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, voditelj Doktorske škole u Osijeku Mario Vinković, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije Goran Basarac te Dunja Duić s Pravnog fakulteta u Osijeku. Predstavljanju su nazočili brojni dužnosnici, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, predstavnici diplomatskog zbora, članovi akademske zajednice, predstavnici hrvatske obrambene industrije, kao i brojni studenti i učenici.

Konferenciji nazočili i polaznici Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”

Konferenciji su nazočili i polaznici 22. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” i kadeti kadetske bojne “Predrag Matanović” Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”.

Predstavljanjem prioriteta “Europa koja je utjecajna” nastavljen je ciklus predstavljanja krovnih prioriteta Republike Hrvatske tijekom njezina predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Uz “Europa koja je utjecajna”, program predsjedanja Republike Hrvatske imat će još tri krovna prioriteta: “Europa koja raste” “Europa koja povezuje” i “Europa koja štiti”.

Objava Ministar Krstičević na konferenciji “Europa koja je utjecajna” pojavila se prvi puta na MORH.