Uz sudjelovanje ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministar obrane Banožić podsjetio je kako je proces rada na Strateškom kompasu započeo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine, te je zahvalo svim uključenima na predanom radu.

Od ključnog značaja je da dokument uzima u obzir sigurnosne percepcije i zabrinutost svih država članica pa tako i Republike Hrvatske, na čiju inicijativu dokument u svojem fokusu ima i stabilnost zapadnog Balkana, ali i uvažavanje principa konstitutivnih naroda za stabilnost Bosne i Hercegovine.

Ruska agresija na Ukrajinu značajno je utjecala na završnu dinamiku rada na Strateškom kompasu, ali je i dodatno osvijestila potrebu jačanja obrambenih inicijativa i sposobnosti temeljenih na zajedničkom razumijevanju o izazovima s kojima su države članice Europske unije suočene.

Ministar Banožić napomenuo je kako predstoji proces implementacije odredbi Strateškog kompasa pri čemu se mora zadržati predanost procesu i razvoju zajedničkih i održivih inicijativa i sposobnosti.

“Zajedničke ambicije moraju biti prepoznate u nacionalnim planovima, a ključno će biti i ojačati suradnju s transatlantskim saveznicima i sinergiju Strateškog kompasa s nadolazećim NATO strateškim konceptom”, rekao je ministar obrane.

Iskazivanje dodatne potpore Strateškom kompasu očekuje se na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka.

Tijekom radne večere u formatu ministara obrane održana je razmjena mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu te o dosadašnjim i budućim naporima Europske unije u daljnjem pružanju potpore Ukrajini.

Ministar Banožić istaknuo je potporu teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te suosjećanje hrvatskog društva iz razloga što je i sama prije 30 godina Republika Hrvatska bila žrtvom agresije.

“Potrebna je daljnja potpora Ukrajini temeljena na raspoloživim EU i NATO instrumentima. Nužno je pažljivo pratiti situaciju u državama Zapadnog Balkana, gdje postoje mnogi neriješeni izazovi koje aktualna kriza dodatno usložnjava”, rekao je Banožić i podsjetio na nedavni pad naoružane besposadne letjelice u Zagrebu pri čemu je naglasio nužnost poduzimanja svih procesa kako bi se osigurala sigurnost građana.

Objava Ministri obrane i ministri vanjskih poslova EU-a usvojili Strateški kompas pojavila se prvi puta na MORH.

Tijekom zajedničkog sastanka, na kojemu će, uz ministra obrane, sudjelovati i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, raspravljat će se o Strateškom kompasu, s ciljem njegova usvajanja. Ambiciozan i djelotvoran, temeljen na zajedničkom razumijevanju država članica, Strateški kompas pružit će političke smjernice za daljnji razvoj EU inicijativa u području sigurnosti i obrane u sljedećih pet do deset godina.

Nakon zajedničkog sastanka, u formatu ministra obrane, raspravljat će se implikacije ruske agresije na Ukrajinu i europsku sigurnost, a putem video veze očekuje se obraćanje ukrajinskog ministra obrane koji će informirati o aktualnoj situaciji.

Objava Ministar Banožić na zajedničkom sastanku EU ministara obrane i vanjskih poslova pojavila se prvi puta na MORH.

S obzirom da je za ovu sjednicu bio predviđen nešto kraći vremenski format, u ime Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije govorila je ministrica obrane Sjeverne Makedonije gđa. Slavjanka Petrovska. Kroz zajedničku izjavu Hrvatska je izrazila nepokolebljivu podršku ukrajinskom i gruzijskom suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu u okviru međunarodno priznatih granica. Također, izražena je hrvatska zabrinutost zbog ruskog djelovanja na istoku Europe ali i na području Zapadnog Balkana te su pohvaljeni napori Ukrajine i Gruzije u mirnom rješavanju napetosti diplomatskim putem. Naposljetku je još jednom izražena podrška zaključcima s NATO-ovog summita u Bukureštu 2008. godine, NATO-ovoj politici Otvorenih vrata i pravu svake države da sama odlučuje o svojim sigurnosnim aranžmanima.

Sastanak ministara obrane završio je održavanjem posebne sjednice posvećene NATO-EU suradnji, na kojoj su sudjelovali partneri iz Finske i Švedske te visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Tom prigodom svi prisutni izrazili su zadovoljstvo partnerstvom između NATO-a i Europske unije koje su ocijenili snažnijim nego ikada prije, što je posebno važno u trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe. NATO i EU zajedno surađuju u brojnim područjima od ključne važnosti za europsku sigurnost poput održavanja stabilnosti na području Zapadnog Balkana, suradnje u cyber domeni te suradnje na području pomorske sigurnosti u Sredozemlju. Obje organizacije rade na svojim novim strateškim dokumentima – NATO na Strateškom konceptu i Europska unija na Strateškom kompasu. Iako se radi o dokumentima koji su različiti u svom pristupu, prisutni su se složili oko potrebe za njihovom komplementarnošću i međusobnom nadopunjavanju kako bi se osigurala koherentnost u globalnom pristupu sigurnosti.

Ministar Banožić ponovio je stav Hrvatske po pitanju trenutne sigurnosne situacije na istoku Europe te kako se je potrebno pridržavati dva temeljna načela – da je rješavanje sukoba silom neprihvatljivo i da svaka nacija ima pravo sama birati svoj put. Osim toga, ministar je rekao da je za Hrvatsku kao članicu obje organizacije od najveće moguće važnosti zadržati koheziju između NATO-a i Europske unije te nastaviti održavati međusobnu solidarnost jer dijelimo odgovornost za sigurnost euroatlantskog područja. Banožić je također istaknuo kako je NATO bio i ostat će temelj europske kolektivne sigurnosti. Složio se da izrada NATO Strateškog koncepta i EU Strateškog kompasa treba biti vođena komplementarnošću kao temeljnom idejom. Izrazio je nadu da će NATO-EU deklaracija o zajedničkoj suradnji biti usvojena čim prije.

Objava Sastanak ministara obrane Sjevernoatlantskog saveza pojavila se prvi puta na MORH.

Sastanku će uz ministre obrane Europske unije nazočiti i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, a tijekom dvije radne sjednice razgovarat će se o aktualnim zbivanjima te o očuvanju strateških interesa Europske unije.

Također, održat će se i radni ručak – sastanak ministara obrane i ministara vanjskih poslova Europske unije na temu Strateškog kompasa, kojem će uz ministra Banožića nazočiti i ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.

Objava Ministar Banožić na neformalnom sastanku ministara obrane EU u Francuskoj pojavila se prvi puta na MORH.

Sastanak je održan pod vodstvom Visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, kako bi se zaokružio strateški dijalog na najvišim razinama o izradi Strateškog Kompasa i njegovom sadržaju.

Ministri su raspravljali o jačanju EU sposobnosti odgovora na krizne situacije, kolaborativnom pristupu pri razvijanju nedostajućih sposobnosti, jačanju otpornosti na hibridne prijetnje te elementima potencijalne nove zajedničke EU-NATO deklaracije.

Ministar Banožić je naglasio kako treba zadržati političku predanost i inkluzivnost procesa što je preduvjet za ostvarivanje dugoročnog cilja jačanja sposobnosti EU da doprinese uspostavi mira i stabilnosti u neposrednom susjedstvu i globalno. Daljnji razvoj EU alata za krizno upravljanje treba biti temeljen na prilagodbi i nadogradnji EU borbenih skupina uzimajući u obzir različite scenarije njihove moguće primjene, a proces odlučivanja treba biti temeljen na konsenzusu i solidarnosti država članica.

Pri daljnjem razvoju novih EU sposobnosti treba iskoristiti potencijal Europskog obrambenog fonda, a ključno je osigurati koordinaciju EU i nacionalnih procesa obrambenog planiranja. Ministar je dodatno naglasio kako bi sve navedeno trebalo biti komplementarno s NATO-om te je u tom kontekstu dana podrška radu na novoj zajedničkoj EU-NATO deklaraciji čime bi se učvrstilo strateško partnerstvo.

Objava Ministar Banožić na posebnom sastanku ministara EU o Strateškom kompasu pojavila se prvi puta na MORH.

Ministri obrane u okviru radnih sjednica raspravljali su o operativnom angažmanu Europske unije te je održana i strateška rasprava o suradnji NATO-a i UN-a u uvjetima geostrateških okolnosti s osvrtom na stanje u Afganistanu, na kojoj je sudjelovao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoană te podtajnik UN-a za mirovne misije Jean-Pierre Lacroix.

Ministar Banožić ovom prilikom je u kontekstu aktualnih sigurnosno-političkih događaja istaknuo važnost razmjene mišljenja rekavši da bi se u okvirima Zajedničke sigurnosne i obrambene politike trebale primijeniti naučene lekcije iz iskustva u Afganistanu kako bi se izbjeglo ponavljanje istih pogrešaka.

„U suradnji s partnerima moramo se fokusirati na prevenciju humanitarne katastrofe u obliku nekontroliranih migracija te voditi računa da Afganistan ne postane utočište terorističkih organizacija“, rekao je.

Što se tiče operativnog angažmana Europske unije ministar Banožić je izrazio stajalište kako je neupitna potpora Europske unije partnerima u Sahelu, Libiji te u najbližem susjedstvu, ali da je istovremeno važno jasno dati do znanja da se od partnera očekuje provedba potrebnih političkih i sigurnosnih reformi.

„Europska unija mora ojačati operativni angažman, pogotovo u najbližem susjedstvu, a upravo će aktualni rad na Strateškom kompasu doprinijeti zajedničkom razumijevanju razine ambicije i sposobnosti koje moramo razvijati. Ovakav pristup doprinijet će vjerodostojnosti Europske unije u naporima prevencija kriza i izgradnje mira i stabilnosti“, rekao je Banožić, naglasivši kako se u konačnici zalaže za komplementarnost aktivnosti EU s transatlantskim partnerima.

Objava Ministar Banožić na neformalnom sastanku ministara EU u Sloveniji pojavila se prvi puta na MORH.

Sastanku je nazočio i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj.

Tom je prigodom državni tajnik Jakop zahvalio generalu Grazianu na podršci koja je pružena Republici Hrvatskoj tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Također, istaknuo je kako je unatoč izazovnoj godini uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, zadovoljan doprinosom Republike Hrvatske u početku razvoja inicijative Strateškog kompasa.

“Strateški kompas vidimo kao način da se definira dugoročni identitet i opseg djelovanja Europske unije u području sigurnosti i obrane. To je prilika za jačanje koherentnosti i sinergije između postojećih inicijativa i ono što je najvažnije, za poticanje zajedničkog političkog razumijevanje onoga što bi EU trebala biti u stanju učiniti na području obrane”, rekao je državni tajnik Jakop.

Na sastanku su državni tajnik i general Graziano razgovarali i o sudjelovanju RH u EU misijama i operacijama te vojnim strukturama EU-a, borbenim skupinama Europske unije kao sposobnosti koja pridonosi jačanju kapaciteta Unije za upravljanje i djelovanje u krizama, ali i o perspektivama razvoja Službe za vojno planiranje i provođenje.

Razgovaralo se i o hrvatskom sudjelovanju u PESCO projektima te je naglašena važnost Europskog obrambenog fonda kao dio Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.

General Graziano tom je prigodom zahvalio Hrvatskoj na aktivnom sudjelovanju u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te je istaknuo važnost zajedničkih odluka članica Europske unije u cilju unaprjeđenja ZSOP-a.

Objava Državni tajnik Jakop s predsjedavajućim Vojnog odbora EU generalom Grazianom pojavila se prvi puta na MORH.

Uz sudjelovanje glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, održani su razgovori na temu osnaživanja EU-NATO suradnje i strateškog partnerstva uz naglasak na aktualne refleksijske procese dviju organizacija – Strateškog kompasa i NATO2030. Također, uz predsjedanje Visokog predstavnika EU, održana je rasprava o Strateškom kompasu uz naglasak na klaster sposobnosti.

Državni tajnik Jakop ovom prigodom je istaknuo kako Hrvatska vojska ovih dana slavi 30 godina ustrojavanja te da je članstvo u EU i NATO-u doprinijelo transformaciji Hrvatske vojske u moderne oružane snage. Upravo zbog toga, istaknut je značaj teme ususret nadolazećeg sastanka na vrhu članica NATO-a te je podržana potreba daljnjeg političkog dijaloga ovih komplementarnih organizacija. Također, naveo je kako se Republika Hrvatska zalaže za intenzivnije političke konzultacije, u formi stalnih konzultacija o razvoju Strateškog kompasa Europske unije i Strateškog koncepta NATO-a kao procesa koji će definirati daljnji razvoj Europske Unije i NATO-a.

Uzimajući u obzir jedinstven postav snaga, državni tajnik je istaknuo kako te procese treba pažljivo balansirati. Naveo je i važnost uzajamnog razumijevanja dvije organizacije te je na kraju istaknuo kako je potrebno pronaći modele za jačanje suradnje u planiranju i razvoju obrambenih sposobnosti.

Državni tajnik Jakop je istaknuo kao bi Strateški kompas trebao pružiti jasne smjernice o sposobnostima koje je potrebno razvijati u godinama koje dolaze što će doprinijeti ambiciji Unije za vjerodostojnim doprinosom globalnoj stabilnosti i sigurnosti.

„Potrebno je osigurati vjerodostojan politički narativ u kojem države članice kolektivna ulaganja i obrambenu suradnju prepoznaju kao istinske načine suzbijanja prijetnji s kojima se suočavaju“, rekao je Jakop.

Nadalje, Strateški kompas bi trebao pomoći nacionalnim obrambenim planiranjima većom operativnom jasnoćom u odnosu na zadatak i scenarije na razini EU-a, a također treba biti dio predvidljivijeg, pojednostavljenog procesa razvoja sposobnosti.

Podsjetimo, Republika Hrvatska je tijekom prošlogodišnjeg predsjedanja Vijećem EU dala veliki doprinos temi ugradnje EU obrambenih inicijativa u nacionalne procese obrambenog planiranja i komplementarnosti s NATO-om što je nastavljeno nedavno organiziranom radionicom u suradnji s EU Institutom za sigurnosne studije. Izvješće sa radionice je poslužilo kao podloga za raspravu i osvrt ministara na ovu temu.

Sastanak je zaključen raspravom na temu partnerstva EU i Afrike u području mira i sigurnosti uz sudjelovanje predstavnika UN-a i afričkih regionalnih organizacija.

Objava Državni tajnik Jakop na neformalnom sastanku ministara obrane EU pojavila se prvi puta na MORH.

Na marginama sastanka održan je i sastanak Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije (EDA), te sastanak Odbora Europskog satelitskog centra (EU SatCen) i neformalni susret ministara s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Osim o aktualnostima u području sigurnosti i obrane, na sastanku Vijeća za vanjske poslove razgovaralo se o razvoju Strateškog kompasa s posebnim naglaskom na klaster posvećen upravljanju krizama, a visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell uvodno je izvijestio o nedavnoj posjeti državama Sahela i tamošnjoj sigurnosnoj situaciji te zbivanjima na ukrajinskoj granici.

Države članice iznijele su svoja promišljanja o unaprjeđenju učinkovitost i fleksibilnosti operativnog angažmana te o jačanju spremnosti oružanih snaga za sudjelovanje u misijama i operacijama Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU (ZSOP).
Državni tajnik Jakop iznio je stajalište Republike Hrvatske kojim se Strateški kompas smatra kao jedinstvena prilika za definiranje dugoročnog identiteta i opsega djelovanja Europske unije u području sigurnosti i obrane. To je također prilika i za jačanje koherentnosti i sinergije između postojećih inicijativa, te poticanje zajedničkog političkog razumijevanja onoga što bi EU trebala biti u stanju učiniti na području obrane.

Također, državni tajnik je, nastavno na raspravu o upravljanju krizama, a u pogledu opsega i intenziteta operacija, rekao kako budući angažman treba izgrađivati s naglaskom na aktivnostima za izgradnju sposobnosti i otpornosti partnera. Isto tako, iznio je i kako Hrvatska zagovara jačanje učinkovitosti i fleksibilnosti u području ZSOP kriznog upravljanja temeljeno na naprednim planiranjima i poboljšanju situacijske svjesnosti čemu će svakako doprinijeti nedavno izrađena EU Analiza prijetnji. Potrebna je i rasprava o konceptu EU Borbenih skupina (EUBG) čime bi se doprinijelo sposobnostima Unije za brzo djelovanje, dok je za daljnji rad na zapovjednoj arhitekturi Unije potrebno sagledati smjernice koje će biti dogovorene u okvirima Strateškog kompasa.
Nadalje, naglašeno je kako rasprava o poboljšanju EU kriznog upravljanja mora biti u sinergiji s partnerskim organizacijama, ponajprije NATO-om i UN-om. Jačanje dijaloga između EU-a i NATO-a pridonosi boljem razumijevanju i uspješnom ishodu procesa promišljanja koji su u tijeku. U ime Republike Hrvatske pozdravljen je i prijedlog Zaključaka Vijeća o sigurnosti i obrani te usvajanje Odluka Vijeća o sudjelovanju Kanade, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država u PESCO projektu “Vojna pokretljivost”, što predstavlja dodanu vrijednost projektu i pridonosi daljnjem jačanju transatlantskih odnosa.

U okviru Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara obrane održan je i neformalni susret s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, tijekom kojeg se razgovaralo o suradnji u područjima od zajedničkog interesa, dosadašnjim postignućima i daljnjem jačanju suradnje EU-a i NATO-a. Tom prigodom, državni tajnik Jakop istaknuo je kako snažna suradnja između Unije i NATO-a u svim područjima predstavlja jedan od glavnih interesa Republike Hrvatske.

Također, održan je i sastanak Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije (EDA) gdje se razgovaralo o provedbi preporuka proizašlih iz prvog punog ciklusa Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane 2020. (Coordinated Annual Review of Defence – CARD). Državni tajnik Jakop zahvalio je EDA-i na predanom radu te je istaknuo važnost CARD-a za proces obrambenog planiranja i identificiranje prilika za suradnju država članica pri čemu je naglašena nužnost maksimalne veze i koherentnosti CARD-a s NATO procesom obrambenog planiranja. To je preduvjet za uspješnu ugradnju u nacionalne procese planiranja i učinkovit razvoj ciljanih sposobnosti. Republika Hrvatska podržava doprinos EDA-e u području unaprjeđenja vojne pokretljivosti te je ovom prigodom potpisan Programski dogovor “Harmonizacija vojnih zahtjeva u području carina” s ciljem pojednostavljenja, ubrzanja i digitalizacije carinskih procedura za vojne potrebe od čega će koristi imati EU i NATO.

Ministri obrane su po prvi puta sudjelovali i na sastanku Odbora Satelitskog središta Europske unije (EU SatCen) kojim je predsjedao Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a. Ministrima je predstavljeno djelovanje SatCen-a te su razmijenjena mišljenja o ulozi SatCen-a u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP) i njegovom daljnjem razvoju. Državni tajnik Jakop naveo je kako se SatCen pokazao važnim alatom na području ZVSP-a i ZSOP-a pružajući relevantne i pravovremene obavještajne materijale čime se pridonosi situacijskoj svjesnosti i političkom odlučivanju.

Objava Državni tajnik Jakop na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU pojavila se prvi puta na MORH.

Riječ je o nastavku doprinosa Ministarstva obrane raspravi u okviru jednog od četiriju klastera Strateškog kompasa koji se odnosi na razvoj sposobnosti te nastavak poticanja rasprave o ovom pitanju započetog tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Ispred Ministarstva obrane na radionici je sudjelovala ravnateljica Uprave za obrambenu politiku Dunja Bujan koja je u uvodnom obraćanju sudionicima istaknula kako je cilj radionice razmijeniti mišljenja o važnosti procesa ugradnje EU obrambenih inicijativa u nacionalna planiranja kako bi se osigurala što veća korist za države članice.

Direktor EU Instituta za sigurnosne studije i zamjenik izvršnog direktora Europske obrambene agencije pohvalili su napore Ministarstva obrane Republike Hrvatske uložene tijekom 2020. u poticanje rasprava o elementima Strateškog kompasa što je rezultiralo Zaključcima Vijeća iz lipnja 2020. čime je započeo proces izrade Strateškog kompasa, ali i prvoj zajedničkoj EU Analizi prijetnji.

Tijekom vrlo posjećene radionice i otvorene rasprava temeljene na Chatham house pravilima, sudionici su se složili kako Strateški kompas predstavlja priliku za uvođenje dodatne jasnoće u ono što bi Unija trebala biti u mogućnosti ostvariti u području obrane i sigurnosti u nadolazećem periodu što bi bio i putokaz za sposobnosti koje je potrebno razvijati. Za uspjeh procesa nužno je osigurati koherentnost i komplementarnost planskih procesa na EU, NATO i nacionalnim razinama.

Glavni naglasci radionice biti će pretočeni u Izvješće u cilju poticanja nadolazeće rasprave o klasteru sposobnosti na ministarskim razinama.

Objava MORH organizirao stručnu radionicu u okviru klastera sposobnosti Strateškog kompasa pojavila se prvi puta na MORH.

Rasprava sudionika radionice vodila se o elementima četiriju klastera na kojima će se Strateški kompas temeljiti: upravljanje krizama, otpornost, razvoj sposobnosti te partnerstva. Tijekom radionice ravnateljica Bujan je podsjetila kako je proces dijaloga o potrebi Strateškog kompasa započeo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU što je i rezultiralo Zaključcima Vijeća o sigurnosti i obrani iz lipnja 2020.godine kojima je službeno započeo rad na Kompasu i čije se usvajanje očekuje 2022.godine

Također, istaknuto je kako Republika Hrvatska Kompas vidi kao jedinstvenu priliku čiji će ishod definirati dugoročni identitet i opseg djelovanja EU-a u području sigurnosti i obrane. To je prilika za jačanje koherentnosti i sinergije između postojećih inicijativa, suradnje s partnerima te za poticanje zajedničkog političkog razumijevanja onoga što bi EU trebala biti u stanju učiniti na području obrane.

Ravnateljica je naglasila i važnost osiguranju političkog nadzora država članica nad procesom uz inkluzivnost i razumijevanje kako se svi specifični nacionalni stavovi trebaju poštivati i ugrađivati u zajedničku viziju obrane EU-a. Kao dodatni doprinos procesu strateške rasprave o Kompasu, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske će u suradnji s Institutom Europske unije za sigurnosne studije (EU ISS) uskoro organizirati stručni webinar u okviru klastera razvoja sposobnosti.

Objava U Lisabonu održana radionica visoke razine na temu Strateškog kompasa pojavila se prvi puta na MORH.

Na konferenciji se razgovaralo o Strateškom kompasu – procesu koji pruža pojačani strateški smjer sigurnosti i obrane EU-a te o strateškom pregledu Stalne strukturirane suradnje PESCO. Visoki predstavnik EU Borrel uvodno se osvrnuo i na aktualnosti – situaciju u Libiji, pomorsku operaciju Irini, stanje u Maliju, na razvoj Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC) te trenutno stanje u vezi Europskog instrumenta za potporu miru (EPF).

Ministri su razmijenili mišljenja o razvoj dokumenta “Strateški kompas”, čija je izrada službeno pokrenuta tijekom sastanka ministara obrane država Europske unije održanog u Zagrebu početkom ožujka. Cilj Strateškog kompasa je kreiranje politika i koherentan pristup u okviru četiri područja: kriznog upravljanja, otpornosti, razvoja sposobnosti i partnerstva. Usvajanje Strateškog kompasa očekuje se početkom 2022. godine. U prvoj fazi izrade Strateškog kompasa, sukladno doprinosu država članica, kreiran je dokument Analiza prijetnji, koji identificira sigurnosne prijetnje i izazove u sljedećih pet do 10 godina. U tom kontekstu, državni tajnik Jakop pozdravio je inkluzivnosti i sveobuhvatni pristup tijekom izrade ovog dokumenta, istaknuvši da se bez tih principa ne bi mogla kreirati zajednička strateška vizija razvoja u području sigurnosti i obrane. Državni tajnik također je rekao kako u narednom periodu krizna žarišta neće nestati te da se u cilju učinkovitosti, fokus treba staviti na implementaciju dogovorenih ciljeva, prioritizaciju i povezivanje s nacionalnim planovima, istaknuvši posebno izgradnju odnosa sa strateškim partnerima i saveznicima.

Vezano uz strateški pregled PESCO-a ministri obrane razmijenili su mišljenja i smjernice za sljedeću fazu PESCO-a. Državni tajnik Jakop podržao je ambiciozni pristup za sljedeću fazu istaknuvši kako je potrebno biti realan i imati strateško strpljenje, uzimajući u obzir da raspoloživi resursi potencijalno neće odgovarati našim ambicijama.

Također, izrazio je zadovoljstvo pronalaskom kompromisnog rješenja u vezi sudjelovanja trećih država u PESCO projektima čime je omogućena suradnja s partnerima.
Uz sastanak ministara obrane održan je i sastanak Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije (EDA) na kojem su ministri usvojili proračun Agencije za 2021. godinu, trogodišnji planski okvir za razdoblje 2021.-2023. i Izvješće o Koordiniranom godišnjem pregledu obrane CARD (Coordinated Annual Review on Defence).

Državni tajnik Jakop pritom je istaknuo nužnost jačanja suradnje u okviru Europske obrambene agencije i rad na snaženju i povezivanja nacionalnih planova i programa razvoja s programima i obrambenim inicijativama EU-a.

Objava Državni tajnik Jakop na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU pojavila se prvi puta na MORH.

Virtualni sastanak EUMC vodio je Predsjedavajući Vojnog odbora EU, general-zbora Claudio Graziano. Tijekom konferencije sudionicima se obratio i u raspravi je sudjelovao visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell Fontelles. Tijekom sastanka razgovaralo se o razvoju strateških smjernica, preustroju tijela Europske unije koja se bave pitanjima iz portfelja sigurnosti i obrane, dostizanju EU razine vojne ambicije i dostizanju glavnih ciljeva u okviru procesa izrade i donošenja Strateškog kompasa. Također, razmatrala se trenutna i buduća suradnja EU-a i NATO-a, uključujući razmjenu iskustava o implementaciji strateških naučenih lekcija iz krize uzrokovane pandemijom COVID-19.

Na konferenciji su, uz načelnika GS OS RH, admirala Roberta Hranja, sudjelovali vojni predstavnik RH pri NATO i EU, kontraadmiral Predrag Stipanović i brigadir Igor Karnjuš (iz Brisela) te brigadirka Ana Hajdić.
Vojni odbor Europske unije najviše je vojno tijelo Europske unije u okviru Vijeća EU-a, a kojeg čine načelnici glavnih stožera država članica, koje redovito zastupaju stalni vojni predstavnici.

Glavna zadaća Vojnog odbora EU je vođenje svih vojnih aktivnosti u okviru Europske unije, posebno planiranje i izvršavanje vojnih misija i operacija u skladu sa zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP) te razvoj vojnih sposobnosti. Vojni odbor EU također pruža vojne savjete i daje preporuke u pogledu vojnih pitanja Političkom i sigurnosnom odboru (PSO).

Objava Admiral Hranj na konferenciji Vojnog odbora Europske unije pojavila se prvi puta na MORH.

Ministri su razgovarali o mogućnostima jačanja operativnog angažmana Unije i suradnji s partnerima u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, pri čemu je posebno istaknuta važnost suradnje s UN-om i NATO-om kao okosnicom kolektivne obrane Europe. Snažnijem angažmanu Unije pridonijet će i razvoj Strateškog kompasa – dokumenta kojim će države članice utvrditi strateške smjernice za daljnji rad na operacionalizaciji obrambenih prioriteta EU i koherentnosti njezinih obrambenih inicijativa. Od aktualnih obrambenih inicijativa istaknuti su Stalna strukturirana suradnja (PESCO) te Europski obrambeni fond koji će imati važnu ulogu za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti EU, a time i za uključivanje malih i srednjih poduzeća koja se bave obrambenom industrijom. U kontekstu razgovora o utjecaju pandemije COVID-19 na područje sigurnosti i obrane ministri su istaknuli kako je kriza ukazala na važnost solidarnosti i suradnje između država članica te kako je za daljnji razvoj europske obrambene suradnje ključno osigurati odgovarajuća financijska sredstva iz europskog, ali i nacionalnih proračuna te nastavak ulaganja u obrambene sposobnosti.

Govoreći o važnosti jačanja europske obrambene suradnje i strateškog partnerstva s NATO-om ministar Banožić istaknuo je nužnost da EU i NATO zadrže fokus te koordiniraju aktivnosti na području jugoistočne Europe koja je uslijed pandemije, dodatno izložena sigurnosnim izazovima i hibridnom djelovanju. U tu svrhu, potrebno je uložiti dodatne napore te aktivno komunicirati i ukazivati na doprinos Unije stabilnosti i sigurnosti njezinog neposrednog susjedstva. Ministar se posebno osvrnuo na razvoj dokumenta „Strateški kompas“, o čijim okvirima su ministri obrane po prvi put razgovarali na sastanku početkom ožujka u Zagrebu, te je izrazio uvjerenje kako će isti značajno pridonijeti razumijevanju uloge Europske unije u izmijenjenom geopolitičkom okružju te jačanju komplementarnih obrambenih sposobnosti i suradnje.

Na sjednici na temu jačanja operativnog angažmana EU i partnerstva sudjelovali su i glavni tajnik NATO-a Jens Stolbenberg te podtajnik UN-a za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix

Objava Ministar Banožić u Berlinu na sastanku ministara obrane država EU pojavila se prvi puta na MORH.