Ministar Banožić istaknuo je pritom kako Republika Hrvatska podržava napore Ukrajine na putu prema euroatlantskim integracijama i jačanje političkih konzultacija i veza s Ukrajinom kroz uspostavu Vijeća NATO-Ukrajina.

“Hrvatska izražava solidarnost sa svim građanima Ukrajine, a posebno s ukrajinskim braniteljima. Hrvatska osuđuje ratne zločine počinjene od strane Ruske Federacije. Zločini koji ciljaju infrastrukturu i civilnu populaciju jasan su pokazatelji potpuno neopravdane agresije koja je prouzročila ogromnu ljudsku patnju. Nastavit ćemo pružati Ukrajini praktičnu pomoć dokle god to bude bilo potrebno”, rekao je ministar Banožić te naglasio važnost komplementarnosti napora u svrhu pomoći Ukrajini koje paralelno provode i NATO i EU.

Drugog dana ministarskog sastanka održana je sjednica Sjevernoatlantskog vijeća o odvraćanju i obrani, na kojoj je sudjelovala i pozvana Švedska. Na sjednici se razgovaralo o paketu vojnih dokumenata koji uključuju regionalne planove, zahtjeve za strukturom snaga i aranžmane koji se odnose na sustav zapovijedanja i nadzora, kao dio procesa dugoročne prilagodbe Saveza sigurnosnim okolnostima. Istaknuto je da sve nove odluke treba pratiti i adekvatno financiranje, stoga se saveznice do sastanka na vrhu u Vilniusu, trebaju dogovoriti o novom Zavjetu o obrambenim izdvajanjima.

Hrvatska je stava kako aktivnosti Saveza na ojačanju postava odvraćanja i obrane, kao i potpora koja se pruža Ukrajini, pokazuju odlučnost u očuvanju vrijednosti na kojima je Savez zasnovan te da je to primjeren odgovor sigurnosnim izazovima današnjice. Istaknuto da će Hrvatska nastaviti se provedbom odluka koje se između ostalog odnose na doprinos OSRH borbenim skupinama na istoku Saveza, kao i NATO operaciji KFOR na Kosovu, koja je osobito značajna za sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe.

Na kraju je održana i redovna sjednica Skupine za nuklearno planiranje.

Objava Ministar Banožić na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.

Republika Hrvatska pravovremeno je prepoznala važnost popune zaliha streljiva te se u tom kontekstu pridružila europskoj inicijativi čija je namjera olakšati i ubrzati popunu zaliha država članica. Istovremeno, kao značajan element ovog projekta Republika Hrvatska vidi i potrebu nastavka davanja podrške Ukrajini, što će biti iznimno važno za održavanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga u borbi protiv ruske agresije.

Ministar Banožić istaknuo je kako je Ministarstvo obrane od početka aktivno sudjelovalo u uspostavi ovog projekta zajedničke nabave u okviru projekta Europske obrambene agencije. “Ministarstvo obrane kontinuirano prati stanje zaliha streljiva i sukladno s potrebama Oružanih snaga traži najbolje i najefikasnije načine popunjavanja. U vrijeme kada je zbog globalnih okolnosti otežana opskrba kako naoružanjem, tako i streljivom, važno je da su skladišta adekvatno popunjena i da se održavaju sposobnosti Oružanih snaga”, rekao je ministar Banožić. Istaknuo je kako smatra da naporima usmjerenim ka zajedničkoj nabavi dajemo jasan signal obrambenoj industriji i njezinim proizvodnim kapacitetima te omogućavamo daljnju podršku Ukrajini.

Sudjelovanje država članica u zajedničkoj nabavi pod okriljem EDA B kategorije projekta omogućava državama agregiranje potreba i konsolidirani pristup industriji što bi moglo utjecati na povoljniju cijenu, dugoročno osiguranje proizvodnje i količina, kao i sigurnost opskrbe.

Objava Ministar Banožić potpisao Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva pojavila se prvi puta na MORH.

Izvanredni sastanak ministara obrane održan je zbog ruske agresije na Ukrajinu i ozbiljno narušenog sigurnosnog okruženja u Europi. Upravo je to bila središnja tema jutarnjeg sastanka ministara obrane država saveznica, kojima su se pridružile kolege iz partnerskih država Finske, Gruzije, Švedske i Ukrajine te predstavnik EU.

Sastanak je bio prilika za razmjenu mišljenja između saveznica, partnera i EU o svim dosadašnjim te budućim naporima u cilju pružanja potpore Ukrajini u ispunjavanju prava na obranu teritorijalnog integriteta i neovisnosti vlastite zemlje. Potpora saveznica i partnera obuhvaća vojnu i humanitarnu pomoć na bilateralnoj razini. Osim toga, NATO je na vlastitom teritoriju povećao spremnost snaga te uputio dodatne obrambene snage na istočnom krilu Saveza s ciljem povećanja sigurnosti Saveza i njegovih građana. Sve saveznice i partneri na sastanku su bezrezervno i jedinstveno osudile agresiju Rusije na Ukrajinu te pohvalile junački otpor ukrajinskih snaga i izrazile predanost nastavku pružanja potpore i humanitarne pomoći.

“Ruska vojna agresija na Ukrajinu traje već 21 dan. Vidimo da se ne biraju ciljevi te raste broj stradalnika u ovom bestijalnom ratu. Sankcije zapadnih zemalja djeluju, a ukrajinske Oružane snage herojskim naporima odolijevaju ruskim napadima. Hrvatska ima puno razumijevanje za ukrajinski narod te pomaže i nastavit će pomagati Ukrajincima koji traže sigurno utočište od grozota rata”, rekao je ministar Banožić.

Ukrajina je pozvala saveznice da osiguraju još konkretniju te snažniju pomoć kako bi se mogla nastaviti odupirati agresoru.

Na poslijepodnevnom sastanku u formatu saveznica ministri obrane su započeli političku raspravu o dugoročnom snaženju postava odvraćanja i obrane Saveza zbog ruske invazije na Ukrajinu i njezine vojne integracije s Bjelarusom što je temeljito narušilo sustav sigurnosti u Europi. Aktivirani su NATO planovi obrane te je naglašeno kako su zbog narušene sigurnosne situacije na europskom tlu po prvi puta razmještene i NATO snage brzog odgovora, koje zajedno sa nacionalnim snagama zemalja saveznica čine obrambeni štit na istočnom krilu Saveza. Dodatno je istaknuto kako je u ovom trenutku na tlu Europe razmješteno oko 100.000 američkih vojnika, a 40.000 savezničkih vojnika je već raspoređeno na istočnom krilu Saveza pod zapovijedanjem Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga.

Ministri obrane su raspravljali o mogućnostima prilagodbe postava odvraćanja i obrane u svim domenama oružanih snaga. Između ostalog, razgovaralo se o prijedlozima organizacije dodatnih snaga, stalno raspoređenih obrambenih sustava te dodatnom snaženju integrirane zračne i proturaketne obrane na istočnom krilu Saveza. Ukazano je kako će nova prilagodba Saveza imati implikacije i na izdvajanja za obranu na nacionalnoj, ali i razini zajedničkog financiranja Saveza. Ministri su na sastanku strateškim zapovjedništvima Saveza dodijelili zadaću pripreme nove dugoročne prilagodbe NATO-a kako bi čelnici država članica na NATO sastanku na vrhu krajem lipnja ove godine u Madridu donijeli konkretne odluke. Politička rasprava na ovu temu nastavit će se i na najavljenom izvanrednom NATO sastanku na vrhu slijedećeg tjedna.

“Hrvatska kontinuirano ulaže u modernizaciju i opremanje svojih Oružanih snaga i to će i nastaviti činiti. Živimo u novoj realnosti koju ne možemo i ne smijemo zanemariti. I prije smo vidjeli koliko su važne sposobnosti Hrvatske vojske za obranu države, ali i u potpori hrvatskim građanima u prirodnim katastrofama. Osim toga, kao odgovorna i predana saveznica sudjelovat ćemo i u kolektivnim naporima osiguranja mira i sigurnosti na savezničkom teritoriju za koje smatramo da na duži rok trebaju uvažavati razvoj situacije u Ukrajini i biti održivi”, rekao je ministar Banožić.

Ministar Banožić je upoznao kolege i o događajima vezanim za pad naoružane besposadne letjelice u Zagrebu. Naglasio je kako je integrirana protuzračna i proturaketna obrana NATO-a (NATO IAMD) ključna i kontinuirana misija Saveza čija je zadaća zaštita i obrana teritorija svih saveznica i stanovništva od bilo kakve zračne i raketne prijetnje ili napada. Istraga o ovom ozbiljnom incidentu je u tijeku, a Hrvatska u njoj usko surađuje sa svim nadležnim tijelima NATO-a i relevantnih saveznica kako bi se rekonstruirale sve okolnosti ovog incidenta.

Zaključno, ministar Banožić je naglasio predanost Hrvatske zadržavanju obrambenog proračuna na razini od najmanje 2% BDP-a te izvijestio o saborskim odlukama o upućivanju do 70 hrvatskih vojnika, na rotacijskoj osnovi, u aktivnosti ojačane budnosti u Mađarskoj.

Objava Ministar Banožić na izvanrednom sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.

Sastanak će biti održan kroz dvije sjednice pri čemu će na prvoj sjednici uz ministre obrane NATO-a sudjelovati i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell te predstavnici partnerskih država Finske, Švedske, Ukrajine i Gruzije. Teme sastanka bit će sigurnosna situacija u Europi kao i implikacije koje rat u Ukrajini ima na sigurnost euroatlantskog područja.

Objava Ministar Banožić na izvanrednom sastanku NATO ministara obrane u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.

Ministri su razgovarali o aktualnim sigurnosnim i obrambenim pitanjima pri čemu su prvog dana sastanka raspravljali o NATO operacijama i misijama s posebnim fokusom na stanje u Iraku i Afganistanu. Sigurnosna situacija na Bliskom istoku i širem području uključujući i sjever Afrike, zahtijeva ne samo raspravu ministara već i rješenja na izazove koji dolaze s tog prostora.

Nesigurnost, nestabilnost, terorizam te posljedična migrantska kriza zahtjeva i odgovor NATO-a. Ministri su suglasni da NATO misija Irak može preuzeti neke od obučnih aktivnosti Globalne koalicije u borbi protiv terorizma, u okviru već postojećeg mandata ove neborbene misije. Tijekom jučerašnjeg dana službeno je potvrđena i volja iračke Vlade što je bio i preduvjet nastavka angažmana međunarodnih snaga. NATO je angažiran isključivo kroz obučavanje i mentoririranje iračkih snaga sigurnosti. Republika Hrvatska trenutno u NATO misiji Irak sudjeluje s ukupno sedam pripadnika, od kojih se dvoje vratilo na područje Iraka, a preostali će se vratiti sukladno daljnjim odlukama zapovjednika.

Sastanak NATO ministara obrane bio je prigoda i za prvi sastanak s novim visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom, u kontekstu NATO – EU suradnje s fokusom na pitanja europske i transatlantske sigurnosti.

Ministar Krstičević potvrdio je potporu NATO-a Iraku i jačanju NATO-ove misije obuke iračkih snaga u kojoj sudjeluju i pripadnici Hrvatske vojske: “Dogovoreno je da se sve vrati na početno stanje od 4. siječnja, što znači da se NATO-ova misija u Iraku nastavlja. Sinoć je došao dokument iračke vlade u kojem podržava i jamči sigurnost osoblju NATO-a i stoga je donesena odluka da se vojnici postupno vraćaju”, rekao je Krstičević.

Govoreći o suradnji EU-a i NATO-a, ministar Krstičević je istaknuo kako je za Hrvatsku iznimno važna ta suradnja posebice u kontekstu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. S tim u vezi, najavio je održavanje konferencije u Splitu 9. lipnja na kojoj će, između ostalog, sudjelovati visoki predstavnici NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država.
Ministar je rekao kako se na sastanku razgovaralo i o vojnoj vježbi Defender Europe 2020., najvećoj vojnoj europsko-američkoj vježbi u posljednjih 25 godina na kojoj će sudjelovati 37 tisuća vojnika iz zemalja članica NATO-a.

“Američki vojnici doći će u četiri europske luke i biti raspoređeni u šest država. Tu će se testirati kretanje opreme i vojnika, a na poligonima će se voditi vježbe s ciljem jačanja interoperabilnosti. Hrvatska će sudjelovati sa svojim snagama koje su raspoređene u Poljskoj i Litvi”, rekao je Krstičević.

Ministar Krstičević je izrazio zadovoljstvo što mu je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak potvrdio sudjelovanje poljskih zračnih snaga na prvom međunarodnom vojnom aeromitingu CROIMAS, koji će se održati 30. svibnja ove godine u Zadru prigodom proslave tridesete obljetnice hrvatske državnosti.

Krstičević je rekao da su svoje sudjelovanje do sada potvrdili Francuzi, Talijani, Austrijanci, Švicarci i Poljaci. “Hrvatska je 1990-tih bila sama, ali danas više nije. Bit će to spektakl kakav Hrvatska zaslužuje kako bismo odali zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, ogromnoj žrtvi koja je plaćena za hrvatsku slobodu”, poručio je.

Ministri obrane još su raspravljali i o kontinuiranoj adaptaciji savezničkog ojačanog postava odvraćanja i obrane kao i izazovima koje predstavlja rusko razmještanje raketnih sustava SSC-8 . Pitanje kontrole naoružanja igra značajnu ulogu u jačanju savezničke sigurnosti, zahtijeva bliske konzultacije i koordinacije između saveznika i utječe na sigurnost saveznika na obje strane Atlantika. Kao i u proteklih nekoliko sastanka ministri su se osvrnuli i na pitanje pravedne raspodjele tereta, kada govorimo o jačanju obrambenih sposobnosti i izdvajanja za obranu pri čemu je Republika Hrvatska potvrdila svoju predanost ispunjenju Zavjeta o obrambenom izdavajanju.

Izvan formalnog programa sastanka ministara obrane zemalja članica NATO saveza, ministri su razmjenili mišljenja s ukrajinskim ministrom Andriyjem Zahorodnyukom, tijekom sastanka koji je organizirala Kanada, a na kojem se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u i oko Ukrajine, kao i napretku u implementaciji ukrajinskih reformi.
O situaciji u Afganistanu ministri su raspravljali s doprinositeljima u misiji Odlučna potpora.

Objava Sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a pojavila se prvi puta na MORH.

Ministri su raspravljali o izdvajanjima za obranu, NATO kolektivnoj obrani, korištenju novih tehnologija te o NATO misiji u Afganistanu.

Razgovarali su i o napretku u raspodjeli tereta, pri čemu je glavni tajnik Jens Stoltenberg podnio izviješće u kojem se procjenjuje kako će europski saveznici i Kanada u 2019. godini izdvajati za obranu 3,9 posto više u usporedbi s 2014. godinom. Zaključeno je kako je ostvaren dobar napredak koji se mora nastaviti i dalje.

Ministri su raspravljali o modernizaciji Saveza uključujući u odvraćanju i obrani, pri čemu je Savez po prvi put dosad usvojio NATO svemirsku politiku i o izazovima koje donosi odlučujuća i disruptivna tehnologija.

Sastanak ministara obrane završio je posebnom sjednicom u formatu s ministrima obrana partnerskih država koje sudjeluju sa svojim snagama u misiji Odlučna potpora u Afganistanu. Prema ocjeni glavnog tajnika, nalazimo se nikad bliže mirovnom sporazumu te je stoga važna, kako politička potpora, tako i potpora afganistanskim snagama sigurnosti u obučavanju i financiranju njihove samoodrživosti.

Ministar Krstičvić u Bruxellesu je istaknuo kako se sastanak ministara obrane održava nakon što je NATO savez obilježio sedamdeset godina postojanja, a Hrvatska deset godina članstva u ovom najmoćnijem vojnom savezu.

Osvrnuo se i na važnost ulaganja u obranu naglasivši kako je Vlada RH nakon dugugodišnjeg pada povećala obrambeni proračun: “Ova Vlada prepoznala je važnost ulaganja u obranu jer je ulaganje u vlastitu obranu ulaganje u vlastitu sigurnost”.

Također, naglasio je kako Hrvatska, kao i ostali saveznici ulaže u razvoj novih tehnologija i u nove sposobnosti. “Ove godine Hrvatska ustrojava nova zapovjedništva – Zapovjedništvo za kibernetički prostor i Zapovjedništvo za besposadne zrakoplovne sustave.

Ovo je pretposljednji sastanak ministara obrane NATO-a prije sastanka predsjednika država i vlada NATO-a koji će se održati 3. i 4. prosinca u Londonu.

Ministar Krstičević s američkim ministrom obrane Markom Esperom

Na marginama NATO sastanka ministara obrane, ministar Krstičević susreo se s vršiteljem dužnosti ministra obrane Sjedinjenih Američkih Država Markom Esperom.

Tom prigodom, potvrđena je izvrsna suradnja Hrvatske i SAD-u, a ministri su razgovarali o nastavku suradnje u izgradnji obrambenih sposobnosti i interoperabilnosti dviju vojski.

Ministar Krstičević izrazio je zadovoljstvo sastankom istaknuvši: “Sjedinjene Američke Države ključan su strateški partner i saveznik Republike Hrvatske u području obrane i sigurnosti.

Također, ministar Krstičević u Bruxellesu je razgovarao s ministrom obrane Republike Poljske Mariuszom Błaszczakom i ministrom obrane Litve Raimundasom Karoblisom, s kojima je potvrđena izvrsna obrambena suradnja, posebno u sklopu sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti Ojačane prednje prisutnosti Enhanced Forward Presence.

Ministar Krstičević se sastao i s ministrom obrane Crne Gore Predragom Boškovićem s kojim je razgovarao o bilateralnoj suradnji dviju zemalja.

Objava Ministar Krstičević na sastanku ministara obrane NATO-a pojavila se prvi puta na MORH.

Na marginama Vijeća ministri obrane Hrvatske, Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke potpisali su Notu o pristupanju Ministarstva obrane Republike Hrvatske Borbenoj skupini EU, koja će pod vodstvom Republike Poljske biti u stanju pripravnosti u drugoj polovici 2019.
U tom kontekstu, ministar Krstičević zahvalio je na pozivu Republici Hrvatskoj o pristupanju Borbenoj skupini EU u kojoj će Hrvatska participirati s desetak stožernih časnika s ciljem jačanja znanja, interoperabilnosti i zajedničkog jačanja vojski istaknuvši: “Ovo je izvrsna prilika za Hrvatsku i Oružane snage. Uvjeren sam da će Hrvatska svojim resursima doprinijeti ostvarenju i ciljevima Grupe pogotovo na području srednje Europe”.

Na zajedničkom sastanku, ministri vanjskih poslova i ministri obrane raspravljali su o napretku sigurnosno-obrambenih inicijativa u okviru provedbe Globalne strategije EU u području sigurnosti i obrane, s naglaskom na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), te su donijeli odluku o pokretanju novih 17 PESCO projekata.

Također, usvojili su Zaključke o sigurnosti i obrani sa smjernicama za daljnji rad po pitanju provedbe obrambenih inicijativa EU, posebno kad je riječ o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO), Europskom fondu za obranu, sposobnostima za vojno planiranje i provođenje misija te vojnoj pokretljivosti.

Ministri obrane su tijekom sastanka razmijenili mišljenja o napretku provedbe aktivnosti usmjerenih na jačanje EU-NATO suradnje, s naglaskom na vojnu pokretljivost i suočavanje s hibridnim prijetnjama. Također, razmijenili su mišljenja o statusu operacija i misija EU naglasivši važnost daljnjeg rada na unaprjeđenju mehanizama u njihovoj potpori.

Objava Krstičević na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sudjelovao je 3. i 4. listopada na redovnom sastanku ministara obrane NATO-a održanom u sjedištu Saveza u Bruxellesu. Ministri obrane su raspravljali o napretku u implementiranju odluka donesenih na NATO summitu u Bruxellesu u prvom redu vezanih uz adaptaciju i jačanje Saveza, uključujući i pravedniju raspodjelu tereta.

Ministar Krstičević je na marginama sastanka razgovarao o obrambenoj suradnji s ministrom obrane Sjedinjenih Američkih Država Jamesom Matissom te ministrom obrane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske Gavinom Wiliamsonom.

Sastanak je započeo sjednicom Komisije NATO – Gruzija na kojoj je bilo govora o suradnji Saveza s tom partnerskom državom kroz niz zajedničkih aktivnosti, uključujući kroz misije i operacije Saveza.

Radna večera ministara obrane bila je posvećena raspodjeli tereta, odnosno obrambenim izdvajanjima Saveznica. Zaključeno je kako je postignut vidljiv napredak kod Saveznica u povećanom postotku izdvajanja za obranu kao i izdvajanjima za modernizaciju, a sve sukladno obvezama sa samita u Walesu. Uz izdvajanja za obranu, Savez jednako značajnim smatra i doprinose u operacijama i misijama, kao i implementaciju ciljeva sposobnosti članica.

Sastanak ministara obrane NATO-a 4. listopada 2018. počeo je sjednicom u formatu Grupe za nuklearno planiranje. Potom je održana sjednica Sjevernoatlantskog vijeća na kojoj je sudjelovala i visoka predstavnica EU Federica Mogherini te ministri obrane partnerskih država Švedske i Finske. Na toj sjednici se raspravljalo o ukupnoj suradnji NATO-a i EU, kao i o komplementarnosti uzajamnih napora u obrani dviju organizacija s fokusom na borbu protiv hibridnih prijetnji, vojnu mobilnost te zajedničkoj suradnji na Jugu.

Sastanak ministara obrane završio je sjednicom Sjevernoatlantskog vijeća na kojoj se raspravljalo o naporima NATO-a u području Odvraćanja i obrane, uključujući i davanje smjernica za rad Saveza u razdoblju koje je pred nama, odnosno do narednog sastanka ministara obrane koji je zakazan za sredinu veljače 2019.

Ministar obrane Krstičević je na marginama sastanka, uz nazočnost zamjenice Glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller, potpisao i sporazum vezan za uspostavu Međunarodnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga sa slovenskim i mađarskim ministrom obrane te sa zamjenikom bugarskog ministra obrane.

Program nazvan MSAP (Multinational Special Aviation Programme) ima za cilj obučiti posade višenamjenskog helikoptera koje su određene za specijalne zračne operacije, kroz teorijsku i višetjednu letačku obuku za provedbu nekonvencionalnih zadaća specijalnih zračnih snaga. Sjedište multinacionalnog obučnog središta bit će u Republici Hrvatskoj u Zrakoplovnoj bazi Zemunik.

Objava Krstičević na sastanku ministara obrane NATO-a pojavila se prvi puta na MORH.