Konferencijom predsjeda Hrvatski sabor u suradnji s Europskim parlamentom, a sjednicom o jačanju europske obrambene suradnje i industrije predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Igor Dragovan.

U uvodnom izlaganju ministar Krstičević je istaknuo kako se države članice najbolje mogu nositi s izazovima kroz okvir i snagu Europske unije daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje koje će učvrstiti njezinu predvodničku ulogu globalnog čimbenika.

Doprinos MORH-a predsjedanju Vijećem EU kroz četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane

“Doprinos Ministarstva obrane cjelokupnom predsjedanju Vijećem Europske unije u zajedničkom cilju za jačanjem utjecaja Europske unije ogleda se u četiri prioriteta u području sigurnosti i obrane koji su dio nacionalnog prioriteta predsjedanja ‘Europa koja je utjecajna’ i ‘Europa koja štiti’ u kojemu Hrvatska vojska daje doprinos zaštiti stanovništva u raznim kriznim situacijama, primjerice protupožarnoj i poplavnoj sezoni, nadzoru i spašavanju”, naglasio je ministar navodeći prioritete MORH-a: Provedba obrambenih inicijativa Unije, jačanje EU i NATO suradnje, jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti te razvijanje industrijske i istraživačke dimenzije”.

Krstičević je naglasio kako je u provedbi prvog prioriteta obrambenih inicijativa Unije naglasak stavljen na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) putem koje države jačaju europske obrambene sposobnosti ulaganjem u obranu i kroz zajedničke projekte, usklađeno obrambeno planiranje (CARD), Europski obrambeni fond (EDF) koji omogućava financiranje razvoja obrambenih sposobnosti i otvara nove mogućnosti za hrvatsko srednje i malo poduzetništvo i vojnu pokretljivost koja će omogućiti lakše prekogranično kretanje i brže izvršavanje zadaća.

Krstičević: Sudjelovanjem u PESCO projektima razvijamo sposobnosti u području cybera, logistike, vojne pokretljivosti, NBKO, pomorskog nadzora i prirodnih katastrofa

“Glavni cilj ovih inicijativa je razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnog trošenja, kako materijalnih, tako i ljudskih resursa”, istaknuo je ministar navodeći za primjer sudjelovanje u PESCO projektima gdje, rekao je, razvijamo sposobnosti u području cybera, logistike, vojne pokretljivosti, NBKO, pomorskog nadzora i prirodnih katastrofa.

Također, potvrdio je kako Ministarstvo obrane zagovara uključivanje obrambene industrije u PESCO projekte te kako mu je iznimno drago da se u okvirima projekta “CBRN SaaS” trenutno radi na uspostavi industrijskog konzorcija koji će kreirati sustav besposadnog nadzora NBKO ugroza.

Neraskidiva veza između Hrvatske vojske i obrambene industrije

Također, istaknuo je kako je ključno razvijati i četvrti prioritet – industrijsku i istraživačku dimenziju naglasivši neraskidivu vezu između Hrvatske vojske i obrambene industrije. “Tu vezu smo potvrdili u Strategiji nacionalne sigurnosti, ali i kroz novo uspostavljeni Sustav domovinske sigurnosti koji je prepoznao ‘Partnerstvo za sigurnost’ kao temeljni koncept koji doprinosi sigurnosti Republike Hrvatske danas i koji će nastaviti doprinositi u budućnosti”, pojasnio je Krstičević poručivši: “Hrvatska obrambena industrija je mala, no posjeduje izuzetne, svjetski kvalitetne proizvode”.

Naglasak na ulozi malih i srednjih poduzeća te istraživačkih kapaciteta kroz Europski obrambeni fond

Uz jačanje konkurentnosti obrambene industrije, rekao je, Republika Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, naglasak stavlja i na uloge malih i srednjih poduzeća te istraživačkih kapaciteta, a jedan od alata koje mogu pozitivno utjecati na jačanje europske obrambene industrije i razvoja te poticanja sinergije oružanih snaga i civilno-industrijskog sektora je Europski obrambeni fond (EDF). “Svaki uloženi euro u europsku obrambenu industriju istovremeno je ulog u sigurnost naših građana, europsku suradnju, ekonomski razvoj i zapošljavanje, ali i ulaganje u razvoj, istraživanje i inovacije proizvoda koji će svoju primjenu zasigurno naći i u civilnom sektoru”, istaknuo je ministar Krstičević zaključivši: “Vlada Republike Hrvatske čvrsto podržava suradnju hrvatskih tvrtki sa stranim tvrtkama kroz strateška partnerstva”.

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici uspostavljena je 2012. odlukom Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije. Predstavlja platformu za raspravu, razmjenu informacija i najboljih praksi između predstavnika nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o temama povezanima s vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom Europske unije. Konferencija se održava dva puta godišnje, u organizaciji parlamenta države članice koja predsjeda Vijećem, uz sudjelovanje izaslanstava nacionalnih parlamenata država članica i Europskog parlamenta. Države kandidatkinje i europske države članice NATO-a sudjeluju kao promatrači.

Uz ministra Krstičevića, izlaganje su održali glavni ravnatelj za obrambenu industriju i svemir u Europskoj komisiji Timo Pesonen i zamjenik glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje zadužen za Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku i odgovor na krize Pavel Herczynski, nakon čega je uslijedila rasprava o temama posvećenim europskoj sigurnosti i obrani koje doprinose daljnjem jačanju utjecaja Unije u vanjskom djelovanju i sigurnosti njezinih građana.

Objava Krstičević na Međuparlamentarnoj konferenciji o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU pojavila se prvi puta na MORH.