Uz predsjednika Koordinacije ministra Krstičevića, domaćin Koordinacije bio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović.

Teme sjednice bile su izvješće o migracijama, status projekta Studij domovinske sigurnosti i analiza ovogodišnje protupožarne sezone.

Kroz sustav domovinske sigurnosti možemo se nositi sa svim ugrozama i rizicima kako suvremenog društva, tako i hrvatskog društva

Na početku sjednice potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako i kroz današnju sjednicu Koordinacije sustava domovinske sigurnosti gradimo sustav, jer jedino kroz sustav se možemo nositi sa svim ugrozama i rizicima kako suvremenog društva, tako i hrvatskog društva. „Teme današnje sjednice su od iznimnog značaja za nacionalnu sigurnost i sigurnost hrvatskih građana, posebice migracije i zaštita hrvatske granice koju štiti hrvatska policija, zatim ustrojavanje Studija domovinske sigurnosti što je strateški važno i analiza protupožarne sezone kako bismo već sad vidjeli koje su to naučene lekcije te bili spremni za iduću protupožarnu sezonu“, rekao je ministar.

Krstičević: Postigli smo ogroman napredak, ali se sustav mora razvijati u konceptualnom, pravnom, organizacijskom, operativnom, obrazovnom i tehnološkom pogledu

U uvodnom dijelu sjednice ministar Krstičević se osvrnuo na prvu međunarodnu konferenciju “Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama” koja je održana prije tjedan dana u organizaciji Ministarstva obrane i Jutarnjeg lista u Zagrebu podsjetivši nazočne članove Koordinacije koji su ujedno bili i sudionici konferencije o dosadašnjim postignućima sustava te budućim zadaćama i smjerovima.

„Zaključak konferencije je da smo postigli ogroman napredak, ali i da se sustav mora dalje razvijati u konceptualnom, pravnom, organizacijskom, operativnom, obrazovnom i tehnološkom pogledu, što su naglasili i naši strani stručnjaci“, rekao je ministar te zahvalio ministru Božinoviću na aktivnom sudjelovanju na konferenciji, ali i na pomoći provedbe međunarodne vojne vježbe Swift Response istaknuvši kako je ovo jedan od primjera izvrsne suradnje MORH-a i MUP-a i dijeljenja resursa u sustavu domovinske sigurnosti.

Ministar Božinović: „Na granici ima izazova, ali hrvatska policija sa svim raspoloživim resursima i interdiscipliniranim pristupom čini granicu sigurnom“

Osvrnuvši se na migracije ministar Božinović istaknuo je kako na granici ima izazova, ali hrvatska policija sa svim raspoloživim resursima granične policije i kriminalističke policije ima interdisciplinirani pristup te je granica sigurna.

Na početku svog izlaganja zahvalio je svim sastavnicama domovinske sigurnosti na sjajno obavljenom poslu u okviru svojih nadležnosti, a posebno Hrvatskoj vojsci koja svakodnevno pokazuje svoje sposobnosti i kapacitete, a jedan od primjera, naveo je, jučerašnje predstavljanje remontiranih helikoptera Mi-171Sh na Plesu.

Kao resorni ministar, Božinović je rad policije ocijenio izvrsnim posebno zahvalivši pripadnicima hrvatske policije koji su svakodnevno suočeni sa s većim brojem nezakonitih migranata na granicama, kao i drugim oblicima kriminaliteta. „Za sigurnost vanjskih granica EU najveći rizik su nezakonite migracije i krijumčarenje ljudima“, rekao je ministar Božinović dodavši kako pored zaštite najduže vanjske granice EU-a i borbe protiv pokušaja nezakonitih prelazaka granice i krijumčarskih mreža koje su u značajnom porastu, Hrvatska ima ključnu ulogu i onemogućavanju sekundarnih kretanja tražitelja međunarodne zaštite koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i rezultirala uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama Schengena.

Prezentirajući nezakonite migracije pomoćnik načelnika Uprave za granicu Gilio Toić Sintić istaknuo je kako su za sigurnost vanjskih granica EU-a najveći rizik nezakonite migracije i krijumčarenje ljudima. „Iako glavne migrantske rute bilježe pad dolazaka migranata od 25%, u posljednja dva mjeseca uočeno je znatno povećanje nezakonitih prelazaka na granici Turska-Grčka-istočno-mediteranski smjer“, rekao je Gilio Toić Sintić te podsjetio kako je činjenica da najveći pritisak dolazi iz dva smjera, preko Srbije i BiH te da vlasti u Srbiji i BiH migrante smještaju u prihvatnim centrima, ali i da je povećan pritisak na granici sa Sjevernom Makedonijom.

Osvrnuo se i na pokušaje nezakonitih prelazaka granica Republike Hrvatske koji su u porastu za 70% u odnosu na 2017. godinu, a u osam mjeseci ove godine čak 211% više nego u istom razdoblju 2018. godine. „Najveći pritisak je na područjima Policijske uprave karlovačke, potom sisačko-moslavačke i ličko-senjske“, izjavio je Gilio Toić Sintić.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina poručio je kako hrvatsku policiju čeka još veći posao: „Puno je izazova pred nama, potrebno je jačati kapacitete, interoperabilnost, kao i razmjenu informacija svih sastavnica domovinske sigurnosti obzirom da će pritisak na državne granice biti sve veći“.

Pokretanje Studija domovinske sigurnosti izgrađivat će buduće lidere u tom području

O tijeku rada radne skupine, dostignutim rezultatima i aktivnostima Studija domovinske sigurnosti koji će značajno doprinijeti razvoju sustava domovinske sigurnosti i koji će djelovati u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost „Dr. Franjo Tuđman“ izvijestio je čelnik radne skupine brigadir Anto Zelić istaknuvši kako je cilj da tijekom 2020. ili 2021. godine upišemo prvu generaciju studenata.

„Naša je želja sinergijski iskoristiti sve postojeće obrazovne i istraživačke kapacitete svih institucija sustava i sveučilišne zajednice u smjeru strateškog partnerstva za sigurnost, a ovim Studijem ćemo osigurati interdisciplinirani model obrazovanja i istraživanja te pružiti stjecanje novih nedostajućih kompetencija u sustavu domovinske sigurnosti“, poručio je ministar Krstičević zaključivši kako će pokretanje Studija domovinske sigurnosti izgrađivati buduće lidere u ovom zahtjevnom funkcionalnom području.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić pozdravio je inicijativu Ministarstva obrane i sustava domovinske sigurnosti o pokretanju Studija domovinske sigurnosti predloživši implementaciju kolegija zdravstva u Studij domovinske sigurnosti pod nazivom „Zdravstveni sustava u kriznim situacijama“. „Mišljenja sam da bi na taj način zdravstveni sustav mogao doprinijeti sustavu domovinske sigurnosti“, rekao je ministar Kujundžić.

Za smanjenje požara ključna je prevencija i brzo otkrivanje požara

Govoreći o ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni, ministar Krstičević je istaknuo kako su važna poboljšanja u pripremi, organizaciji, koordinaciji i spremnosti protupožarnih snaga uvelike doprinijeli uspješnom izvršavanju zadaća svih sudionika u gašenju požara.

„Ustrojavanje Operativnog vatrogasnog zapovjedništva i situacijskog središta u Divuljama, računalna potpora, poboljšanje video nadzora, djelovanje bespilotnih letjelica, skraćeni proces donošenja odluka, bolje krizno komuniciranje, sve je to pridonijelo značajnim poboljšanjima preventivnog djelovanja i odgovora na požare te je role model kako bi se sustav trebao razvijati i u drugim područjima mogućih kriza“, poručio je ministar Krstičević zahvalivši svim sudionicima na trudu i požrtvovnosti u još jednoj uspješnoj protupožarnoj sezoni.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i zapovjednik Zapovjednog operativnog središta OS RH brigadni general Krešo Tuškan, upoznali su članove Koordinacije s glavnim značajkama i aktivnostima tijekom ovogodišnje protupožarne sezone.

Tucaković je tom prigodom također pohvalio suradnju svih sastavnica sustava koja je, kako je rekao, bila izvrsna na svim razinama. „Tijekom proljeća ove godine je zabilježen veći broj požara, no za smanjenje požara ključna su prevencija i brzo otkrivanje požara“, poručio je glavni vatrogasni zapovjednik.

„Ranom otkrivanju požara i piromana značajno doprinosi besposadni zrakoplovni sustav „Orbiter 3“ koji se od početka ovogodišnje PP sezone koristi za protupožarna izviđanja te aplikacija Raptor iz protupožarnog zrakoplova koja omogućuje prijenos slike i videa u realnom vremenu u Operativno vatrogasno zapovjedništvo što omogućuje brže donošenje odluka i upućivanje snaga na teren“, naglasio je general Tuškan u svom izlaganju.

Krstičević: „Od svih sastavnica sustava očekujem da svojim inicijativama nastave pridonositi rješavanju uočenih nedostataka i slabosti u sustavu te boljoj koordinaciji i djelovanja sustava

Na završetku sjednice ministar Krstičević je zahvalio svim članovima Koordinacije na doprinosu naglasivši kako od svih očekuje da svojim inicijativama nastave pridonositi rješavanju uočenih nedostataka i slabosti u sustavu te boljoj koordinaciji i djelovanja sustava. Podsjetio je kako im predstoji intenzivan rad na izradi priručnika za upravljanje krizama i izvanrednim stanjima te još jedna sjednica koja će se održati u prosincu ove godine i na kojoj će se raspravljati o Strategijskom elektroničkom izviđanju.

Objava Treća ovogodišnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti pojavila se prvi puta na MORH.

Uz članove Koordinacije koji su bili sudionici vježbe na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, ujedno i predsjednikom Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, u ulozi promatrača nazočili su i predstavnici drugih institucija.

Ministar Krstičević na početku je istaknuo kako je sustav domovinske sigurnosti u svojoj prvoj godini postojanja ostvario dobre rezultate te naglasio kako je omogućio optimalno i poboljšano djelovanje potrebnih državnih institucija i lokalne uprave.

“Funkcioniranje sustava očituje se u učinkovitijem planiranju te boljoj preventivi i bržoj reakciji. U konačnici, što je najvažnije, u protekloj sezoni nije bilo ljudskih žrtava, a smanjena je i materijalna šteta, posebno u borbi protiv poplava i požara”, rekao je ministar obrane i dodao kako je ključ uspjeha očuvanja sigurnosti hrvatske države, jačanje partnerstva za sigurnost.

Kibernetički štit 2019.

Kibernetički štit je simulacijska vježba na scenarij kibernetičkog napada u kojoj su ključni donositelji odluka na nacionalnoj razini okupljeni u Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti, imali mogućnost provjeriti funkcioniranje sustava upravljanja u kriznim situacijama.

Nositelj vježbe je Samostalni sektor za informacijske i komunikacijske sustave MORH-a, direktor vježbe je brigadir Bruno Bešker, a realizator Glavna planska skupina u koju su bili uključeni predstavnici Ureda Predsjednice RH, Ureda predsjednika Vlade , Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Ministarstva unutarnjih poslova, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te MORH-a i Hrvatske vojske.

Brigadir Bešker istaknuo je kako su, u odnosu na 2018. godinu, zahvaljujući novom Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti u 2019. godini uspostavljene značajne mjere kibernetičke sigurnosti. Naime, prepoznati su operatori ključnih usluga, kriteriji za utvrđivanje incidenta koji ima znatan učinak, obveze nadležnih tijela, postupak rješavanja incidenta koji ima znatan učinak te naposljetku i postupak izvješćivanja.

Riječ je o vježbi, kod koje svi sudionici zajedno rješavaju neki zajednički problem, tzv. Table-top exercise. Naime, sudionici vježbe analizirali su nekoliko potencijalno zlonamjernih aktivnosti po zamišljenom scenariju, nakon čega su donosili odgovarajuće odluke u cilju umanjenja štete koja bi mogla nastati kao posljedica tih scenarija.
Sudionici i promatrači pohvalili su organizaciju i provedbu vježbe, zaključivši kako je ovo tek značajan korak u postizanju konačnog cilja, a to je potpuna sinergija sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti

Današnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, pokazuje kako raste broj sudionika u sustavu domovinske sigurnosti. Glavni cilj ovogodišnje vježbe bio je podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti s posebnim naglaskom na operatore ključnih usluga, davatelje digitalnih usluga, nadležna sektorska tijela te jedinstvenu nacionalnu kontaktnu točku i tijela nadležna za prevenciju i zaštitu od incidenata.
“Moramo biti svjesni kako se sigurnosna paradigma promijenila u svijetu, pa tako i u našem okružju. Zasigurno su jedna od najvećih prijetnji današnjice i učestali kibernetički napadi na nacionalnu kritičnu infrastrukturu te se moramo pripremati na cijeli spektar potencijalnih ugroza i opasnosti, tako i na kibernetičke napade”, istaknuo je ministar.

Osnivanje Zapovjedništva za kibernetički prostor

U kontekstu rastućih opasnosti od kibernetičkih napada i nužnosti unapređenja svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, ministar Krstičević istaknuo je važnost osnivanja Zapovjedništva za kibernetički prostor kao nove  sposobnosti Hrvatske vojske koji će biti od strateškog interesa za Hrvatsku, jer će njegovim osnivanjem, objasnio je ministar, Hrvatska ući u četvrtu dimenziju ratovanja – cyber prostor.

Objava U Ministarstvu obrane održana vježba Kibernetički štit 2019 pojavila se prvi puta na MORH.