Trenutno, pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju u dvije pomorske operacije Europske unije, EUNAVFOR Atalanta, EUNAVFOR MED Sophia i misiji EULEX Kosovo.

EUNAVFOR ATALANTA

EU NAVFOR Somalija ATALANTA je operacija potpore miru koju Europska unija provodi od prosinca 2008. u cilju borbe protiv piratstva.

Osnovni ciljevi operacije ATALANTA su zaštita plovila koja prevoze humanitarnu pomoć za Somaliju u sklopu Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) i brodova koji pružaju logističku potporu snagama Afričke Unije koje se nalaze u području grada Mogadišua u sklopu misije Afričke Unije u Somaliji (AMISOM), zaštita plovila koja prolaze područjem operacije, odvraćanje, zaštita i suzbijanje kriminalnih radnji piratstva i oružanih pljački s područja Somalije te sudjelovanje u nadzoru ribarskih aktivnosti ispred obala Somalije.

Operacija ATALANTA pokriva veliko područje koje obuhvaća južno Crveno more, Adenski zaljev te velike dijelove Indijskog oceana, uključujući i Sejšele. Područje operacije također uključuje somalijsku obalu te njezine teritorijalne i unutarnje vode. Riječ je o području od oko 3,7 milijuna četvornih kilometara.

Operativno zapovjedništvo operacije ATALANTA u španjolskoj pomorskoj bazi Rota, nadležno je za operativno upravljanje operacijom, dok se zapovjedništvo snaga u području operacije nalazi na zapovjednom brodu koji se angažira na rotacijskoj osnovi.

Temeljem dosad ostvarenih rezultata operacija ATALANTA ocjenjuje se uspješnom, ali zbog velikog rizika od ponovnog porasta piratskih aktivnosti, važno je osigurati njezin nastavak. Važnu ulogu u provedbi zadaća operacije ATALANTA imaju autonomni zaštitarski timovi za obranu brodova (Autonomous Vessel Protection Detachment, AVPD), sastavljeni u prosjeku od 12 do 20 osoba. AVPD timovi nalaze se na WFP brodovima te su se pokazali kao iznimno uspješan mehanizam za odvraćanje piratskih napada prema brodovima WFP-a i AMISOM-a.

Republika Hrvatska u operaciji sudjeluje od 2009. godine popunom pozicije u Operativnom zapovjedništvu operacije te su do sada izvršene tri rotacije AVPD timova.

EUNAVFOR MED SOPHIA

Odlukom Vijeća u lipnju 2015. pokrenuta je operacija Europske unije “EUNAVFOR MED SOPHIA” s područjem djelovanja na južnom središnjem Sredozemlju.

Cilj operacije SOPHIA je poduzimanje sustavnih napora kako bi se identificirala i onemogućila plovila, kao i ostala sredstva za koja postoji sumnja da se njima koriste krijumčari migranata.

Pored suzbijanja ilegalne migracije, operacija je važan doprinos Europske unije borbi protiv nestabilnosti u južnom središnjem Sredozemlju. U lipnju 2016. mandat operacije produljen je uz dvije nove potporne zadaće za koje je donesena i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (2292 (2016)). Riječ je o zadaćama obuke Libijske ratne mornarice i obalne straže te doprinosa provedbi embarga Ujedinjenih naroda na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.
Trenutno je u provedbu operacije uključeno 26 država članica Europske unije.

Posljednjim revizijama mandata operacije veći je naglasak stavljen na zračni nadzor područja operacije i obuku pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže. Do sada je različite obučne procese prošlo više od 580 pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže čime je dan značajan doprinos jačanju libijskih institucija za samostalno obavljanje važnih zadaća kontrole i sprječavanja ilegalnog krijumčarenja oružja i ljudi.

Pripadnici Hrvatske vojske u operaciji SOPHIA sudjeluju od rujna 2017. godine, popunjavajući jednu poziciju na bazi rotacije u Zapovjedništvu operacije. U suradnji sa Zapovjedništvom operacije, Republika Hrvatska doprinos jačanju institucija partnera ostvaruje i kroz provedbu ronilačke obuke pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže koja se provodi u Splitu. Kroz tri dosadašnja ciklusa temeljne i jednom napredne ronilačke obuke osposobljena su 25 pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže.

BORBENE SKUPINE EUROPSKE UNIJE (EUBG)

Borbene skupine Europske unije (EU Battlegroups – EUBG) su multinacionalne vojne jedinice koje obično broje oko 1 500 pripadnika, a integralni su dio moguće vojne reakcije EU na potencijalne krize i sukobe širom svijeta.

Europska unija uspostavila je borbene skupine kao mehanizme brzog odgovora na krize kojima se izravno pridonosi jačanju kapaciteta i sposobnosti Europske unije za upravljanje krizama kao dijelu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

Upućivanje borbenih skupina na zadaće ovisi o jednoglasnoj odluci Vijeća EU. Na rotacijskoj osnovi, dvije borbene skupine uvijek su u pripravnosti u trajanju od šest mjeseci.

Za Republiku Hrvatsku su borbene skupine Europske unije vrijedan operativni i transformacijski instrument koji ujedno pridonosi razvoju i povećanju interoperabilnosti te snaženju bilateralnih i regionalnih veza s našim partnerima.

Namjera je Republike Hrvatske pridonositi borbenim skupinama Europske unije sa značajnijim snagama, do 250 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, svake tri do četiri godine te u međuvremenu pridonositi pojedinim borbenim skupinama u manjem obimu.

Republika Hrvatska je prvi put sudjelovala u EU borbenoj skupini u prvoj polovici 2011. godine, dok je posljednje sudjelovanje bilo u drugoj polovici 2019. godine u borbenoj skupini pod vodstvom Poljske.

STALNA STRUKTURIRANA SURADNJA (PESCO)

Stalna strukturirana suradnja (Permanent Structured Cooperation – PESCO) je obrambena inicijativa pokrenuta 2017. u cilju jačanja suradnje u području obrane država članica EU, zajedničkog razvijanja obrambenih sposobnosti te ulaganja u zajedničke projekte i jačanja operativne spremnosti vlastitih oružanih snaga.

U dosadašnja tri kruga pokretanja PESCO projekata, pokrenuto je 47 PESCO projekata od kojih Republika Hrvatska sudjeluje u njih šest:

1. Vojna pokretljivost
2. Mreža logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama
3. Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofa
4. Unaprjeđivanje pomorskog motrenja
5. Timovi za brzi odgovor i zajedničko djelovanje u području kibernetičke sigurnosti
6. Motrenje u NBKO području

Objava Sudjelovanje Republike Hrvatske u vojnim misijama, operacijama i drugim aktivnostima EU pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Fotogalerija: Krstičević na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.

Na marginama Vijeća ministri obrane Hrvatske, Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke potpisali su Notu o pristupanju Ministarstva obrane Republike Hrvatske Borbenoj skupini EU, koja će pod vodstvom Republike Poljske biti u stanju pripravnosti u drugoj polovici 2019.
U tom kontekstu, ministar Krstičević zahvalio je na pozivu Republici Hrvatskoj o pristupanju Borbenoj skupini EU u kojoj će Hrvatska participirati s desetak stožernih časnika s ciljem jačanja znanja, interoperabilnosti i zajedničkog jačanja vojski istaknuvši: “Ovo je izvrsna prilika za Hrvatsku i Oružane snage. Uvjeren sam da će Hrvatska svojim resursima doprinijeti ostvarenju i ciljevima Grupe pogotovo na području srednje Europe”.

Na zajedničkom sastanku, ministri vanjskih poslova i ministri obrane raspravljali su o napretku sigurnosno-obrambenih inicijativa u okviru provedbe Globalne strategije EU u području sigurnosti i obrane, s naglaskom na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), te su donijeli odluku o pokretanju novih 17 PESCO projekata.

Također, usvojili su Zaključke o sigurnosti i obrani sa smjernicama za daljnji rad po pitanju provedbe obrambenih inicijativa EU, posebno kad je riječ o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO), Europskom fondu za obranu, sposobnostima za vojno planiranje i provođenje misija te vojnoj pokretljivosti.

Ministri obrane su tijekom sastanka razmijenili mišljenja o napretku provedbe aktivnosti usmjerenih na jačanje EU-NATO suradnje, s naglaskom na vojnu pokretljivost i suočavanje s hibridnim prijetnjama. Također, razmijenili su mišljenja o statusu operacija i misija EU naglasivši važnost daljnjeg rada na unaprjeđenju mehanizama u njihovoj potpori.

Objava Krstičević na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.