Program savjetovanja i potpore pri pronalaženju zaposlenja

Program zapošljavanja je jedan od potpornih programa unutar Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH. Cilj Programa zapošljavanja je pružanje informacija o tržištu rada, savjetovanje korisnika Programa o modalitetima i načinima pristupanja budućem poslodavcu te pisanje pisama preporuke poslodavcima.

Individualnim savjetovanjem, korisnika Programa se priprema na razgovor za zaposlenje kroz osvješćivanje potrebe za usvajanjem vještina aktivnog slušanja, pisanja životopisa i ponude za zaposlenje te pisama preporuke poslodavcima. 

Ponuda za zaposlenje

Ponuda za zaposlenje predstavlja prvi korak ka pristupanju poslodavcu. Svrha pisanja ponude za zaposlenje je predstavljanje korisnika poslodavcu sukladno potrebama radnog mjesta. Ona sadrži primane informacije za poslodavca o posloprimcu, koje obuhvaćaju osobne podatke osobe koja piše ponudu te kratak opis razloga zbog kojih se osoba prijavljuje na željeno radno mjesto.
Prilikom pisanja Ponude za zaposlenje, potrebno je voditi računa o pravopisu, veličini slova kao i o točnosti podataka za daljnje kontakte s poslodavcem. Ponuda za zaposlenje ne bi smjela biti dulja od jedne stranice A4 formata (jedne kartice) uz obvezan osobni potpis osobe koja sastavlja Ponudu na dnu stranice.

Životopis (Curriculum Vitae)

Životopis ili prema modernoj korespodenciji Curriculum Vitae (CV) predstavlja sažetak cjelokupnog profesionalnog razvoja pojedinca, njegove kvalifikacije i radna iskustva kao i osobne podatke do trenutka njegova sastavljanja. Životopis (CV), jest dokument koji se budućem poslodavcu šalje kao prilog Ponudi za zaposlenje bilo poštanskim ili elektronskim putem.
    Svrha pisanja životopisa je pružanje kvalitativnih informacija poslodavcu o kvalifikacijama i postignućima pojedinca te istodobno predstavlja razlog zbog kojeg budući poslodavac poziva posloprimca na razgovor za posao.

Sastavljanje životopisa

Životopis mora biti kratak, pregledan i jezgrovit, te sadržavati sljedeće informacije:

  • osobne podatke
  • zvanje
  • područja stručnosti
  • radno iskustvo
  • obrazovanje
  • usavršavanje
  • dodatna znanja i vještine

Pod osobnim podacima podrazumijevamo ime i prezime, adresu, broj telefona, e-mail adresu i godinu rođenja. To su podaci temeljem kojih vas poslodavac može kontaktirati i stoga je potrebno dobro provjeriti jesu li točno upisani brojevi telefona , adresa i e-mail adresa.

Zvanje podrazumijeva zvanje upisano u radnu knjižicu i u skladu je sa stupnjem obrazovanja osobe koja piše životopis.

Područja stručnosti su u skladu sa postignućima i kvalifikacijama pojedinca i popunjavaju se u skladu sa stručnošću osobe. Ukoliko se tijekom svog radnog iskustva usavršavala na poslovima koji odgovaraju radnom mjestu za koji se natječe, osoba će odabrati životopis koji podržava u svom sadržaju Područja stručnosti. Ukoliko se stručnost u pojedinom segmentu radnog vijeka osobe ne može definirati tada će osoba odabrati životopis koji u svom sadržaju ne podržava Područja stručnosti.

Kada se upisuju podaci o radnom iskustvu potrebno je voditi računa da se isti navode kronološkim redom. Sukladno tomu, navodi se i vrijeme trajanja rada na određenom radnom mjestu kao i mjesto rada kako bi budući poslodavac uočio dinamiku  vašeg školovanja, odnosno rada. Opis rada na pojedinom radnom mjestu trebao bi biti prilagođen zahtjevima radnog mjesta za koji se osoba natječe. Time će se izbjeći iznošenje nevažnih i nepotrebnih podataka koji u određenom trenutku nisu važni prilikom razgovora za posao.

Obrazovanje odnosno školovanje se u životopisu navodi također kronološkim redom od posljednjeg prema prvom. Na taj način će najviši stupanj naobrazbe biti na prvom mjestu i time biti uočljiviji poslodavcu. Posljednji stupanj naobrazbe bi se trebao podudarati sa zvanjem koje se navodi na samom početku pisanja životopisa. Ukoliko osoba ima više od jednog zvanja, u životopis će upisati ono koje je najprimjerenije radnom mjestu za koje se natječe.

Usavršavanje je cjelina koju pojedinac popunjava sukladno svim svojim dodatnim stupnjevima usavršavanja i stručnog osposobljavanja za koji ima valjani dokaz. Bilo da se radi o svjedodžbi, uvjerenju, certifikatu ili potvrdi o završenom programu usavršavanja, sve su to dokumenti  koji se uz životopis mogu priložiti prilikom javljanja na natječaj za posao. Cjelina usavršavanja se također popunjava kronološkim slijedom, od posljednjeg prema prvom, navodeći godine odvijanja usavršavanja.

Cjelina dodatnih znanja i vještina obuhvaća sva ona znanja i vještine koje osoba posjeduje ali ih ne može dokazati pisanim dokumentom. Mnogi će poznavati rad na računalu ili strani jezik ali neće imati za dokazivanje tog znanja, nikakav dokument ili potvrdu. Pritom je od velike važnosti navesti razinu znanja korištenja pojedinog jezika ili programa.

U životopis se mogu navesti i hobiji poput sporta, čitanja stručne literature i beletristike, izrade aranžmana i sl., te osobne kvalitete i kvalifikacije. Time se životopisu daje jedna dodatna dimenzija kojom se poslodavcu pokazuje da se osoba zanima za razna životna područja i spremna je na učenje i usavršavanje.

Osim ovdje navedenih oblika životopisa, postoje i životopisi koji se u pravilu ne tiskaju već se popunjavaju izravno na stranicama pojedinih tvrtki unutar kojih se osoba natječe za posao. Osim unutar pojedinih tvrtki, primjeri pisanja i popunjavanja životopisa mogu se pronaći i na web preglednicima. Tada valja obratiti pozornost na oblik i vrstu životopisa kako bi osoba koja životopis popunjava bila sigurna da li će životopis poslati poštom ili elektronskim putem.

Razgovor za posao

Slijedeći korak ka zapošljavanju je pristupanje razgovoru za posao. Na temelju Ponude za zaposlenje i životopisa, poslodavac odabire kandidate koji se natječu za oglašeno radno mjesto i poziva ih na razgovor. Tijekom razgovora za posao, poslodavac ispituje motive potencijalnih kandidata, komunikacijske vještine, osobnost kao i potencijalnu korist koju će poslodavac imati od kandidata ako ga zaposli. Stoga je potrebno vladati sa što više informacija vezanih uz elemente napisane u životopisu kao i uz radno mjestu i tvrtku u kojoj se kandidat natječe za posao. Moguće je da se razgovor za posao održi u nekoliko faza (stupnjeva) i da za svaku pojedinu fazu kandidat odgovara na različitu skupinu pitanja.

Prvi, inicijalni razgovor za posao ujedno predstavlja i prvi stupanj selekcije kandidata koji su se javili na oglašeno radno mjesto. Kada poslodavac odabere nekoliko kandidata koji najbolje odgovaraju ranom mjestu, kreće druga ili treća faza razgovora u kojima se najviše pažnje pridaje kvalifikacijama i sposobnostima pojedinca.

Trajanje razgovora za posao ovisi kako o poslodavcu tako i o kandidatu te može trajati od 15 minuta do jednog sata ili  dulje. Postoji nekoliko vrsta razgovora za posao, ovisno o broju ispitivača:

  • osobni razgovor za posao- razgovor u kojem sudjeluje kandidat i jedan ispitivač
  • panel razgovor- razgovor u kojem sudjeluje kandidat i dva ili više ispitivača
  • selekcijski odbor- razgovor u kojem više ispitivača ocjenjuje jednog kandidata koristeći pritom panel razgovor te se potom zabilješke uspoređuju
Razgovor za posao je strukturiran u nekoliko faza:
I faza- predstavljanje kandidata

U ovoj se fazi razgovora za posao, kandidatu pruža mogućnost ostavljanja prvog dojma i slike o sebi. Pritom bi kandidat morao voditi računa o načinu ulaska u prostoriju, smještanja na stolac, kauč i fotelju kao i na stil odijevanja. Prvi dojam može biti od iznimne važnosti za nastavak razgovora za posao kao i  za odabir kandidata

II faza- postavljanje pitanja poslodavca

Poslodavac kandidatu postavlja pitanja koja su u skladu sa njegovim kvalifikacijama, postignućima i radnom iskustvu napisanim u životopisu.

III faza- pitanja kandidata

U ovoj se fazi razgovora za posao, kandidatu daje mogućnost postavljanja pitanja budućem poslodavcu. Stoga bi pitanja trebala biti jasna, koncizna i odmjerena. Time se odaje dojam razumijevanja potencijalnih obveza na budućem radnom mjestu kao i kandidatova zainteresiranost i motiviranost.

IV faza- završna faza

Ispitivač-poslodavac završava razgovor za posao i pri tome informira kandidata o daljnjim fazama u procesu selekcije kandidata.

Kako se pripremiti za razgovor za posao

Prije razgovora za posao potrebno je upoznati se sa načinima i pravilima rada tvrtke unutar koje se kandidat natječe za posao. Ukoliko je u mogućnosti,kandidat se pri tome može pomoći posjećivanjem Internet stranica (ukoliko takve postoje) , čitanjem dnevnih glasila, reklamnih materijala, itd., kao i  poznavanje  sposobnosti i kvalifikacija potrebnih za rad na odabranom radnom mjestu. Ukoliko je potrebno, moguće je da se kandidat pripremi i za držanje kraćih prezentacija.

Od najveće važnosti je prilikom dolaska na razgovor za posao, upoznatost kandidata sa vlastitim životopisom.