Za Republiku Hrvatsku datum 18. studenoga jedan je od najtragičnijih, ali i najznačajnijih u novijoj povijesti, dan kada je hrvatski narod pokazao jedinstvo, hrabrost i spremnost na najveću žrtvu za obranu domovine.

Kako bi se svim žrtvama u Domovinskom ratu dostojno odala počast, Hrvatski sabor je 2019. donio Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojim se 18. studenoga od 2020. obilježava kao državni blagdan i neradni dan.

Radi očuvanja trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, 2020. godine donesen je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Tim zakonima Republika Hrvatska trajno je potvrdila svoju opredijeljenost čuvanju sjećanja na sve koji su položili živote za slobodu Hrvatske.

Vukovar i Škabrnja nisu samo mjesta stradanja, oni su simboli hrvatskog zajedništva, otpora i nepokolebljive vjere u slobodu.

Vukovar, grad heroj, tri je mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja. Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991. godine slomljena je njegova obrana, a grad je razoren do temelja. Tisuće ljudi izgubile su živote, a stanovnici i branitelji završili su u logorima ili progonstvu.

Istoga dana, 18. studenoga 1991., u Škabrnji je počinjen težak zločin nad civilima i braniteljima. Ubijeno je 58 osoba, među njima žene, djeca i stariji. Škabrnja je uz Vukovar postala simbol hrvatskog stradanja i otpora u Domovinskom ratu.

Obilježavanjem Dana sjećanja Hrvatska odaje počast svim žrtvama Domovinskog rata i obvezuje se da njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena te da će istina o Domovinskom ratu biti čuvana i prenesena budućim generacijama kao temelj slobodne i suverene Hrvatske.

Objava Hrvatska obilježava 34. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje pojavila se prvi puta na MORH.