Priča o velikoj humanosti i hrabrosti stiže iz Kaštel Gomilice, gdje su trojica mladića brzom reakcijom spasila stariju ženu od utapanja.

Sve se dogodilo u nekoliko trenutaka. Žena se nalazila daleko od obale kada je počela tonuti, a njezin suprug dozivao je pomoć. Trojica mladića bez razmišljanja su skočila u more i doplivala do nje, piše Portal.hr.

Jedan od spasitelja, Žarko Janevski, kaže kako nije bilo vremena za razmišljanje.

“Sve se dogodilo u sekundi. Gospođa je imala plava usta, napuhala se malo i ono bile su, tako reći, neću dramatizirati, ali sekunde. Skočili smo, krenuli smo plivati, što ćemo…”, rekao je.

U spašavanju je sudjelovao i pripadnik Obalne straže Hrvatske ratne mornarice Mihael Barun, koji je u tom trenutku bio na godišnjem odmoru.

“Njoj je glava tonila, bila je cila plava, gutala je more i vikala je: ‘Ajme meni, umrit ću, umrit ću’. Mi smo je smirivali i nekako smo je dovukli”, rekao je.

Prema riječima spasitelja, riječ je o starijoj gospođi koja ima zdravstvenih problema te je ranije operirala srce i kuk. Na plaži se zatekla i liječnica koja joj je odmah pružila pomoć.

Iako joj je preporučeno da ode na liječnički pregled, žena nije otišla na Hitnu pomoć.

“Nije bilo potrebe. Bila je gospođa liječnica, rekla je da bi trebala otići na pregled. Što je poslije bilo s gospođom, nisam siguran, išli su kući”, rekao je Janevski.

“Mi nismo heroji”

Mladići ističu da sebe ne smatraju herojima te vjeruju da bi u istoj situaciji reagirao svatko.

Barun, koji je tijekom službe već više puta sudjelovao u spašavanju ljudi, kaže da bi ponovno učinio isto. “Tu smo po cile dane, uživamo u Kaštel Gomilici. Ako bude trebalo, opet ćemo skakat”, rekao je.

Njihova reakcija izazvala je brojne pohvale mještana.

Voditelj jednog od lokalnih barova Dario Đogaš kaže da se o događaju priča na cijeloj plaži. “Svi pričaju o tome, ali ja vjerujem da bi oni to napravili… svatko bi od nas to napravio, ali svaka čast za reakciju”, kaže.

Dodaje kako se žena, nakon što se oporavila od šoka, vratila zahvaliti svojim spasiteljima. “Kad je došla sebi, zahvalila se. Bila je pod šokom, što je razumljivo.”

Mještanin Ivan Batin također nije skrivao ponos. “Ja bih pohvalio naše momke, našu vojsku što su pomogli i spasili ženu. Svaka im čast. Poznajem ih, sjajni su momci”, kaže.

Pozitivne reakcije stižu i od turista. “Definitivno se osjećamo sigurnije. To je prekrasan čin”, rekao je Vlado Petkovski iz Sjeverne Makedonije.

Hitna upozorava: “Nakon utapanja obavezno na pregled”

Iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije upozoravaju da je žena, bez obzira na to što se osjećala dobro, trebala otići na liječničko promatranje.

Voditeljica smjene Almica Domikulić ističe: “Ta osoba koja je imala utapanje bilo kakve vrste, uranjenja, trebala bi se javiti na promatranje u zdravstvenu ustanovu.”

Podsjeća i kako treba pružiti prvu pomoć do dolaska hitne medicinske službe.

“Ako je osoba pri svijesti, stavljamo je na bok, a ako je bez svijesti, na leđa kako bi se provela reanimacija”, dodao je.

Prema podacima Hitne medicinske službe, tijekom ljeta na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježi se oko 30 slučajeva utapanja. U ovom slučaju, zahvaljujući brzoj i prisebnoj reakciji trojice mladića, spašen je ljudski život.

Obljavljeno 19. srpnja 2026. | RTL DANAS | Autor: Dragana Eterović

Objava “GLAVA JOJ JE TONILA” / Tri mladića spasila ženu od utapanja u Kaštel Gomilici: Vikala je: “Umrit ću, umrit ću!” pojavila se prvi puta na MORH.

Danas nije bilo požara na kojima je trebala intervenirati protupožarna eskadrila, pa je u Zemuniku nakon intenzivnog razdoblja uslijedio jedan dan zatišja.

To smo iskoristili za razgovor o dosadašnjem tijeku protupožarne sezone s bojnikom Ivanom Dukićem, pilotom kanadera.

Kako sada vidite početak sezone? Je li ona intenzivnija nego prijašnjih godina?

Od prošle je godine intenzivnija, i to joj je baš karakteristika. Mogli bismo reći da je dosta agresivnija i dosta eksplozivna.

Čisti primjer za to je 22. lipnja, kada je šest kanadera istodobno u zraku na požarištima. S obzirom na to da imam 13 godina staža u protupožarnoj eskadrili, ne sjećamo se da je ikada tako bilo. Mislim da nije.

Imate li više sati naleta nego prijašnjih godina?

Ova sezona definitivno ima više sati naleta. Govorimo oko 360 sati naleta od početka sezone, dok smo u isto vrijeme prošle godine imali oko 180 sati. Pretprošle godine bilo ih je čak pet puta manje. Sezona je zaista krenula sprinterski.

Od početka protupožarne sezone, koji su bili najveći požari i najzahtjevnije intervencije?

Najveći požari bili su Vis, Korčula i sada Hvar.

Najzahtjevnija je bila Korčula. Požar je krenuo poslijepodne uz jak vjetar, zahvatio je ogromnu opožarenu površinu, a otegotna okolnost bio je i paralelni požar u Grebaštici, koji je oslabio naše zračne snage.

Kada je došla noć, očekivali smo poziv i sljedeći dan, međutim priroda je napravila svoje. Požar je, prema informacijama koje smo dobili, izazvao grom, a navečer je pala kiša koja nam je sljedeći dan puno olakšala posao. Tada smo uglavnom radili natapanje rubnih dijelova požarišta.

Na kojim ste intervencijama osobno sudjelovali i što je vama bilo najteže?

Sudjelovao sam na sve tri – na Visu, Hvaru i Korčuli.

Korčula je bila najteža. Kolega i ja bili smo s dva a viona na početku intervencije. Bilo je i promjena u broju aviona tijekom akcije, ali zbog velike opožarene površine, jakog vjetra i situacije na terenu, gdje pomoć vatrogasaca s kopna još nije stigla, to je bio najteži požar ove godine.

Koliko maksimalno smijete ostati u zraku? Koje je ograničenje?

Ograničenje je sedam sati, govorimo ukupno za posadu, odnosno 100 vodenih bombi – što prije dođe.

Mi obično od polijetanja do slijetanja budemo oko tri i pol sata u zraku, zatim imamo obaveznu pauzu od sat vremena. Tada se riješi gorivo, pregleda avion, posada se odmori i idemo ponovno na sljedeća tri i pol sata.

Ima li ova sezona do sada neke posebnosti i što očekujete u nastavku?

Ima. Upravo ta posebnost koju sam prije spomenuo – agresivan početak sezone.Posebnost je što su ove veće požare izazvali suhi neverini i grmljavina bez kiše, uz potencijalno jake vjetrove.

Svjedočili smo i požaru na Čiovu koji je nakon udara groma u roku od deset minuta dobio velike razmjere. Što se tiče budućnosti, evo čist primjer je današnji dan. Bilo je grmljavine kod Knina. Mislim da je zabilježeno 167 udara munja i bili su popraćeni jakom kišom. Otegotna okolnost bila bi da te kiše nije bilo.

Objavljeno 19. srpnja 2026. godine |RTL DANAS| Autor: Nikolina Radić

Objava “AGRESIVNO I EKSPLOZIVNO” / Pilot kanadera koji je gasio najteže požare: “Ne sjećam se da je ikad bilo kao ove godine” pojavila se prvi puta na MORH.

Pred večerašnji ogled hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, podrška Vatrenima stiže iz cijele Hrvatske, pa tako i iz vojarne u Požegi. Ročnici drugog naraštaja temeljnog vojnog osposobljavanja snimili su kratku videoporuku kojom su poželjeli sreću hrvatskim nogometašima i poručili da će svim srcem navijati za novi uspjeh.

Njihovu poruku na društvenim je mrežama podijelio ministar obrane Ivan Anušić uz poruku: “Od vojarni do svakog hrvatskog doma – svi navijamo za isti cilj. Idemo Hrvatska!”

Objavljeno 02. srpnja 2026. godine | vecernji.hr

Objava VIDEO Ročnici iz Požege uz vatrene: ‘Svi navijamo za isti cilj’ pojavila se prvi puta na MORH.

Na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja danas je održan najatraktivniji dio međunarodne združene vojne vježbe “Borbena moć 26”. Na završnom prikazu sudjelovalo je više od 3000 pripadnika Hrvatske vojske te oko 500 vojnika savezničkih i partnerskih zemalja.

– U protekla dva tjedna, 3.000 hrvatskih i 500 savezničkih vojnika, pokazali su što znaju i umiju. Cilj vježbe je pokazati sposobnost HV-a u obrani hrvatskog teritorija, interoperabilnosti svih rodova vojske, kao i sposobnost obrane i suradnje sa savezničkim snagama u sklopu obrane NATO prostora, javio je u podnevni Dnevnik HRT-a novinar Eugen Husak.

Istaknuo je kako su se u Slunju mogli vidjeti naleti Rafalea, Black Hawkova, Kiowa Warriora, dronova te napadačke akcije BVP-a Bradley, Patria i tenkova, kao i djelovanje Specijalnih snaga, pješaštva i topništva.

– Nažalost, ovu vojnu vježbu, donekle su zasjenili posljednji politički prijepori između Pantovčaka i Banskih dvora. U Slunju su danas predsjednik Zoran Milanović i ministar obrane Ivan Anušić.

Združena ofenzivna operacija na Slunju

U završnom prikazu izveden je segment združene ofenzivne operacije u kojoj su uz Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovale oružane snage Slovenije, Crne Gore, Italije, Albanije, Portugala, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država, uključujući pripadnike Nacionalne garde Minnesote s kojom Hrvatska ove godine obilježava 30 godina uspješne bilateralne obrambene suradnje.

Istodobno su u sklopu vježbe Borbena moć 26 provedene aktivnosti međunarodne vojne vježbe Immediate Response zajedno s Rumunjskom, Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Gruzijom, čime je dodatno potvrđena sposobnost zajedničkog djelovanja savezničkih i partnerskih snaga.

Prikazana ofenzivna operacija odražava stvarnost suvremenog bojišta, na kojem se uspjeh postiže integracijom obavještajnog djelovanja, izviđanja, preciznih vatri, manevra, zrakoplovstva, besposadnih sustava i učinkovitog zapovijedanja i nadzora kroz više domena.

Tijekom cijelog prikaza taktičkih aktivnosti sve radnje bile su sinkronizirane u jedinstvenom operativnom okviru.

Objava Vojna vježba “Borbena moć 26” pokazala sposobnosti HV-a pojavila se prvi puta na MORH.

Objavljeno 01. srpnja 2026. godine | vecernji.hr | Foto: Igor Soban/PIXSELL

Objava FOTO Pogledajte kako izgleda vojna sila Hrvatske: Prvi put djelovao Bayraktar s laserskom bombom pojavila se prvi puta na MORH.

U sklopu vojne vježbe “Borbena moć 26” oružane snage izvode vježbe odvraćanja i obrane nacionalnog teritorija, a provode se na kopnu, moru i u zraku.

Danas je na poligonu u Slunju ipak bilo posebno ozračje. Održan je svečani postroj pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali i Nacionalne garde Minnesote, kako bi obilježili čak 30 godina uspješne suradnje.

Različiti su projekti po pitanju modernizacije Hrvatske vojske na kojima su surađivali, a surađivat će i dalje.

Minnesota je pomogla Hrvatskoj kod uvođenja u uporabu helikoptera Black Hawk i borbenih vozila Bradley. Surađuju i na području razvoja vojnih poligona u Republici Hrvatskoj, ali i na razvoju kibernetičkih sposobnosti.

Zahtjevna vojna vježba

Cilj “Borbene moći” je da hrvatski vojnici uvježbavaju odgovor na različite scenarije sigurnosnih kriza i ugroza.

Na vježbi sudjeluje oko 3.000 hrvatskih vojnika, oko 500 vojnika iz drugih partnerskih savezničkih zemalja, više od 25 brodova Hrvatske ratne mornarice, 20 aviona i helikoptera. Brojna druga vozila i drugi sustavi uključeni su u ovu vježbu.

– Kao zapovjednik namjenske organizirane snage jačine bojne, u čijem sastavu su uz pripadnike Hrvatske kopnene vojske, pripadnici Nacionalne garde Minnesote, pripadnici slovenske vojske, pripadnici kosovskih sigurnosnih snaga, mogu biti iznimno zadovoljan s cijelom provedbom vježbe do sada, rekao je pukovnik Josip Grant, zapovjednik I. oklopne mehanizirane bojne “Sokolovi”.

– Izazovno je provoditi vježbu s međunarodnim snagama budući da ima različitosti, no zato smo ovdje kako bismo povećali našu interoperabilnost i razmijenili iskustva, dodao je.

– Demonstriramo našu suradnju rame uz rame. Trenutačno je najvažnije uvođenje borbenih vozila Bradley i helikoptera Black Hawk u operativnu uporabu te suradnja na području kibernetičke sigurnosti, izjavio je general-bojnik Shawn P. Manke, zapovjednik Nacionalne garde Minnesote.

Suradnja s nacionalnom gardom Minnesote traje već 30 godina.

– Jako je zahtjevna i bitna je zbog združivanja naših oružanih snaga sa snagama drugih nacija i razmjenjivanja iskustava s njima, kaže vojnikinja Antonela Vučinić.

– Pokušavamo i uspijevamo uskladiti sve naše borbene elemente – zemlja, kopno, zrak. Sama vježba provodi se na više lokacija, ali ključna zadaća je uskladiti sve borbene manevre, ističe desetnik Fran Šnidarić.

Vježba “Borbena moć 26” završava prekosutra, svečanim Danom uvaženih gostiju.

Objavljeno 29. lipnja 2026. godine | Dnevnik/HRT | Autor: Iva Marković/Ante Raić/D. S.

Objava Nacionalna garda Minnesote na vojnoj vježbi “Borbena moć 26” pojavila se prvi puta na MORH.

Rijetko viđenim desantom 40-ak padobranaca na Udbinu nastavljena je danas najveća godišnja vježba Hrvatske vojske i savezničkih snaga koja se održava od 22. lipnja do 3. srpnja na svim vojnim poligonima u Hrvatskoj.

Prikaz “Borbene moći 26”, uz borbeni sektor naglasak je stavio i na snage za potporu. Hrana i voda, obnova zaliha goriva i streljiva – ključne su za uspjeh svake borbene operacije.

Iz dvaju američkih Herculesa C-130 hrvatski su vojni specijalci skakali najprije s visine od 400 metara, a onda i s 3 i pol tisuće.

“Mislim da su vrlo dobro pripremljeni. Onoliko koliko vidim iz ove vježbe, imaju i vrlo dobru obuku i iskustvo, pa pokušavamo steći neke najbolje prakse kako bismo ih uveli i u portugalsku vojsku, tako da smo vrlo zahvalni”, smatra bojnik Joao Borges, pripadnik Oružanih snaga Portugala.

Dobra međunarodna suradnja

A njegov kolega iz Slovenske vojske pukovnik Fide Vraničar zaključuje: “Suradnja između Slovenske vojske i Hrvatske vojske oduvijek je bila na visokoj razini. Sudjelujemo i u međunarodnim operacijama i misijama, poput misije KFOR na Kosovu i zbog toga je jako važno da smo povezani, da vjerujemo jedni drugima i da se poznajemo”.

Međunarodna združena vojna vježba “Borbena moć 26” danas je nastavljena na poligonu vojarne u Udbini. Vojni padobranci na ovakav način mogu desantirati iza neprijateljskih linija, prikupiti potrebne obavještajne podatke, sabotirati neprijateljsku infrastrukturu, ali isto tako i donijeti potrebnu pomoć svojim kolegama koji su na prvim borbenim linijama.

O logistici ovisi uspjeh svake vojne operacije. Partnerima i savezničkim snagama Hrvatska vojska kad god je potrebno pruža potporu tranzita kroz Republiku Hrvatsku.

“Snage dolaze i cestovnim putem, i kopnenim putem, i morskim putem. Morate osigurati luke za prihvat, morate imati timove koji će ih prihvatiti, morate imati zaštitu snaga tijekom cijelog njihovog kretanja, morate osigurati određene ‘stage and care’ gdje će se ti ljudi moći odmoriti, gdje će vojnici dobiti hranu, gdje će se vozila moći popuniti s gorivom”, pojašnjava načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general pukovnik Tihomir Kundid.

Logistika je ključna

Zapovjednik Zapovjedništva za potporu brigadni general Mile Vukičević napominje: “Za svakog pripadnika oružanih snaga, ne samo kod nas, nego i u svijetu, najbitnija je logistička potpora. Logistika prva dolazi i zadnja odlazi”.

Ne trebaju čak ni napajanje električnom energijom i samodostatni su svugdje na području Hrvatske. Stacionarnu postaju i kontejnere za vodu postave za svega četiri sata, gorivo cisternama dovoze direktno do borbenih vozila, a rezerve skladište u bazenima od 25 tisuća litara.

“Za kontejner imamo kamione ‘navlakače’ koji voze kontejnere i dovoljno je da on samo taj kontejner spustu na bilo kojemu području terena i na taj način mi ne moramo dovoditi naše snage prema nama, mi dolazimo do njih i na licu mjesta im radimo opskrbu i potporu”, dodaje zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Pravovremena opskrba hranom i vodom, obnova zaliha goriva i streljiva – suglasni su svi sudionici vježbe – ključna je za uspješnost borbenih jedinica na terenu.

Objavljeno 27. lipnja 2026. godine | RTL Danas | Autor: Nikolina Radić

Objava RIJETKO VIĐENI PRIZORI / Skočili s 3500 metara iznad Udbine! Ovo je ključ svake operacije: ‘Prva dolazi i zadnja odlazi’ pojavila se prvi puta na MORH.

Koliko su hrvatski vojnici spremni na obranu od nuklearno-biološko-kemijskog napada, pokazali su na vojnom poligonu u Cerovcu nedaleko od Karlovca.

U sklopu međunarodne vojne vježbe “Borbena moć 26”, prikazano je kako se vojnici, ali i stanovništvo štite od različitih tehnoloških napada.

U vježbi su sudjelovali i pripadnici civilne zaštite, koji upravljaju posebnim vozilom za dekontaminaciju.

“Njihova zadaća je, znači, to je multifunkcionalni stroj za gašenje požara i dekontaminaciju. On može uklanjati prepreke putem ralice, može podizati predmete do dvije tone, a ima pumpe i za gašenje i za dekontaminaciju. Također ima i senzore za mjerenje kontaminirane okoline”, rekao je Mladen Vinković, zapovjednik državne intervencijske postrojbe CZ.

“Mi koristimo specijalnu opremu, teška gumena odijela u kojima po ovim temperaturama ne bi smjeli raditi duže od sedam minuta. Morali bi mijenjati posade”, rekao je Dragutin Tušek, zapovjednik bojne NBKO.

Objavljeno 27. lipnja 2026. godine | DNEVNIK.hr | Autor: Domagoj Koprivnjak

Objava VIDEO Pogledajte kako se vojska priprema za nuklearno-kemijske napade: “Koristimo specijalnu opremu…” pojavila se prvi puta na MORH.

Na pomorskom vojnom poligonu “Žirje” kod Primoštena, Hrvatska vojska danas je pokazala združenu borbenu moć na moru. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid pratili su vježbu združenog borbenog djelovanja i modernih sposobnosti Hrvatske vojske na moru.

Mornarički dio vježbe Borbena moć 26 na Žirju proveli su pripadnici Hrvatske vojske s brodovima Hrvatske ratne mornarice, višenamjenskim borbenim avionima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Rafale i helikopterima, sustavom protuzračne obrane i topništvom za potporu Hrvatske kopnene vojske kao i specijalne snage Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova, izvijestio je MORH.

Ministar Anušić izrazio je zadovoljstvo održavanjem ove velike međunarodne vojne vježbe i istaknuo kako u vježbi sudjeluje više od 3000 vojnika iz desetak savezničkih zemalja iz NATO saveza.

“Danas smo mogli vidjeti prvi dio vježbe – združene snage naše Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i kopnene vojske kako združeno i koordinirano djeluju po istom cilju i pokazuju svoje sposobnosti, mogućnosti, opremu i svoju borbenu moć. U sigurnosno izazovnim vremenima ovakve vježbe potvrđuju i dodatno unapređuju sposobnosti Hrvatske vojske koja je glavni stup sigurnosti i mira hrvatske države”, rekao je ministar Anušić.

Demonstracija svih sposobnosti

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako je vježba napravljena po realnom scenariju koji oslikava i demonstrirao je sve sposobnosti koje Oružane snage imaju u kontekstu provedbe svih onih eventualnih zadaća koje se mogu dogoditi na moru, a za što Oružane snage moraju imati spreman odgovor u svakom trenutku kako bi mogle zaštititi naš nacionalni teritorij, odnosno naš akvatorij.

“Kroz samu vježbu imali smo prilike vidjeti učinkovito i vrhunsko djelovanje i novonabavljenih PZO sustava i zrakoplova Rafalea koji su zajednički djelovali. Imali smo priliku vidjeti i zajedničko i združeno djelovanje zajedno sa specijalnim snagama u provedbi naših primarnih zadaća koje imamo u zaštiti naših interesa na moru”, rekao je general Kundid.

General Kundid posebno je istaknuo PZO sustav kratkog dometa Mistral: “Imali smo prilike vidjeti jedan veličanstveni pogodak Mistrala 3 na cilj koji je bio ispaljen u zračni prostor. Vrlo rijetko se događa da raketa izravno pogodi taj imitator zračnog cilja koji je promjera svega 128 mm, a to je bio doista izravan pogodak.”

General Kundid naglasio je i sposobnosti Hrvatske ratne mornarice u kontekstu mornaričkog desantnog pješaštva koje je bilo ojačano s postrojbama Hrvatske kopnene vojske.

Svi u akciji na moru

U vježbi na moru po realnom scenariju specijalne snage Oružanih snaga i MUP-a provele su prekrcaj timova Pomorske grupe Zapovjedništva specijalnih snaga i Specijalne policije MUP-a na protivnički brod i operaciju njegovog nasilnog zauzimanja.

Nakon toga uslijedio je prikaz sposobnosti protuzračne obrane zapovjednog mjesta s borbenim oklopnim vozilom BOV-3 20/3. Prikazana je i sposobnost protuzračne obrane desantnog broda minopolagača DBM-82 Krka sustavom Mistral. Hrvatska kopnena vojska provela je gađanje površinskih ciljeva samohodnom Panzer haubicom PzH 2000.

Pripadnici Hrvatske ratne mornarice prikazali su gađanje površinskih ciljeva na moru brodskim topništvom raketnih topovnjača i obalnih ophodnih brodova. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo iz višenamjenskih borbenih aviona Rafale provelo je gađanje površinskih ciljeva na moru topovima iz višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Vježbovnim aktivnostima na Žirju pripadnici Hrvatske vojske pokazali su združeno djelovanje na moru i vrhunske sposobnosti i obučenost.

Objavljeno 25. lipnja 2026. godine | tportal.hr | Autor: M.Da. | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Objava Rafalei, Black Hawk, brodovi i rakete: Pogledajte impresivnu vježbu Hrvatske vojske pojavila se prvi puta na MORH.

“Ne znam postoji li neka muška osoba koja ne voli vojsku, pa sam tako i ja htio upoznati vojnički život i mislim da nije postojala bolja prilika od ovoga”, kaže naš sugovornik i dodaje da je sve izgledalo kao neki malo duži izlet.

A o prvim dojmovima ulaska u vojnički život kaže: “Prvi dan kad smo kretali na šišanje mnogima je bilo muka samo zbog te kose – kad će narasti? Poslije je znalo biti: “Preskočit ću jutarnje brijanje, neće nitko primijetiti”, ali sve se primijeti. Za pet-šest dana to je već sličilo na vojsku: svi su izlazili uglađeni, obrijani, sobe su bile sređene. Učili su se činovi i poštivanje nadređenih, uspostavio se red.”

Zanimalo nas je koliko je obuka bila fizički zahtjevna.

“Meni osobno nije bilo naporno jer se cijeli život bavim sportom, igram košarku. Imam tu neku rutinu ustajanja i fizičkog rada, osim što se zna da su subota i nedjelja za spavanje do kad ide, a ovdje je ustajanje subotom bilo već u šest, a nedjeljom u sedam.”, kaže Krištić.

Kao i većina drugih, očekivao je da će sve izgledati malo više “filmski”: neprestani dril, “ubijanje” od sklekova, “deračenje” instruktora i sl.

“Očekivao sam da će biti puno strože. I bilo je strogo što se tiče fizičke spreme i motorike, ali zahvaljujući tome svi smo u ta dva mjeseca abnormalno napredovali. Kad malo sagledam, to je sve skupa, jako, jako dobar sistem obuke i mislim da je svatko od nas napredovao općenito kao čovjek“, ističe Krištić.

Hrana je također bila ugodno iznenađenje.

Za doručak je bio švedski stol: jaja na sve načine, salame, sir, kobasice, hrenovke, slanine, vratine, pahuljice, razni namazi, mlijeko, čajevi… Izbor je bio baš ogroman. Za ručak isto uvijek par vrsta jela, večera isto par vrsta jela. Za užinu bi uvijek bio neki sok, mlijeko, voće, keksi. Uz to smo imali i kantinu u kojoj je uvijek bilo gaziranih pića, sokova, čipseva, sladoleda i cigareta za one koji puše”, ispričao nam je Krištić o tome.

Mnogi su se pitali koliko će slobodnog vremena imati i pokazalo se da ni u tome nisu bili uskraćeni.

“Svaka skupina je imala svoju sjenicu gdje smo se družili poslije večere u šest popodne. Imali smo teren za košarku i mali nogomet, mogli smo igrati stolni tenis i stolni nogomet. Došli smo kući za Uskrs, a izlazili smo u grad svaki vikend, osim prvog vikenda. Autobusi su vozili subotom u četiri popodne i nedjeljom u tri, a vraćali su se u pola osam i pola devet. Izlazili smo u civilnoj odjeći s vojnim knjižicama koje su nam bile osnovni dokument. Slunj je dosta malo mjesto, pa smo ja i prijatelji provodili vrijeme u kafiću preko puta autobusne postaje na kojoj nas je autobus ostavio. Jednom smo otišli na pizzu u Rastoke, koje su lijepo mjesto za razgledavanje”, ispričao nam je o tome.

Smatra da su mediji podcijenili mlade generacije i omalovažili program temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Znači, nije to za njih, kako će oni bez mame i tate, bez mobitela, bez ovoga i bez onoga i što se može naučiti u dva mjeseca? Iz prve ruke mogu reći: konstantno se radi na nečemu, nema praznog hoda, stalno se usvajaju neka nova znanja. Sadržajno je stvarno se puno toga nauči”, kaže Mihael Krištić.

Objavljeno 22. lipnja 2026. godine| Istarski.hr | Piše: Robi Selan

Objava Mihael Krištić: “Ničega nam nije nedostajalo, a na obuci se zaista puno nauči” pojavila se prvi puta na MORH.

Oni su svjesno odabrali drugačiji put. Put discipline, odgovornosti, zajedništva i služenja domovini. Nisu ih na taj put doveli ni reflektori ni privilegije. Doveli su ih osjećaj pripadnosti, želja za rastom, potreba da budu dio nečega što nadilazi pojedinca i spoznaja da slobodu koju danas živimo dugujemo upravo ljudima koji su ovu odoru nosili prije njih.

Tisuće građana koje su se krajem svibnja okupile na zagrebačkom Jarunu povodom Dana državnosti i 35. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske došle su vidjeti sposobnosti, tehniku i opremu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Rafalei na nebu, vojna vozila i moderni borbeni sustavi privlačili su poglede posjetitelja, no najveća snaga Hrvatske vojske nikada nije bila u tehnologiji. Oduvijek je bila u ljudima. U ljudima koji su odabrali služiti nečemu većem od sebe.

Ponosni na prošlost, odgovorni za budućnost

Za neke od njih ljubav prema vojsci počela je još u djetinjstvu. Za druge je sve započelo običnom znatiželjom. Neki danas nastavljaju put kojim su prije više od tri desetljeća krenuli njihovi roditelji, dok drugi stvaraju potpuno vlastitu priču. No svima je zajedničko jedno – želja da svojim radom doprinesu sigurnosti, slobodi i budućnosti hrvatskog naroda.

Stoga smo odlučili čuti upravo njih. Ne generale, ne zapovjednike i ne statistike. Ljude. Vojnike koji svojim svakodnevnim radom nastavljaju priču koju su prije njih pisali hrvatski branitelji i generacije hrvatskih vojnika.

Ovo nije priča o naoružanju, vojnoj tehnici ni vojnoj strategiji.

Ovo je priča o časti. O pripadnosti. O nasljeđu koje traje već 35 godina.

I o ljudima koji ga danas nastavljaju nositi na svojim ramenima.

U nastavku donosimo priču o Anti Klariću i Dorothei Višić, pripadnicima Hrvatske vojske koji najbolje pokazuju zašto vojna odora i danas za njih predstavlja najveću čast postojanja.

Za bojnika Antu Klarića sve je počelo mnogo prije nego što je prvi put obukao vojnu odoru. Još kao dječaka privlačile su ga odore, disciplina i način života koji je nosila vojnička profesija. No danas, nakon gotovo dva desetljeća službe, upravo osjećaj zajedništva smatra jednom od najvećih vrijednosti vojnog poziva. Kao logistički časnik Gardijske mehanizirane brigade u Kninu, vojnu odoru ne doživljava samo kao simbol institucije, već kao kontinuitet koji povezuje današnje pripadnike Hrvatske vojske s hrvatskim braniteljima i svim onim poštenim hrvatskim sinovima i kćerima koji su kroz burnu hrvatsku povijest voljeli i sanjali svoju domovinu. Zato na svoju službu ne gleda samo kao na posao, već kao na priliku da nastavi priču koju su prije njega stvarale generacije hrvatskih vojnika.

Zašto ste odabrali Hrvatsku vojsku?

S ovim odmakom od gotovo 20 godina teško je točno objasniti. Međutim, od djetinjstva sam imao neki poriv prema vojnom pozivu. Uvijek su me privlačile odore i način života koji dolazi uz njih. Kada sam bio u svojim dvadesetima, odlučio sam pokušati i vrlo brzo sam shvatio da je ono što me najviše ispunjava osjećaj zajedništva i pripadnosti jednoj organizaciji. Mislim da upravo vojna organizacija čovjeku najbolje pokaže koliko je važno biti dio tima i koliko povezanost među ljudima može biti snažna.

Što za vas znači nositi hrvatsku vojnu odoru?

Za mene je to velika čast i velika odgovornost. Mi predstavljamo Oružane snage Republike Hrvatske, ali istovremeno baštinimo tradiciju hrvatskih branitelja koji su stvarali ovu državu. Ja to gledam i šire. Nastavljamo kontinuitet svih onih poštenih hrvatskih sinova i kćeri koji su kroz našu povijest voljeli i sanjali Hrvatsku. Zato mi je iznimna čast nositi ovu odoru.

Kakav je osjećaj danas svjedočiti 35. obljetnicu Hrvatske vojske?

Osjećam ponos i ogromnu zahvalnost. Ponosan sam na svoje kolege koji svakoga dana rade na razvoju Oružanih snaga. To su vrijedni, marljivi i predani ljudi. Upravo zbog njih osjećam snažnu povezanost s Hrvatskom vojskom. Kada danas pogledamo gdje se Hrvatska vojska nalazi nakon 35 godina, možemo biti ponosni na put koji je prošla, na ljude koji je svakodnevno grade i na vrijednosti koje i dalje predstavlja.

Što biste poručili mladima koji razmišljaju o vojnom pozivu?

Bez ustručavanja – probajte. Hrvatska vojska pruža mogućnost kontinuiranog razvoja, učenja i napredovanja. To je organizacija u kojoj možete rasti kao profesionalac, ali i kao osoba. Služiti svom narodu i svojoj domovini posebna je čast. To je iskustvo koje je teško opisati riječima i zato bih svakome preporučio da napravi taj korak i sam ga doživi.

Dok je kod Ante vojni poziv započeo dječačkom fascinacijom vojskom, za skupnicu Dorotheu Višić sve je krenulo iz znatiželje. Prije gotovo sedam godina odlučila je otići na dragovoljno služenje vojnog roka u Požegu kako bi provjerila je li vojni život zaista put kojim želi krenuti. Danas je zapovjednica desetine za upravljanje paljbom u Topničko-raketnoj pukovniji i jedna od sve većeg broja žena koje svoju profesionalnu budućnost grade u Hrvatskoj vojsci. Iako je njezin otac kao pripadnik specijalne policije sudjelovao u stvaranju hrvatske države, odluka da i sama odjene vojnu odoru bila je isključivo njezina. Upravo zato njegova podrška i ponos danas za nju imaju posebno značenje.

Kako je započeo vaš put u Hrvatskoj vojsci?

Pridružila sam se vojsci prije gotovo sedam godina. Presudila je znatiželja. Otišla sam na dragovoljno služenje vojnog roka u Požegu i nakon ta dva mjeseca odlučila sam ostati. Jednostavno sam pronašla sebe u tom pozivu.

Što za vas znači nositi hrvatsku vojnu odoru?

Za hrvatskog vojnika ona predstavlja jako puno. Kada znamo kako je nastala hrvatska država, onda svaki dan kada obučemo uniformu osjećamo čast, odgovornost i ponos. Nadam se da je današnja Hrvatska vojska na ponos svim građanima Republike Hrvatske, našim braniteljima, među kojima je i moj otac, ali posebno obiteljima poginulih hrvatskih branitelja.

Kći hrvatskog branitelja: Najveća nagrada nije čin, nego očev ponos

Vaš otac je hrvatski branitelj?

Moj otac bio je pripadnik specijalne policije Delta i u obranu Hrvatske uključio se još kao vrlo mlad. Odrastajući uz njegovu priču, od malih sam nogu učila što znače hrabrost, odgovornost i ljubav prema domovini. Zato mi danas nema većeg priznanja od trenutka kada u njegovim očima vidim ponos na moj put i odluku da služim Hrvatskoj. To je osjećaj koji se teško može opisati riječima.

Je li vaš otac jedan od razloga zbog kojih ste danas u Hrvatskoj vojsci?

Moram priznati da jest bio jedan od razloga. Međutim, nikada nije bio osoba koja me nagovarala ili govorila što moram raditi. To je bila isključivo moja odluka. On me podržao, kao i cijela moja obitelj.

Kakav je položaj žena u Hrvatskoj vojsci danas?

U našoj pukovniji žene čine oko deset posto pripadnika i taj broj stalno raste, što me jako veseli. Željela bih poručiti svim djevojkama da mogu ostvariti sve što požele ako su spremne raditi na tome. Naravno da postoje izazovi, ali oni su sastavni dio svakog puta i mogu se svladati uz trud, upornost i vjeru u sebe. Hrvatska vojska pruža mnogo prilika za razvoj i zato bih voljela da se što više djevojaka odvaži napraviti taj korak.

Objavljeno 10. lipnja 2026. godine | humanvoice.hr | Autor: Doris Vukšić | Foto: MORH / Nikola Matić

Objava Nasljednici slobode: Ljudi iza odore Hrvatske vojske koji danas služe domovini pojavila se prvi puta na MORH.

U novoj epizodi podcasta Morhologija stožerni narednik Marko Bralić, voditelj Klape “Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice, predstavio je novu pjesmu i spot “Tamo gdje je srcu dom”, posvećene hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji uoči Svjetskog nogometnog prvenstva. Govorio je i o dvadeset pet godina djelovanja klape, njezinu nastanku te povezanosti vojske i glazbe.

Od Žrnovnice do Lourdesa

“Sve je krenulo 2001. godine, na inicijativu Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj”, počeo je priču Marko Bralić o nastanku klape i nastavio: “Pokojni monsinjor Šantić, prvi generalni vikar Vojnog ordinarijata, i tadašnji vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac posjetili su Mornaričku raketnu bazu u Žrnovnici, gdje sam tada radio, i tadašnjem zapovjedniku pukovniku Vinku Barbariću iznijeli ideju o klapi.”

Inicijalni poticaj, priča Bralić, došao je od tadašnjeg direktora međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu, koji je bio oduševljen klapskom pjesmom i smatrao da upravo nju, kao žanr koji je niknuo iz korala i nosi u sebi crkveno pjevanje, trebaju čuti vojnici iz cijelog svijeta.

Bralić je, tako, prihvatio izazov. U to vrijeme bio je prvi tenor Vokalista Salone, a maestro mu je bio Ljubo Stipišić Delmata. Okupio je, kako kaže, dečke za koje je znao da imaju iskustvo klapskog pjevanja, a pripremali su se tri do četiri mjeseca i otišli u Lourdes.

“Naš prvi javni nastup bio je u bazilici sv. Pija X. na svečanosti međunarodnog otvorenja susreta vojski svijeta. Te godine, prema službenoj statistici turističke zajednice Lourdesa, bilo je više od 30 000 vojnika iz 40 zemalja. Naš nastup bio je svojevrsna senzacija, atrakcija, kako za sve te strane vojnike, tako i za naše hrvatske vojnike. Tada se prvi put čula pjesma na hrvatskom jeziku”, priča Bralić.

Nakon tog nastupa stvorila se, kaže, realna potreba da ovakav vokalni sastav trajno djeluje u sklopu Ministarstva obrane. “Od tada klapa u odori pobjedničke Hrvatske vojske predstavlja hrvatski narod, kulturu i tradiciju diljem domovine i svijeta”, dodaje Bralić.

Hitovi, orkestri i suradnje

Tijekom godina klapa je surađivala s brojnim ansamblima: Tamburaškim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Jazz orkestrom Hrvatske vojske, Orkestrom Hrvatske ratne mornarice, Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske, Dubrovačkim i Varaždinskim simfonijskim puhačkim orkestrom.

Jedan od prvih velikih hitova bila je Ruža crvena, izvedena s Tamburaškim orkestrom HRT-a, koja je, kaže Bralić, preko noći postala veliki hit. Potom su uslijedile Gdje si majko da me budiš, Bura i niz domoljubnih obrada koje je publika prihvatila osobito toplo upravo u izvedbi Klape “Sveti Juraj”.

“Silno smo sretni da nas ljudi tako dobro i pozitivno doživljavaju”, kaže.

Klapa ima niz nagrada, među kojima su dvije nagrade Grand Prix Splitskog festivala, Zlatni štit Skradina za najbolju izvedbu izvorne dalmatinske klapske pjesme, dvije ili tri nagrade festivala Marco Polo na Korčuli i Porina. Uz to, odlikovanja su stigla i od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Zorana Milanovića. Marko Bralić iskoristio je priliku zahvaliti Ministarstvu obrane, Glavnom stožeru i svim nadređenima u Hrvatskoj ratnoj mornarici.

“Bez razumijevanja nadređenih teško bi bilo imati ovakav iskorak u glazbenom i profesionalnom smislu”, kazao je Bralić.

Pjesma ruši barijere i povezuje ljude

Na pitanje kako se vojska i klapa uopće mogu spojiti, Bralić odgovara jednostavno:

“Nekako vojsku svi doživljavaju malo čvrsto. Pjesma je čista emocija, ruši barijere, povezuje ljude. I ta emocija vidljiva je i u miru i u ratu. Naša je zemlja imala Domovinski rat u kojem smo se obranili i pjesma je silno značila hrvatskim braniteljima i vojnicima kako tada, tako i danas”, kaže.

Takve reakcije vidi i na nastupima u inozemstvu, gdje su stranci koji ne razumiju ni jednu hrvatsku riječ znali zaplakati slušajući klapu.

“Zapitam se, Bože moj, što bi bilo kad bi još razumjeli da pjevamo o majci, o ljubavi prema domovini, o ljubavi prema ženi. Te su teme vječna inspiracija našim pjesmama”, ističe.

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju

Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva odlučili su objaviti pjesmu posvećenu hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.

“Velika mi je radost što u Morhologiji mogu najaviti i predstaviti našu novu pjesmu ‘Tamo gdje je srcu dom’, pjesmu posvećenu hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Rekao bih da je to naša želja i naš poticaj tim momcima da nas i ovoga puta učine sretnima, kao što su to već učinili 2018. i 2022. godine.

Moram reći da klapu Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj” i hrvatsku nogometnu reprezentaciju veže zaista iskreno prijateljstvo. Imali smo tu čast, na njihov poziv, dva puta ih dočekati u Zagrebu, a tri puta izvodili smo hrvatsku himnu na utakmicama u Splitu i Osijeku.

Stvorilo se jedno prijateljstvo, taj lijepi spoj Hrvatske vojske kroz klapu i, naravno, naših nogometaša. Iskreno mislim da su ti naši nogometaši pravi uzori svima nama, a ponajviše našoj djeci i mladima, jednako kao što su hrvatski branitelji bili uzori u Domovinskom ratu.

Ovo je izvrstan spoj i izvrsna potpora da pjesmom tim momcima kažem: hvala vam za sve radosti, za onaj ponos, za onu sreću i emociju koju smo doživjeli. Iščekujemo opet to zajedništvo, tu radost u nadolazećim utakmicama i na nadolazećem Svjetskom nogometnom prvenstvu”, kazao je Marko Bralić.

Za rezultat na SP-u ne oklijeva u prognozi: skupinu prolaze sigurno, Engleze prolaze sigurno, a onda, kaže uz smijeh, “što Bog da i sreća junačka, rekli bi u Dalmaciji”.

Timski rad, podmladak i 25 godina klape

I klapa funkcionira kao momčad, naglašava Bralić, jednako kao i nogometna reprezentacija. Potrebno je dulje vrijeme da se pripremi tim i stvori kvalitetna momčad, a pravo umijeće je održati ih na okupu.

Dragovoljno vojno osposobljavanje smatra odličnom idejom. Mladi su budućnost hrvatske države i Hrvatske vojske, a kroz obuku se, kaže, kristaliziraju oni najbolji. Nada se da će neki potražiti i put klape ili orkestra.

Za 25. obljetnicu, najavio je Bralić, planiraju dva velika koncerta: jedan slavljenički u Kaštel Starom 31. srpnja, uoči Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te završni 14. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Objava Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi “Tamo gdje je srcu dom”, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji pojavila se prvi puta na MORH.

Rodom je iz Siska, roditelji su joj bili branitelji pa je za nju logično bilo da se pridruži vojsci. Odmalena su je zanimali motori, upisala je srednju školu za zrakoplovnog tehničara, poslije i Fakultet prometnih znanosti, poslijediplomski specijalistički studij, a posao ju je doveo u Središte za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Rudolf Perešin” u Zemuniku.

– Ovdje sam već 15 godina i imam kolege koji su mi stvarno podrška, imaju bogato radno iskustvo tako da stvarno mogu učiti od njih. Uz tu sigurnost i prijenos znanja mojih kolega ne mogu biti nego stvarno uspješna predavačica, rekla je časnica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Melita Boltužić.

– Naš posao ne dopušta nikakve greške, poručila je.

– Ona je izvrstan stručnjak, izvrstan nastavnik, organizirana je, marljiva, vedra, vesela i ništa joj nije teško, tako da je veselje raditi s njom, rekao je pukovnik zapovjedništva Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Leonard Eleršek.

Kada dođe kući, skida odoru i tada je “samo” mama. Na pitanje je li planirala veliku obitelj, odgovara:

– Nisam se planirala ni udati. Ja nisam tu djecu dobila odjednom, to je bilo dijete po dijete i nekako smo se navikli na tu situaciju postepeno, rekla je.

Obveza je mnogo, ali najmlađi redovito priskaču u pomoć.

– Čistim kuću, rekao je sin Šimun.

– Uspavljujem blizance, rekao je sin David.

Velika je podrška Meliti i suprug.

– Naporno je i napeto, ali dobro, rekao je suprug Bojan.

Trinaestogodišnja Petra u budućnosti želi ići majčinim stopama.

– Htjela bih isto kao mama u zrakoplovnu. I mene to zanima, rekla je.

Prije tri godine Melita je upisala poslijediplomski sveučilišni studij u Zadru, a kći ju je prijavila i na natjecanje za Najljepšu mamu Hrvatske.

Heroji poput naše sugovornice nisu samo u odori, oni su za obiteljskim stolom, okruženi dječjim osmijesima, spremni na školske obveze i neprospavane noći.

Objavljeno 01. lipnja 2026. godine | Dnevnik/HRT | Autor: Marina Šaponja/B.B.B.

Objava Časnica HRZ-a i majka šestero djece: Naš posao ne dopušta greške pojavila se prvi puta na MORH.

Veliko mnoštvo ljudi okupilo se na Jarunu kako bi svjedočili programu što ga je priredila Hrvatska vojska, a koji je trajao od 17:30 do 19 sati te kulminirao letačkim programom koji su građani pratili s oduševljenom pozornošću.

– Ponosni smo i zadovoljni što smo povodom Dana Hrvatske kopnene vojske i Dana Hrvatske vojske te na Dan državnosti možemo ovako atraktivno i lijepo čestitati našim građanima Dan državnosti Republike Hrvatske, poručio je brigadni general Krešimir Ražov, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obuka pilota je uvijek zahtjevna s obzirom na napredak tehnologije, istaknuo je Ražov, te dodao kako se vještine HRZ-a stalno razvijaju.

– Kada znamo što hoćemo i kako i zašto onda nam tehnologija može biti pomak prema naprijed odnosno pomoći nam u našim sposobnostima i razvijanju svih naših ciljeva i zadaća, kazao je.

Sposobnosti HRZ-a i pojačanja eskadrile

Od prvog siječnja ove godine višenamjenski borbeni avioni Rafali imaju potpuni nadzor nad hrvatskim zračnim prostorom što predstavlja ”veliku sposobnost” naglasio je Ražov, te istaknuo kako je nedavno zapovjednik NATO zapovjedništva za Europu general Jason Hinds izdvojio Hrvatsku kao primjer vrlo brzog skoka iz air policinga u air defense te kao primjer kojeg trebaju slijediti drugi.

Standard F4 nadogradnje Rafala ”ide svojim tijekom i planom” te je ”razrađen u nekoliko faza” objasnio je Ražov, te istaknuo kako su hrvatski piloti već na toj razini, a ”piloti su puno bitniji”.

– Tehnologija koja dođe i čime mi raspolažemo i što znamo će vrlo brzo biti iskorišteno, rekao je.

Osam Black Hawk helikoptera stižu u Hrvatsku 2028. godine, a trenutačna četiri ”izvršavaju svoje zadaće na najvišoj razini”, tvrdi Ražov, te je istaknuo ”atraktivnu interakciju sa specijalnim postrojbama” koju su mogli vidjeti okupljeni građani na Jarunu.

– Vidjeli smo koliko je to napredovalo i sa specijalnim postrojbama, kopnenom vojskom i mornaricom. Ova četiri helikoptera maksimalno izvršavaju svoje zadaće, a osam novih helikoptera kada dođe 2028. i puna eskadrila s 12 helikoptera će još više povećati sposobnosti Hrvatske vojske, kazao je.

Što se tiče besposadnih sustava, Ražov je rekao kako se Hrvatska vojska brzo prilagođava takvim sustavima ”na više razina” te kako Hrvatska ”prati tehnologiju i s našim bespilotnim letjelicama koje su naoružane”.

– Nedavno smo izveli i borbena gađanja s laserski navođenim bombama na poligonu Slunj koje su bile pogodak u malu točku, istaknuo je.

Govoreći o temeljnom vojnom osposobljavanju, Ražov je rekao kako je ”vidljiv velik odaziv naših mladih cura i dječaka” te kako su ”kao Zrakoplovstvo uključeni” kako bi približili svoje sposobnosti onima koji su zainteresirani.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | Dnevnik/HRT | Autor: M.R.

Objava Zapovjednik HRZ-a: Pratimo tehnologiju, ali piloti su najvažniji pojavila se prvi puta na MORH.

Foto: snimka zaslonaTijekom cijelog dana posjetitelji su imali priliku razgledati opremu i naoružanje Hrvatske vojske, od tenkova, Bradleyja i Patrija do topništva i drugih borbenih sustava. Na Jarunu su građani mogli uživati i u atraktivnim padobranskim skokovima, preletima vojnih zrakoplova, letačkom programu helikoptera te brojnim drugim aktivnostima koje su prikazale sposobnosti i spremnost Hrvatske vojske.

Današnjom proslavom obilježava se 36. godišnjica konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora, održanog 30. svibnja 1990. godine.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | DANAS.hr

Objava SPEKTAKULARNI PRIZORI / Helikopteri, padobranci, eksplozije: Pogledajte silu Hrvatske vojske na Jarunu pojavila se prvi puta na MORH.

Prije točno 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor, što je označilo novo poglavlje u hrvatskoj povijesti. Povodom Dana državnosti na zagrebačkom Jarunu je organizirana je središnja proslava, gdje je vojska pokazala najbolje naoružanje koje ima. Tu su bili tenkovi, bradlyji, patrije, topništvo, oružje, a vrhunac je označio letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s preletom Rafalea i akrobacijama Krila oluja.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | DANAS.hr

Objava ADRENALINSKI VIDEO / Moćni Rafalei pokidali hrvatsko nebo: Grmilo je diljem metropole pojavila se prvi puta na MORH.

U programu su sudjelovale i partnerske zemlje – Mađarska, Slovenija, Italija, Austrija, SAD i Francuska.

Atraktivan program Hrvatske vojske za građane u povodu Dana državnosti je u tijeku. Prilika je to za susret s prikazom naoružanja, borbenom i neborbenom tehnikom te opremom Hrvatske vojske.

Na Jarunu posjetitelje oduševljavaju pokazne vježbe sposobnosti Hrvatske vojske na vodi, kopnu i u zraku.

Vrhunac dana bili su impresivni letački programi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i gostujućih sudionika iz partnerskih zemalja: Mađarske, Slovenije, Italije, Austrije, SAD-a i Francuske.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | DNEVNIK.hr | Autor: Ivana Kopčić

Objava Hrvatska vojska pokazala što ima i može: Krila Oluje oduševila građane, preletjeli i Rafalei pojavila se prvi puta na MORH.

General-pukovnik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH, u razgovoru za Dnevnik Nove TV kazao je kako su se Oružane snage potrudile da hrvatskom narodu ove godine ponude nešto više.“Da građani vide kako je vojska opremljena, da mogu imati u nas vjeru i sigurnost, jer vojska je tu da bi služila općem dobru. Jamac je mira i sigurnosti, ali i sredstvo odvraćanja”, rekao je Kundid.

Prisjetio se i događaja od prije 36 godina i kako su oni utjecali na njegovu vojnu karijeru.

“Tada sam bio mlad, 20-ak godina. Bili smo tada brutalno napadnuti. Naravno da me je to oblikovalo kao časnika i kao čovjeka, i da se provlači kroz moju vojnu karijeru”, rekao je.

Istaknuo je da se suvremeni rat bitno promijenio i da danas nove tehnologije određuju vojne sposobnosti.

“Nove tehnologije imaju velik utjecaj i postaju ključan multiplikator oružanih snaga”, poručio je Kundid.

Reporter Goran Latković na kraju javljanja s Jaruna rekao je kako dan nije prošao bez razmirica između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića koji današnji dan ne priznaje kao Dan državnosti.

“Milanović je otišao je na svečanu akademiju u povodu Dana branitelja Grada Zagreba u KD Lisinski, gdje je održao kratak govor”, rekao je Latković i dodao kako je pozivnica za svečani koncert u HNK u Zagrebu u povodu Dana državnosti poslana i predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, ali on taj poziv neće prihvatiti.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | DNEVNIK.hr

Objava General-pukovnik Kundid o spektaklu na Jarunu: “Nove tehnologije postaju ključan multiplikator oružanih sposobnosti” pojavila se prvi puta na MORH.

Brzom reakcijom vojnici su spriječili moguću tragediju. Spasili su petogodišnjeg dječaka koji se se počeo gušiti trešnjom. Odmah su priskočili u pomoć. Sve se odvijalo jučer poslijepodne dok su se pripremali za današnju proslavu. Spasili su dječaka i umirili njegovu baku.

Zbog toga su nagrađeni medaljama, koje im je uručio ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera, general-pukovnik Tihomir Kundid. “Tri vojnikinje i jedan vojnik su spasili djetetu, od pet godina, jučer život pravodobnom intervencijom, znanjem i iskustvom koje su naučili u Oružanim snagama Republike Hrvatske te su spasili jedan mladi život – neprocjenjivo”, rekao je ministar Anušić.

“Jer oružane snage postoje upravo zbog općeg dobra. Na takav način se ponašamo i građani uvijek mogu računati na nas u svakoj situaciji da ćemo se uvijek žrtvovati za njih – bez obzira što smo možda u tom trenutku i mi ugroženi”, rekao je Kundid.

Ova je priča i RTL-ova Dobra strana dana, a reporterka Leona Šiljeg razgovarala je s bojnicom Milijanom Danilović, specijalisticom opće kirurgije koja je skupa s timom priskočila u pomoć dječaku.

Što se to jučer dogodilo?

Jučer smo radili pripreme za današnji dan. Uređivali smo našu bolnicu i u jednom trenutku dolazi naša prva časnica Maja Herceg i obavještava nas, po dojavi civilne osobe, da na 100-200 metara od nas imamo dijete koje se guši i kojem treba hitno pristupiti kako bi se pružila medicinska pomoć. Mi smo to, naravno, vrlo ozbiljno shvatili i našli se na mjestu u vrlo kratkom vremenu. Na vrijeme smo pokrenuli postupak oživljavanja. Dakle, baka koja je bila prisutna je napomenula da je dijete zapravo aspiriralo hranu, a čim smo pokrenuli postupak reanimacije, odnosno pružanja prve pomoći, dijete je već u trenutku pokazivalo znakove nestabilnosti, kliničke znakove hipoksije i zahvaljujući hitnoj intervenciji odstranila se strano tijelo i sva sreća dijete preživjelo.

Koliko vam je sve bilo stresno?

Konkretno stresno, međutim, u trenutku kada imate zadatak spasiti život, onda jednostavno zaboravite na to sve. Zadatak je obavljen na zadovoljstvo svih nas i svu sreća dijete nam je uspješno preživjelo i predano je hitnoj civilnoj službi koja je također došla na vrijeme po pozivu. U međuvremenu imamo informaciju i u kontaktu s roditeljima da je sve u redu i da se dijete zapravo uspješno oporavlja. Naravno da se sve to tako dogodilo na zadovoljstvo svih nas.

Objavljeno 30. svibnja 2026. godine | net.hr | RTL Danas

Objava ‘NEPROCJENJIVO’ / Dječak (5) se gušio, bojnica otkrila detalje spašavanja: ‘Sva sreća da je dijete preživjelo’ pojavila se prvi puta na MORH.

Časnička namjesnica Maja Herceg, prva dočasnica Vojno-zdravstvenog središta i medicinska sestra po struci, ispričala je kako joj je u jednom trenutku prišao prolaznik i u panici rekao da se dijete guši svega stotinjak metara dalje.

– Nisam ni trenutka razmišljala. Samo sam povikala: Ljudi, dijete se guši, idemo i svi smo odmah potrčali – rekla je časnička namjesnica Herceg.

Inače, vojno medicinski tim činili su bojnica Milijana Danilović, specijalistica opće kirurgije, satnica Marija Vrljičak, specijalizantica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, satnik Domagoj Krušelj Posavec, specijalist opće kirurgije i medicinska sestra koji su odmah pristupili dječaku koji je bio pri svijesti i gušio se stranim tijelom te mu na licu mjesta pružili prvu pomoć.

Bojnica Danilović istaknula je kako se radilo o iznimno ozbiljnoj situaciji u kojoj je dijete aspiriralo strano tijelo, prema riječima bake koja je bila s njim.

– Ovo je bila izvanredna situacija u kojoj smo se zatekli na vrijeme kako bi urgentno reagirali i doslovno spasili život. Dogodila se situacija da je petogodišnje dijete aspiriralo strano tijelo – trešnju. Mi smo pristupili prema protokolu, smirili smo baku koja je bila u pratnji dječaka i na licu mjesta izvadili smo strano tijelo i predali pacijenta hitnoj medicinskoj pomoći na daljnje zbrinjavanje – rekla je.

Satnica Vrljičak, specijalizantica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine izvela je manevre prema protokolu zbrinjavanja akutne opstrukcije dišnog puta u djece nakon aspiracije stranog tijela i izvadila strano tijelo.

– Bila nam je čast da smo mogli biti u blizini i pomoći djetetu – rekla je satnica Vrljičak. Satnica Vrljičak jedina je doktorica u Oružanim snagama RH koja je završila obuku S.E.R.E. razine C (Survival, Evasion, Resistance, Extraction), jedan od najzahtjevnijih segmenata vojnog osposobljavanja. Sudionici događaja istaknuli su kako ih je vodio osjećaj dužnosti i poziva.

– U tom trenutku nismo razmišljali što imamo od opreme, nego samo da pomognemo. Ovo nije samo posao, ovo je poziv – poručila je Maja Herceg. Iz MORH-a zaključuju kako je ovo jedan od primjera kako je vojni medicinski tim spreman reagirati odmah i u svakom trenutku.

Objavljeno 29. svibnja 2026. godine | 24sata.hr | Autor: Luka Safundžić

Objava Vojni medicinski tim spasio je dječaka koji se gušio na Jarunu: ‘Nisam ni trenutka razmišljala’ pojavila se prvi puta na MORH.