Na hodnji su sudjelovali uz pratnju instruktora i popratnog osoblja, a među polaznicima je bila i pripadnica Sigurnosnih snaga Kosova. Na završnoj svečanosti na Kninskoj tvrđavi polaznicima su uručene diplome i značke, priopćili su iz Ministarstva obrane.

Hodnja je počela 20. listopada u ranim jutarnjim satima polaskom iz vojarne Josip Jović, a nakon toga je uslijedio blagoslov polaznika u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini.

Tijekom dvodnevne hodnje polaznici su na putu od Udbine do Knina svladali trasu dugu 88 kilometara.

Zapovjednik završne hodnje desetnik Stipan Stažnik, viši instruktor u Središtu za razvoj vođa Marko Babić, rekao je da je obuka bila izrazito naporna, ali to je upravo ono što traže.

– U tim teškim dijelovima možeš testirati vođu, psihički i fizički, jer kad je najteže, onda ispliva onaj najbolji, kazao je te dodao da je od 35 polaznika koji su počeli obuku, njih 24 uspješno obuku i završilo.

Najbolji polaznik 13. naraštaja, poručnik Jure Sertić iz bojne “Tigrovi” koji je tijekom obuke unatoč iščašenju ramena na treningu krav mage odlučio nastaviti i uspješno završiti sve izazove, istaknuo je da su ga dinamičnost i zahtjevnost obuke posebno motivirale.

“Korak po korak”: Do cilja uz pjesmu “Prljavaca”

Tijekom završne hodnje, suočen s umorom i žuljevima, motivaciju je, kaže, pronalazio usredotočujući se na sljedeći korak i pjevajući pjesmu ‘Korak po korak’ Prljavog kazališta.

Zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza rekao je da je kvalitetno vodstvo ključ uspjeha postrojbe.

– Ovdje niste učili samo vojne vještine. Kroz znoj, umor i zahtjevne tjelesne napore razvijali ste samostalnost, mentalnu i tjelesnu izdržljivost, inicijativu te sposobnost donošenja brzih i odlučnih odluka u neizvjesnosti, poručio je.

Zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu Fran Krsto Frankopan brigadir Dražen Batrnek naglasio je da obuka predstavlja ostvarenje vizije razvoja vođa sposobnih odgovoriti na izazove suvremenog bojišta te da se izdvaja svestranošću jer polaznike priprema za djelovanje na kopnu, vodi i u zraku te u ekstremnim planinskim uvjetima ratovanja.

– Ovakav sveobuhvatan pristup jamči da su vođe spremne odgovoriti na bilo koji taktički izazov, bez obzira na složenost terena i vremenske prilike, poručio je Batrnek.

Do sada je obuku u Središtu za razvoj vođa Marko Babić uspješno završio ukupno 601 polaznik, među kojima 34 žene i 19 pripadnika stranih oružanih snaga. U ovom naraštaju nastavljena je međunarodna suradnja sudjelovanjem pripadnika partnerskih oružanih snaga.

– Bilo je teško, izazovno i naporno. Dobro je biti ovdje. Nema stajanja, samo idemo dalje, rekao je najbolji polaznik obuke Jure Sertić.

Objavljeno 21. listopada 2026. godine | HRT | Autor: V.G./HRT/Hina

Objava Jure Sertić iz “Tigrova” najbolji polaznik 13. naraštaja obuke za razvoj vođa pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatski i francuski piloti – krilo uz krilo. A onda zvuk koji para nebo. Tako to izgleda od početka tjedna od kad su tri francuska Rafala stigla u našu zemlju kako bi s hrvatskim borbenim pilotima uvježbavali scenarije zračnog ratovanja visokog intenziteta.

Cilj jasan. Mora se djelovati zajedno, brzo i učinkovito i to u najzahtjevnijim uvjetima. Sve se odvija u dvije faze – u zraku gdje se uvježbavaju svi složeni scenariji, ali i na kopnu kako bi hrvatski tehničari u bilo kojem trenutku mogli primiti strani zrakoplov, pregledati ga i vratiti ga u let u što kraćem roku.

Objavljeno 21. listopada 2026. godine | RTL DANAS | Autor: Ivana Ivanda Rožić

Objava KRILO UZ KRILO / Cilj je jasan! Djelovati brzo i učinkovito: Hrvati i Francuzi treniraju ratovanje u zraku pojavila se prvi puta na MORH.

Zapovjedništvo specijalnih snaga provelo je snajpersku obuku za pripadnike Hrvatske vojske kako bi osposobilo vojnike za rukovanje snajperskim naoružanjem i provođenje složenih snajperskih zadaća.

Obuka, koja je provedena u rujnu i listopadu 2026., bila je usmjerena na osposobljavanje za precizno djelovanje prema protivničkim ciljevima na udaljenostima izvan dometa standardnog lakog pješačkog naoružanja, uz primjenu opreme i različitih vrsta snajperskog naoružanja.

Vojnici koji su uspješno zadovoljili ulazna i sva selekcijska testiranja, nakon teorijskog dijela, pristupaju praktičnom dijelu obuke u kojem do izražaja dolaze njihova stečena znanja i vještine vezane za snajpersku taktiku.

Provedena su bojeva gađanja stacionarnih i pokretnih ciljeva u dnevnim uvjetima te uvjetima ograničene vidljivosti, na malim, srednjim i velikim udaljenostima.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj vještina potrebnih za samostalno izvršavanje zadaća, učinkovito maskiranje tijela i opreme u skladu s godišnjim dobom i karakteristikama vegetacije te djelovanje u uvjetima ograničene ili potpune odsutnosti logističke potpore.

Pripadnici Hrvatske vojske usvajali su i usavršavali postupke motrenja i izviđanja, pravilnog rukovanja naoružanjem te primjene različitih tehnika za prikrivanje i smanjenje uočljivosti na terenu. Važan dio programa činilo je razvijanje sposobnosti pouzdanog djelovanja u različitim operativnim uvjetima, uz oslanjanje na vlastita znanja i vještine.

Hrvatski vojnici pokazali su visoku razinu osposobljenosti i stručnosti, a stečena znanja i razvijene vještine pridonose daljnjem jačanju operativnih sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske.

Objavljeno: 18. listopada 2026. | Jutarnji list | Piše: Jutarnji vijesti

Objava ZAHTJEVAN PROGRAM – VIDEO, FOTO Hrvatski vojnici bili su na snajperskoj obuci. Prizori su spektakularni pojavila se prvi puta na MORH.

Vizualno ga je identificirao, uspostavio je s njim radio vezu te je u 11.18 izvršio borbenu zračnu patrolu na području između Rijeke i Delnica i ispratio taj malteški zrakoplov iz hrvatskog zračnog prostora. Taj civilni zrakoplov u slovenski zračni prostor ušao je u 11.20 sati.

Zračna akcija pokrenuta je nakon zapovijedi Združenog zračnog zapovjedništva u Torrejónu (CAOC Torejon) za polijetanje hrvatskog Rafalea u misiju presretanja sa zadaćom vizualne identifikacije tog malteškog zrakoplova.

Malteški putnički zrakoplov letio je na ruti Grčka – Njemačka, a Združeno zračno zapovjedništvo u Torrejónu deklariralo je taj civilni zrakoplov kao moguću prijetnju. Prema informacijama Command Reporting Centera u Italiji, taj je civilni zrakoplov imao postavljen kod na transponderu 7500 što označava otmicu zrakoplova.

Tijekom zračne akcije hrvatskog Rafalea u sklopu Air Policinga, budući da je taj civilni zrakoplov bio označen kao moguća prijetnja, potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Tomo Medved, Davor Božinović i Oleg Butković bili su u koordinaciji s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, kao i s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom.

Anušić: Kvar radijske komunikacije uzrok presretanja putničkog aviona Rafaleom

Kvar radijskog komunikacijskog sustava i vjerojatno greškom uključen signal otmice na transponderu bili su uzrok presretanja malteškog putničkog zrakoplova hrvatskim Rafaleom, rekao je u utorak ministar obrane Ivan Anušić, uz napomenu da istraga još traje.

– Utvrdilo se kasnije da je došlo do kvara unutar radijskog komunikacijskog sustava te da je i backup također bio u kvaru, što je vrlo rijetko. Vjerojatno je greškom uključen signal na transponderu koji je signalizirao otmicu aviona, no istraga još nije gotova i nemamo potvrdu, rekao je Anušić.

Istaknuo je kako su dojavu dobili iz NATO-ova zapovjedništva u španjolskom Torrejónu o putničkom zrakoplovu koji je letio iz Grčke prema Nürnbergu te koji uskoro prelazi preko hrvatskog zračnog prostora, a na transponderu je imao uključenu šifru koji označava otmicu zrakoplova. Zrakoplov pritom nije odgovarao na pokušaje radijske komunikacije s kontrolom zračne plovidbe.

Hrvatski Rafale poletio je u 11,02 sati, uspostavio kontakt s zrakoplovom i pratio ga do izlaska iz hrvatskoga zračnog prostora. Letjelicu su potom preuzele zračne snage savezničkih zemalja dok je prelazila u slovenski, austrijski i njemački zračni prostor.

U putničkom zrakoplovu bilo je 177 putnika i šest članova posade, rekao je Anušić, dodajući da je hrvatski pilot tijekom pratnje imao vizualni kontakt s pilotom putničkog aviona.

Ministar je izrazio zadovoljstvo reakcijom hrvatskih pilota, koji su se, kako je naveo, podigli u najkraćem mogućem roku i pratili zrakoplov kroz hrvatski zračni prostor.

Anušić je rekao da je Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva izvijestilo njega i premijera Andreja Plenkovića te da je vjerojatno obaviješten i predsjednik Republike, no da pisani izvještaji o komunikaciji još nisu zaprimljeni.

Dodao je da je riječ o prvom takvom presretanju u Hrvatskoj te da se događaj, koji je počeo kao ozbiljan incident, može tretirati i kao vježba.

Hrvatska od 1. siječnja 2026. samostalno provodi nadzor i zaštitu svojeg zračnog prostora borbenim avionima Rafale u sklopu NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane.

Od ozbiljne situacije do dobre vježbe za naše pilote

Brigadir Damir Barišić, zamjenik zapovjednika HRZ-a, za Dnevnik HTV-a rekao je da su informaciju da se nešto događa imali još dok je zrakoplov bio u zračnom prostoru Grčke, otprilike nekih pola sata prije samog slijetanja.

– Od trenutka zapovijedi do polijetanja zrakoplova prošlo je 7 minuta. Nakon svega nekoliko minuta, Rafale je imao na radaru putnički avion i otprilike za 8 minuta je bio uz sam avion. Po proceduri: pilot najprije javlja osnovne podatke o avionu, nakon čega na propisanoj frekvenciji stupa u kontakt s posadom ako posada može odgovoriti. Nakon toga, s obzirom na to da je bilo riječ o kodu 7500, pilot malo ozbiljnije promotri situaciju u kokpitu kako bi utvrdio da je unutra sve ono što bi odgovaralo nekakvom normalnom stanju. S obzirom na to da je sve bilo u redu, prema zapovijedi, pilot je ispratio zrakoplov izvan zračnog prostora Hrvatske i još neko vrijeme se zadržao u tom dijelu, detaljno je ispričao brigadir Barišić.

U ovom slučaju radilo se o lažnoj uzbuni, no kakva je procedura u slučaju otmice aviona?

– U realnom vremenu odluka bi se donijela na najvišoj državnoj razini, kazao je Barišić.

Istaknuo je kako gubici radioveze i izvanredne situacije nisu toliko rijetke.

– U ovom slučaju specifičnost je samo bila što je u jednom trenutku namješten kod 7500, što je zahtijevalo reakciju i malo detaljniju provjeru. Ali, pokazalo se da je to bilo samo još jedna dobra vježba, zaključio je Barišić.

Objavljeno 13. listopada 2026. godine | HRT | Autor: V.G. | Foto: Josip Regovic/ Pixsell

Objava Anušić: Kvar radijske komunikacije uzrok presretanja putničkog aviona pojavila se prvi puta na MORH.

Dvodnevno natjecanje održano je ovog tjedna u povodu Dana oklopništva Oružanih snaga Republike Hrvatske, a pripadnici bojni Kune, Sokolovi i Pume pokazali su svoje znanje, vještine i sposobnosti u upravljanju i uporabi oklopnih vozila.

U svakoj od triju konkurencija natjecalo se po pet posada, odnosno desetina, koje su morale što brže svladati zadanu stazu i uspješno izvršiti niz zahtjevnih vojnih zadaća.

Tenkovi i oklopnjaci na zahtjevnom poligonu

Natjecanje je bilo podijeljeno u tri kategorije. Tenkovske posade iz Tenkovske bojne Kune natjecale su se na tenkovima M-84, pripadnici 1. oklopno-mehanizirane bojne Sokolovi na američkim borbenim vozilima pješaštva Bradley, dok su pripadnici 2. oklopno-mehanizirane bojne Pume svoje sposobnosti pokazivali na borbenim vozilima pješaštva M-80A.

Cilj natjecanja bio je što brže prijeći stazu na vojnom poligonu, uz pravilno izvršavanje zadaća prema propisanim taktikama, tehnikama i procedurama.

Osim temeljnih vojničkih sposobnosti, natjecatelji su morali pokazati i specijalističke vještine te učinkovitost u korištenju borbenih oklopnih vozila.
Proglašene najbolje posade

Nakon dva dana natjecanja proglašeni su pobjednici u sve tri konkurencije.

U konkurenciji tenkova M-84, među pripadnicima Kuna, prvo mjesto osvojila je 2. posada 1. voda 2. satnije.

Među Sokolovima, koji su se natjecali na borbenim vozilima Bradley, najbolja je bila 2. desetina 3. voda 2. satnije.

U konkurenciji Puma, koje su svoje sposobnosti pokazivale na vozilima M-80A, pobjedu je odnijela 1. desetina 1. voda 3. satnije.

“Budućnost oklopništva u Hrvatskoj vojsci je osigurana”

Na završnoj svečanosti natjecateljima je čestitao direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-bojnik Denis Tretinjak, istaknuvši da su pripadnici Gardijske oklopno-mehanizirane brigade pokazali visoku razinu sposobnosti i profesionalnosti.

Poručio je da je ono što su vojnici pokazali na Gašincima dokaz da je budućnost oklopništva u Hrvatskoj vojsci osigurana.

“Jedan od ciljeva natjecanja jest promocija izvrsnosti. Ono što ste danas pokazali definitivno je izvrsnost”, rekao je Tretinjak.

Zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, brigadni general Željko Marinov, podsjetio je da natjecanje ima dugu tradiciju.

Prvi je put održano 2016. godine, a nakon 2019. ponovno se vratilo na vojni poligon Gašinci u punom opsegu.

“Čestitam svima koji su u natjecanje utkali svoj trud, sposobnost i profesionalizam”, poručio je Marinov.

Na završnici i visoki vojni dužnosnici

Završnici natjecanja i svečanom proglašenju pobjednika nazočili su brojni pripadnici Gardijske oklopno-mehanizirane brigade i drugih postrojbi Hrvatske kopnene vojske.

Uz general-bojnika Denisa Tretinjaka i brigadnog generala Željka Marinova, svečanosti su prisustvovali zapovjednik Zapovjedno-operativnog središta, brigadni general Željko Ljubas, zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, brigadni general Valentin Skroza, te drugi gosti.

Objavljeno 10. listopada 2026. godine | DANAS.HR| Foto: MORH/ F. Klen

Objava GRMI I TUTNJI / Hrvatska vojska pokazala mišiće: Tenkovi i Bradleyji u akciji, pogledajte impresivne prizore pojavila se prvi puta na MORH.

Četrdeset i pet tisuća tona vode izbacili su ove godine na požarišta. Oko tisuću i pol sati naleta u svega nekoliko mjeseci. Sezona je bila duga, a za njih još nije ni završila. Kanaderi su gasili diljem Hrvatske, ali i izvan nje.

“Ima jako puno slika, imamo jako puno filmova gdje ljudi ispišu s nekim stolicama, s nekim transparentima ‘hvala’, mašu zastavama dolje. To vam bude jako lijepo, ostane osjećanje na te neke stvari i stvarno su ljudi jako zahvalni”, govori zapovjednik 855. protupožarne eskadrile HRZ-a pukovnik Milan Došen.

Na Braču su u samo tri dana ostvarili 150 sati naleta. Jedan pilot dnevno može letjeti najviše sedam. Ali povratak u bazu ne izgleda uvijek isto. – mnogo ovisi o tome što su ostavili iza sebe.

Uigrani tim u zraku i na zemlji

“Mi smo još kao djeca, koliko god smo već prilično i stari, ali to nas drži. Ne bih volio da nas vidite kad se vraćamo s požara, kad ga nismo ugasili. Onda je to onako jedna tmurna atmosfera gdje nitko ni s kim ne priča… A opet kad ga ugasimo, onda je to jedan fantastičan osjećaj, rekao bih. Fantastičan”, priznaje zapovjednik 2. letačkog voda 855. protupožarne eskadrile bojnik Ante Vranjić.

Od dojave o požaru do polijetanja zrakoplova vrijeme se mjeri u minutama. Dok su piloti u zraku, iza njih stoji cijeli tim tehničara koji nakon intervencije mora osigurati da se zrakoplov ponovno vrati na požarište.

Svaki sat leta znači i posao na zemlji – preglede, praćenje resursa, nabavu dijelova. Posao u kojem svatko ima svoje zaduženje.

“Tu je iza toga ekipa tehničara. Onda avion treba planirati, znači njegovo letenje, njegovo trošenje resursa i to, tu su odgovorni inženjeri. Onda avion, kad je potreban dio, tu su potrebni opet skladištari… jednostavno veliki tim ljudi”, objašnjava zapovjednik voda za održavanje 855. protupožarne eskadrile poručnik Vedran Zekan.

Rade od izlaska do zalaska sunca. Po vrućini, hladnoći,vjetru i kiši. Kada požara ima više, mijenjaju se smjene i ljudi. Jer na zemlji počinje ono što pilotu u zraku mora jamčiti sigurnost.

‘Prva i posljednja linija obrane od požara’

“Mi smo prva i posljednja linija obrane od požara. Zašto to kažem? Zato što mi ujutro određujemo ispravnost zrakoplova, pregledavamo, određujemo ispravnost i za taj dan znamo na čemu smo i s čime se možemo obraniti od požara”, pojašnjava zrakoplovni tehničar nadnarednik Blaženko Perkunić.

I zato između pilota i tehničara nema mjesta sumnji. Kada jedan završi svoj dio posla, drugome u ruke predaje više od zrakoplova.

“Tu ne prepuštamo ništa slučaju… jer puštaš nekoga u zrakoplov i odlučuješ o njegovom životu na neki način. Zato je veza između pilota i tehničara neraskidiva. Ona uvijek mora postojati”, napominje zrakoplovni tehničar Perkunić.

Danas su za taj rad dobili medalje, no do kraja listopada ostaju u pripravnosti. Avioni spremni, ljudi uz njih do sljedeće dojave.

Objavljeno 4. listopada 2026. godine | RTL Danas | Autor: Željka Nosić

Objava RADE U SVIM UVJETIMA / Par minuta od dojave do polijetanja. Ovaj tim Hrvatima čuva leđa: ‘Kad ga ne ugasimo vlada muk’ pojavila se prvi puta na MORH.

Na 13. naraštaju obuke za razvoj vođa Središta za razvoj vođa “Marko Babić” sudjeluje dosad najveći broj stranih pripadnika, njih 19 od ukupno 35 iz Hrvatske i partnerskih zemalja, koji su ovaj tjedan na Korčuli uspješno proveli zahtjevnu morsku fazu obuke.

Morska faza obuke dio je programa obuke na kojoj sudjeluju časnici i dočasnici iz oružanih snaga Hrvatske, Slovenije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a obuka se u cijelosti provodi na engleskom jeziku, priopćilo je Ministarstvo obrane (MORH).

Polaznici su tijekom morske faze obuke svladavali zahtjevne vodene prepreke, uvježbavali veslanje i provedbu složenih taktičkih zadaća. Uz tjelesnu izdržljivost, obuka je od njih zahtijevala samostalnost, prilagodljivost i sposobnost donošenja odluka u stresnim situacijama.

Voditelj morske faze obuke, instruktor Središta za razvoj vođa desetnik Fabijan Mašina istaknuo je da je cilj spojiti naučene stvari koje su polaznici prolazili u vojarni u Udbini s aktivnostima iz morske faze obuke i povezati ih u jednu cjelinu.

“Poseban je naglasak na timskom radu, sigurnosti i sposobnosti budućih vođa da u nepredviđenim okolnostima preuzmu odgovornost za svoj tim”, rekao je Mašina.

Iz MORH-a su naglasili kako je jedan od izazovnijih dijelova obuke prevrtanje gumenih čamaca, tijekom kojeg polaznici moraju pokazati sposobnost organiziranja posade, vraćanja čamca u prvobitni položaj i pritom čuvati članove tima i opremu.

Takve aktivnosti služe i provjeri njihove sposobnosti zadržavanja prisebnosti pod pritiskom.

Objavljeno 4. listopada 2026. godine | DNEVNIK.hr | Autor: Hina

Objava FOTO/VIDEO Prizori s Korčule: Kako izgleda kad Hrvatska vojska obučava vođe iz regije u ekstremnim uvjetima pojavila se prvi puta na MORH.

Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, brigadni general Krešimir Ražov rekao je kako ”sve ide jako dobro” dodavši da će se osam helikoptera Black Hawk pridružiti hrvatskoj floti koja već ima 4 takva helikoptera.

– Zadovoljni smo kako sve skupa izgleda i kako napreduje, kazao je.

Ražov je istaknuo kako helikopteri Black Hawk donose širok spektar sposobnosti, te da oni kao ”višenamjenska platforma” mogu nositi ”vrlo širok spektar naoružanja”.

– U potpori su Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskoj ratnoj mornarici, a naročito zapovjedništva specijalnih snaga, naglasio je.

Vatrena moć Black Hawka ovisi o tome za što se odluče ”u modularnom smislu”, objasnio je Ražov, s obzirom na to da je helikopter otvoren za razne mogućnosti naoružanja.

– Vatrena moć je široka i vrlo brzo se može prilagoditi ovisno o našim potrebama, rekao je.

Ljudstvo za upravljanje helikopterima ne nedostaje, a u održavanje istih uglavnom se također odrađuje u Hrvatskoj.

– Letimo intenzivno u Hrvatskoj i obučavamo pilote koji su se već dokazali u operacijama te dižemo flotu odnosno broj pilota i tehničara s kojima ćemo cijelo eskadrilu staviti u full combat ready kako to kažemo, poručio je.

Objavljeno 15. rujna 2026. godine | Dnevnik/HRT | Autor: Eugen Husak/M.R.

Objava Zapovjednik HRZ-a: Black Hawk donosi širok spektar sposobnosti pojavila se prvi puta na MORH.

Na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci sinoć je zatraženo angažiranje broda OOB-31 Omiš i dviju brodica Modrulj kako bi pomogli u evakuaciji stanovništva i hitnom medicinskom prijevozu.

Evakuirali ljude s plaže

Brod OOB-31 Omiš i druga brodica Modrulj sudjelovali su u evakuaciji šest osoba s plaže.

Još dvije osobe preuzete su s plovila Lučke kapetanije te su potom predane civilnim službama u Milni. Hrvatske vojne snage tako su u toj akciji evakuirale odnosno preuzele ukupno osam civila.

U gašenju četiri kanadera i tri AirTractora

U pomoć vatrogascima od jutros su uključene i zračne snage.

Na požarištu djeluju četiri Canadaira CL-415 i tri AirTractora AT-802, koji iz zraka pomažu velikom broju vatrogasaca na terenu.

Objavljenio 13. rujna 2026.| INDEX.hr |

Objava Hrvatska vojska uključena u akciju na Braču: Evakuirali ljude, prevezli i trudnicu pojavila se prvi puta na MORH.

Iako smo kalendarski zakoračili u rujan, za posade protupožarne eskadrile ljeto još uvijek traje. Dugotrajna suša i nedostatak kiše drže ih u stanju pune pripravnosti, a požari ne jenjavaju.

U razgovoru s Nikolinom Radić, zamjenik zapovjednika 855. protupožarne eskadrile, bojnik Igor Mindoljević, potvrdio je kako je iza njih iznimno zahtjevno razdoblje, a odmor je još uvijek samo želja.

Prema satima naleta, ova je godina znatno premašila prosjek. “Nekakav prosječni nalet u sezoni je 800 sati. Ove godine s međunarodnim misijama imamo ukupno 1200 sati, tako da je ova godina malo iznad prosjeka”, objasnio je bojnik Mindoljević.

Iako brojke potvrđuju intenzitet sezone, Mindoljević ističe kako situacija ipak nije bila dramatična kao rekordne 2017. godine, koja je ostala upamćena po katastrofalnom požaru u Splitu.

“Ova sezona je natprosječna, je. Međutim, nije došla do one najgore, a to je 2017. kada smo imali 2500 sati te godine”, prisjetio se.

Bura kao najveći neprijatelj

Na pitanje koji su mu zadaci ove sezone bili najzahtjevniji, bojnik Mindoljević bez oklijevanja izdvaja borbu s vatrenom stihijom u uvjetima jake bure.

“Najzahtjevniji požari su oni po jakom vjetru, konkretno jakoj buri”, naglašava. Takvi uvjeti pilotima značajno otežavaju letenje, ali i zahvaćanje vode na uzburkanom moru.

Kao posebno teške intervencije izdvojio je nekoliko lokacija. “Požar u Omišu gdje smo došli ujutro, on je bio zahtjevan. Međutim, tu nismo imali, nažalost, puno posla zato jer je već izgorjelo što je imalo izgoriti”, kazao je. Istog dana gorjelo je i na Pelješcu, gdje je vjetar također bio najveći problem. Slična situacija bila je i na Braču, kod Ivan Doca i Pučišća, gdje su “uvjeti na moru bili prilično zahtjevni”.

U zraku od Jadrana do Bosne i Hercegovine

Aktivnosti eskadrile nisu bile ograničene samo na hrvatsku obalu. Osim gašenja požara diljem Dalmacije, od Bokanjca do Svilaje, hrvatski piloti sudjelovali su i u međunarodnim misijama. Na sam dan razgovora, dva su kanadera bila angažirana na gašenju požara u susjednoj Bosni i Hercegovini, dok su tri Air Tractora i dva Fire Bossa gasila vatru na Braču i Svilaji. Jedan je zrakoplov bio u stalnom protupožarnom izviđanju, potvrđujući kako opuštanja nema ni na trenutak.

Nakon tjedana neprekidnog rada, umor je neizbježan. Cijela eskadrila s nestrpljenjem iščekuje promjenu vremena i obilniju kišu koja bi napokon donijela smirenje. “Sezona je povremeno znala biti prilično intenzivna, tako da djelatnici jedva čekaju malo da olakša vrijeme i da mogu otići na zasluženi odmor”, iskren je Mindoljević. Prema njegovim riječima, nekoliko dana uzastopne kiše moglo bi “uvelike olakšati i praktički završiti sezonu”.

Dok se to ne dogodi, “dečki u žutim zrakoplovima” ostaju maksimalno koncentrirani. Svjesni su da su vremenske prilike nepredvidive i da je njihov posao ključan za sigurnost ljudi i imovine. Sezona službeno nije gotova, a oni su spremni na svaki novi poziv.

Objavljeno 8. rujna 2026,| RTL Danas | Nikolina Radić

Objava HEROJSKA ESKADRILA / Kanaderi od Jadrana do BiH! Bojnik Mindoljević o požarima: “Sezona je natprosječna” pojavila se prvi puta na MORH.

Gasili su po cijeloj obali i zaleđu, letjeli i u strane zemlje i pomagali u gasilačkim misijama. Na jednoj takvoj upravo su i sada u susjednoj BiH. Dok traju vrućine i požari za posade kanadera i airtractora nema godišnjih odmora. Uz sav posao snimali su i za društvene mreže i objašnjavali kako kanaderi usisavaju vodu.

Traje ljeto, traje suša, pa traje i njihova sezona. Pripadnici Protupožarne eskadrile još uvijek svakodnevno rade punom parom.

27-godišnji vojni pilot rodom iz Đakova u Protupožarnoj eskadrili prvu je sezonu. Kao kopilot do sada je ostvario oko 160 sati naleta nad požarištima, a dragocjeno iskustvo stjecao je uz najbolje.

“Radio sam sa iskusnim kapetanima i u dobroj koordinaciji sa zemaljskim snagama. Najzahtjevniji je bio taj požar kada je bilo u Omišu jer sam tri dana za redom bio na ranijem pozivanju i tu sam se u biti najviše umorio, ali baš zbog tog adrenalina i situacije taj sam umor osjetio tek tri dana poslije”, kaže pilot 855. Protupožarne eskadrile natporučnik Mislav Petrović, koji je danas bio na zadatku probnog leta upravo pregledanog kanadera.

Flote aktivne i u rujnu

Iako je rujan dobar dio žute flote i dalje je u zraku, odnosno gasi požare, a kada slete, čeka ih pregled zrakoplova i eventualni popravci. Dinamika održavanja strogo je propisana.

“Imamo prijeletne, međuletne i poslijeletne preglede. Osim toga imamo tjedne preglede, godišnje radove, dvogodišnje i tako dalje. A što se tiče periodičnih pregleda, imamo 50-satne i 100-satne tu koje odrađujemo u Zemuniku i veće preglede radimo u Velikoj Gorici u ZTC-u”, pojašnjava satnik Marin Zubčić, zapovjednik Satnije za održavanje 855. Protupožarne eskadrile, i dodaje kako ljeto 2017. i dalje drže najtežom sezonom koju je odradila ova eskadrila, ali da je i ova sezona bila iznadprosječna:

“Svakodnevno se radilo po cijeli dan, do kasno u noć, znalo se ostajati i noćne smjene nekakve, tako da bi ispravnost za slijedeći dan bila što veća i avioni spremni za djelovanje.”

“Ovo su naši spremnici vode. Ovako izgledaju dosta malo, ali kad je avion pun, stane 6 tona vode. Za skupljanje vode na mirnim uvjetima mora treba 8 do 12 sekundi”, podsjeća se ovoljetne snimke mladi pilot.

“Kanaderi ne mogu usisati ronioca, eventualno koju srdelicu”

Kako bi svoj posao demistificirali, ali i približili mladima, za MORH-ove društvene mreže snimali su i poučna videa.

“Mene je kao najmlađeg dopao taj zadatak”, kaže uz smijeh natporučnik Petrović.

Ponovno su demistificirali i famu da kanader može na moru pokupiti kupača ili ronioca jer su čuvene dvije crpke na žutim grdosijama veličine ljudskog dlana.

Pokazao je to i nama: “Kao što vidite, crpke su uglavnom male iako puno vode prođe kroz njih i mi ustvari ne možemo skupiti ništa živo. Čak imaju pregrade male. Eventualno bi srdela ušla unutra, ali ništa veće od toga.”

Osim toga jako paze na udaljenost od kupača i brodova. I kod letenja i kod slijetanja, sigurnost im je uvijek na prvom mjestu.

Objavljeno 7. rujna 2026. | RTL Danas |Autor Nikolina Radić RTL DANAS

Objava “ALI, TAJ ADRENALIN…” / Može li pokupiti ronioca ili kupača? Bili smo u kanaderu i sve vidjeli: “Eventualno srdela” pojavila se prvi puta na MORH.

U vojarni 132. brigade hrvatske vojske u Našicama, u NATO misiju u Poljsku ispraćen 18. kontingent hrvatske vojske. 52-oje vojnika, a po prvi puta i s borbenim vozilima pješaštva Bradley sudjelovat će u zajedničkoj obuci i vojnim vježbama s vojnicima SAD-a, Ujedinjene Kraljevine, Rumunjske i Poljske.

Cilj misije je zajednički odgovor na sigurnosne izazove te očuvanja mira i stabilnosti u euroatlantskom prostoru. Hrvatski vojnici u aktualnim geostrateškim okolnostima spremno odgovaraju na sve sigurnosne izazove.

“Čovjek je pokazao svoju spremnost uvijek, jer hrvatski vojnik je uvijek ispred svega”, kaže nadnarednik Anto Lučić, pripadnik oklopno-mehaniziranog voda. 52-oje hrvatskih vojnika kreće i u najnoviju NATO-ovu misiju u Poljskoj.

 “Odradit ćemo svoj posao kako treba”

“Ljudi su dobri oko mene i to je najbitnije, slažemo se i odradit ćemo svoj posao kako treba”, kaže razvodnica Željka Kršulj, pripadnica oklopno-mehaniziranog voda.

Za djelovanje u borbenoj grupi pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s vojnicima Ujedinjene Kraljevine, Rumunjske i Poljske, prošli su zahtjevnu obuku.

“Sam završetak i kruna te obuke je bilo ocjenjivanje borbene moći gdje smo postigli vrhunske rezultate”,  kaže poručnik Stjepan Pandžić, zapovjednik oklopno-mehaniziranog voda.

U Poljskoj će sa saveznicima uvježbavati zajedničku borbenu spremnost, a po prvi put u NATO misijama hrvatski vojnici sudjeluju s borbenim vozilima pješaštva Bradley.

“To su vozila koja su implementirana kod nas u postrojbu, na vozilima su provedena sva moguća gađanja, sudjelovali su u svim vježbama i pokazali se kao dobar štitnik vojniku”, kaže nadnarednik Anto Lučić.

Cilj misije u Poljskoj

Borbena oklopna vozila naoružana su topovima, raketnim lanserima i strojnicama, teže i do 30 tona, a pokreću ih motori od 600 konjskih snaga.

“Pokazali su po ovom našem što bi mi rekli slavonskom području gdje bude blato za minutu, da je on jako pokretljiv i brz”, kaže nadnarednik Anto Lučić.

Na ispraćaju hrvatskih vojnika u Poljsku, naglašeno je da će se i u ovoj misiji potvrditi kao cijenjeni i pouzdani vojni partneri.

“Cilj misije je kroz obuku i vježbe s ostalim članicama borbene grupe jačanje interoperabilnosti i borbene spremnosti, a što značajno utječe na razvoj sposobnosti Hrvatske vojske te doprinosi jačanju odvraćanja i kolektivne obrane Sjevernoatlantskog saveza”, kaže brigadni general Željko Ljubas, zapovjednik Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH.

Pripadnici 18. hrvatskog kontigenta NATO-ove misije u Poljskoj oprostili su se i od svojih obitelji, svjesni i težine svog poziva i svoje odgovornosti.

“Odgovornost, za mene, za nas i bitno nam je da svoje zadaće izvršimo onako kako se od nas i očekuje i u miru, te da se sretno vratimo domu svome i svojim obiteljima”, kaže razvodnica Željka Kršulj.

U NATO aktivnostima u Poljskoj od 2017. godine do sada sudjelovalo je 964-ero hrvatskih vojnika. Poručuju da i tim djelovanjem Hrvatsku žele učiniti još boljim i sigurnijim mjestom za život.

Objavljeno: 7. rujna 2026| RTL Danas | Bojan Uranjek| RTL DANAS

Objava ODLAZE S BRADLEYJIMA / Kontingent hrvatskih vojnika ide u misiju u Poljsku! “Odradit ćemo posao kako treba” pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatska se nastavlja naoružavati. Prvi put u povijesti kupujemo oružje od Južne Koreje. Vlada je donijela odluku o kupnji samohodnih lansera raketa Chunmoo K239. Time se zamjenjuju zastarjeli sustavi Vulkan i Grad čiji je domet bio do 20 kilometara.

Stiže 18 samohodnih višecijevnih lansera raketa Chunmoo K239, ili u doslovnom prijevodu – “nebeski ples”.

“Nebeski ples, nebesko oružje, nebeski ratnik. To je upravo zbog visoke vatrene moći koju on daje, odnosno zbog visina i brzina raketa na kojima se ispaljuje”, rekao je brigadni general Davor Tretinjak, načelnik Sektora za naoružanje i opremu Ministarstva obrane.

Anušić: “Najbolji sustav na tržištu”

Može istovremeno gađati taktičke i strateške ciljeve.

“Radi se raketnom sustavu, balističkim raketama 607 milimetara kalibra koje imaju 300+ kilometara domet. Radi se o jednom od najboljih, a ako ne i najboljem sustavu koji se trenutno nalazi na tržištu”, rekao je ministar obrane Ivan Anušić.

Ni bivši načelnik Glavnog stožera ne skriva zadovoljstvo.

“Ovaj susstva ispunjava sve što sam ja sam sebi složio. Moramo nabaviti sustave velikog dometa, velike preciznosti, moraju biti masovni i moraju biti priuštivi. Neću reći jeftini, jer je danas rijetko što u vojnoj industriji i u vojsci jeftino”, rekao je Robert Hranj, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zamijenit će dosadašnje sustave

Jedna od važnih karakteristika jest mogućnost korištenja više vrsta raketnog streljiva.

“Kombinira više vrsta različitog raketnog streljiva. Na jednom lanseru ima više kontejnera za ispaljivanje raketa. Ono što je najbitnije, je ta mogućnost kombiniranja različitih vrsta streljiva”, rekao je Tretinjak.

Sustav bi trebao zamijeniti postojeće sposobnosti višecijevnog raketnog topništva, dok će domet veći od 300 kilometara hrvatskim oružanim snagama dati sposobnost djelovanja na udaljenostima koje nadilaze klasično cijevno i raketno topništvo.

Kao razlog odabira južnokorejskog partnera iz Vlade navode nižu cijenu, relativno kratke rokove isporuke te otvorenost prema industrijskoj suradnji.

“To je prije svega sustav odvraćanja. Ja se nadam da ni jedna država neće to doživjeti kao prijetnju sebi i svojoj državi, svojim građanima, ali neka znaju da hrvatska uvijek ima mogućnost uzvratiti na potencijalnu prijetnju”, rekao je Hranj.

Odluka o kupovini je donesena na sjednici Vlade uz suglasnost predsjednika Republike i saborskog odbora za obranu.

“Riječ je, nakon Rafalea, o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju HV-a od završetka Domovinskog rata”, rekao je Plenković.

I prije nego stigne novo naoružanje – slijedi obuka.

“Već sada nakon ovoga oružene snage će početi pripremati naše vojnike, naše bitnice koji će ići i usavršavati svoja znanja, vježbati, učiti i trenirati na tome. Dvije različite vrste raketa, različitog kalibra”, rekao je Anušić.

Detalji o novom naoružanju

Hrvatska će ugovor s Južnom Korejom težak pola milijarde eura potpisati u četvrtak – desetog rujna.

Moćan sustav koji stiže iz Koreje zovu “Nebeski ples”. Stiže 18 lansera u vrijednosti od 435 milijuna eura bez PDV-a. Chunmoo može precizno djelovati po ciljevima na malim, srednjim i velikim udaljenostima. Pokriva domete od 30 kilometara pa sve do minimalno 300 kilometara udaljenog potencijalnog protivnika, ovisno o vrsti raketnog streljiva. Za korištenje svih 18 lansera bit će potrebno oko 100 vojnika, isto kao i za sustav Himars. Jer ovaj južno-korejski strateški raketni sustav vrlo je sličan američkom Himarsu, koji je također više-cijevni bacač raketa.

Hrvatska ga je već naručila prije par godina, otplaćuje ga, a vojska će ga dobiti također 2028. Problem je što je proizvođač Himars-a zatrpan narudžbama, a projektili za više od 300 kilometara udaljenosti, odlukom Kongresa, bili su zabranjeni za izvoz.

Takvu zabranu nema južno-korejska tvrtka koja uz to jamči i bržu isporuku, a i jeftiniji su. Iz istih razloga sustav Chunmoo naručilo je nekoliko europskih NATO-članica – Poljska, Norveška i Estonija. Nabavom sustava Chunmoo, Himarsi se nadopunjuju, a povećava se i domet. I Poljska i Estonija, također, uvode Chunmoo paralelno s Himarsima.

U obrambenom paketu je i modernizacija svih 12 hrvatskih Rafalea standarda F3-R na F4. To je dogovoreno prije godinu dana potpisivanjem pisma namjere u Parizu. Avioni bi trebali dobiti pasivne senzore za detekciju lansiranja raketa. Tako se povećava zaštita zrakoplova i pilota, a i smanjuje se mogućnost da protivnik otkrije avion. Ugovor bi trebao biti sklopljen s francuskom tvrtkom za 88 i pol milijuna eura bez PDV-a.

Objavljeno 4. rujna 2026. | RTL DANAS | Autor: Leona Šiljeg

Objava “NEBESKI PLES” / Hrvatska kupuje moćan raketni sustav: Detalji o oružju vrijednom pola milijarde eura pojavila se prvi puta na MORH.

Sustav Chunmoo donosi značajno pojačanje obrambenim sposobnostima. Jedna od njegovih ključnih prednosti jest mogućnost da na istom lanseru istodobno koristi dvije različite vrste raketa različitog kalibra. Upravo ta značajka daje sustavu iznimnu fleksibilnost, snažnu vatrenu moć i izrazito kratko vrijeme reakcije na terenu.

“Radi se o raketnom sustavu, balističkim raketama 607 mm kalibra koje imaju 300 plus kilometara dometa. Radi se o jednom od najboljih, rekao bih možda i najboljem sustavu koji se u ovom trenutku nalaze na tržištu. Ukupna je vrijednost sustava 435 milijuna eura”, rekao je Ivan Anušić, ministar obrane i potpredsjednik Vlade.

Za isti sustav odlučile su se i Poljska, Norveška i Estonija. Zamijenit će zastarjele lansere raketa s dometom od 20 kilometara. Ide se i u dodatno opremanje Rafalea.

“Prezadovoljan sam ovim zato što je podizanje s F3 na F4 standard najveći, najkvalitetniji, najbolji i najoperativniji standard koji borbeni zrakoplovi u ovom trenutku mogu imati. Posebno kad govorimo o ovom raketnom sustavu, koji je definitivno nešto što je u ovom trenutku najubojitije ili će biti najubojitije naoružanje koje će Hrvatska imati u svom posjedu”, rekao je Anušić.

Dobili su i suglasnost predsjednika države

“Radi se o naoružanju koje je prošlo potrebnu proceduru kako preko Vijeća za obranu, dakle u koordinaciji s Vrhovnim zapovjednikom, tako i preko Odbora za obranu Hrvatskog sabora, koji je prije ljetne stanke dao pozitivno mišljenje”, rekao je Arsen Bauk.

Nadogradit će se komunikacijski sustav HRZ-a, modernizirati radarski, gradit će se hangar za održavanje zrakoplova u Zemuniku.

“Sam multifunkcionalni hangar projektiran je u kapacitetu kako bi mogao u isto vrijeme održavati dva velika protupožarna zrakoplova Canadair, što će biti značajno preko ljeta kad ćemo svakako uspjeti podići stupanj ispravnosti i pripremiti više zrakoplova za protupožarne zadaće”, rekao je Tomislav Vacenovski, zapovjednik 93. Krila HRZ-a.

Uz zrakoplove ispunjen je i cilj da se kopnenu vojsku učiniti moćnijom za vojne udare, objašnjava vojni analitičar Ivica Mandić.

“Mi kao RH nikada nećemo biti u mogućnosti imati ogroman broj zrakoplova. Iz tog je razloga iznimno važno da se sposobnost razvoja koja se odnosi na kopnenu vojsku razvije do kraja kako bi bila sposobna nanijeti duboke udare i 300 kilometara daleko od bojišnice”, rekao je Mandić.

Južnokorejski raketni sustav, kaže, tehnički je na najvišoj svjetskoj razini: “Ovo je jedan modularni sustav koji ima čitavu paletu do sada proizvedenih raketa. Do 2028. godine, kada dobijemo sustav za uporabu, imat će još jednu raketu dometa 500 kilometara. Brzo i korektno rade, a nisu skupi.”

Utjecat će to i na promjenu geostrateških odnosa u regiji, poručuju iz Vlade. “Jako puno, u ovom trenutku sad i protuteža koja je bila jedno vrijeme stavljena na jednu stranu u potpunosti je neutralizirana”, rekao je Anušić.

“Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti ne da bi bilo kome prijetila, već kako bi odvratila svaku prijetnju, zajamčila sigurnost građana, teritorija i nacionalnih interesa te time pridonijela sigurnosti i obrani Europe”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

U planu je razvoja Hrvatske vojske i jača zaštita na prijetnje iz zraka. Sporazum s Južnom Korejom za raketni sustav najavljen je za idući tjedan, a slijedi i obuka.

Objavljeno 4. rujna 2026. | DNEVNIK.hr | Autor DNEVNIK.hr, Josipa Krajinović

Objava HV nabavlja moćno oružje: “Bit će najubojitije naoružanje koje će Hrvatska imati” pojavila se prvi puta na MORH.

Na snimci se vidi kanader koji u niskom letu prilazi požarištu, prelijeće iznad vatrogasaca na terenu i izbacuje vodu na područje zahvaćeno požarom.

U gašenju sudjelovala četiri kanadera

DVD Hvar dojavu o požaru zaprimio je oko 11:35. Vatra se širila nepristupačnim terenom, a vatrogasci su je uspjeli udaljiti od objekata.

Na otok je prebačeno 30 vatrogasaca s desantnom opremom. Do požarišta su stigli dvama plovilima Lučke kapetanije i Nautičkog centra.

U gašenju su sudjelovala četiri protupožarna zrakoplova Canadair CL-415. Požar je stavljen pod kontrolu oko 14 sati, nakon čega su vatrogasci nastavili dogašavanje i sanaciju požarišta.

Ranije je zapovjednik DVD-a Hvar Nikola Škare rekao da su vatrogasci obranili kuće i odmaknuli vatru od objekata.

“Požar hvatamo, no zračne snage će stići svakog trenutka. Dobra je stvar da smo vatru odmakli od stambenih objekata. Kuće su obranjene, što je najvažnije”, rekao je Škare prije dolaska kanadera.

Objavljeno 24. kolovoza 2026. godine | Index Vijesti

Objava VIDEO Pogledajte nevjerojatnu snimku kanadera na Paklenim otocima pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatska vojska uključila se u spašavanje replike antičkog rimskog broda koji se zbog niskog vodostaja Drave nasukao kod Osijeka. Brod Danuvina Alacris dug je 18 metara, težak oko pet tona i vrijedan približno milijun eura, a izgrađen je u sklopu europskog projekta kojim se oživljava rimska povijest i povezuju zemlje dunavske regije.

Replika rimskog vojnog riječnog broda iz 4. stoljeća ručno je izrađena od hrastovine, a za njezinu gradnju upotrijebljeno je oko četiri tisuće čavala.

“Kopnena vojska sa svojom inženjerijskom postrojbom radi na sanaciji rimske galije koja je ovdje zbog niskog vodostaja rijeke Drave se našla nasukana,” kaže brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske OS RH.

Brod ostao nasukan zbog niskog vodostaja

Danuvina Alacris trebala je biti predstavljena Osječanima, no planove je poremetio niz tehničkih problema i nizak vodostaj Drave.

“Planirali smo ga predstaviti Osječanima, međutim evo zbog nekih tehničkih poteškoća i sada niskog vodostaja brod je ostao na suhome”, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja u Osijeku Tomislav Hršak.

Dodaje da brod služi upravo promociji kulturne baštine, rimskog brodograditeljstva i načina na koji se nekada plovilo.

Brod je izgrađen na Sveučilištu u Nürnbergu u sklopu europskog projekta, a plovidbom je povezivao zemlje dunavske regije.

U pomoć stigla Hrvatska vojska

Nakon što se brod našao u nezgodnom položaju, njemačka strana zatražila je pomoć. Sveučilište u Nürnbergu obratilo se Njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu, nakon čega je angažirana Hrvatska vojska.

“Iznenada se našao u takvoj poziciji da je njemački vojni izaslanik tražio da što žurnije izađemo van i našli smo rješenje da Hrvatska vojska sa svojim sposobnostima inženjerijskim imamo mogućnosti spasiti brod”, rekao je brigadni general Skroza, zamjenik zapovjednika.

Vojska je na teren dovela tešku mehanizaciju, a brod je poduprt i osiguran drvenim gredama kako bi se spriječilo njegovo daljnje pomicanje i oštećenje.

“Nakon što je došla teška mehanizacija brod je poduprt, učvršćen, osiguran ovim drvenim gredama jer on već neko vrijeme stoji i prilično je nestabilan”, rekao je pukovnik Burkhard Weber, vojni izaslanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj.

Probijena i pristupna cesta

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da je riječ o neuobičajenom zadatku kojim Hrvatska vojska pokazuje sposobnosti svojih inženjerijskih postrojbi.

“Radi se o jednom specifičnom zadatku kojim pokazujemo sposobnost i znanje i vještine i naše inženjerije naše kopnene vojske kao što je rečeno, ova cesta donedavno nije postojala, probijena je cesta, to jest ovaj put i krenuli smo u spašavanje”, rekao je Anušić.

Replika rimskog broda sada je osigurana, a idućeg tjedna trebala bi biti prebačena do dizalice i utovarena na transportni kamion.

Nakon toga bit će odvezena u Njemačku na detaljan pregled i obnovu, nakon čega bi se ponovno trebala vratiti plovidbama kojima na jedinstven način oživljava antičku povijest.

Objavljeno 19. kolovoza 2026. godine | DANAS.hr | Autor: Bojan Uranjek

Objava PET TONA HRASTOVINE / Nürnberg ga izgradio, Drava zarobila: Brod od milijun eura i 4000 čavala spašava Hrvatska vojska pojavila se prvi puta na MORH.

Modrulj je Kobra – morska verzija presretača s autoceste. Deset tona težak brod dug 15 metara razvija brzinu od čak 40 čvorova, a s jednim spremnikom goriva može prijeći oko 250 nautičkih milja. Upravo zato predstavlja udarnu snagu Obalne straže RH. Četiri Modrulja vezana su u vojarni Lora u Splitu, a još dva u Puli. No na vezu provode najmanje vremena – nemaju tako dobre performanse da bi bili u luci, već da bi krotili more kad je najljuće.

Osim redovitih zadaća patroliranja i suzbijanja nezakonitog ribolova, posade Modrulja uvijek su na raspolaganju civilnim institucijama za traganja i spašavanja, hitne medicinske prijevoze te druge izvanredne intervencije. Zahvaljujući svojim tehničkim mogućnostima i iznimnim maritimnim svojstvima, Modrulj preuzima zadaće čak i u najtežim vremenskim uvjetima. Posade ovih brodova često predstavljaju posljednju nadu ljudima kojima je pomoć potrebna na otvorenom moru.

Jedna od takvih akcija odigrala se 26. ožujka. Modruljem 3 tada je zapovijedao nadnarednik Blaž Ljubica, koji se ovoj elitnoj postrojbi pridružio tek u studenome prošle godine. Iako je na Modrulju relativno kratko, riječ je o iskusnom pomorcu. U Hrvatskoj ratnoj mornarici proveo je dva desetljeća, bio je prvi dočasnik na ophodnom brodu OB-02 Šolta, a od 2020. godine pripadnik je Obalne straže.

Naslov u nekoliko sekundi

Njegovu posadu toga dana činili su narednik Tonći Mirosavac, zapovjednik Modrulja 4, te mornar, razvodnik Joso Skorić.

Dok su obavljali redovitu ophodnju, na području Korčule zahvatilo ih je snažno jugo. Vjetar je puhao brzinom od gotovo 30 čvorova pa su se sklonili u sigurnost Vele Luke čekajući da se vrijeme smiri. Umjesto predaha stigao je hitan poziv.

Na Visu je teško stradao muškarac koji je tijekom rada motornom pilom odsjekao tri prsta. Zbog orkanskog juga prema otoku nije mogao isploviti nijedan brod hitnih službi, a podizanje helikoptera predstavljalo je prevelik rizik. Jedina realna mogućnost da unesrećeni na vrijeme stigne do bolnice bio je upravo Modrulj.

U takvim trenucima zapovjednik mora donijeti odluku u svega nekoliko sekundi: ostati u sigurnosti luke ili isploviti na more koje ne oprašta pogreške. Sigurnost posade uvijek je na prvom mjestu, no ako procijeni da postoji i najmanja mogućnost da spasi ljudski život, odluka je jasna.

– Bili smo u ophodnji, zateklo nas je nevrijeme i sklonili smo se u Velu Luku. Preko dežurnog operativnog centra dobili smo poziv za hitan medicinski prijevoz. U roku od pet minuta bili smo spremni i isplovili prema Visu – prisjeća se nadnarednik Ljubica.

Nitko od članova posade u tom trenutku nije znao koliko je teško stanje ozlijeđenog čovjeka. Takve informacije, kaže Ljubica, njima nisu ni presudne.

– Ako netko po takvom vremenu traži hitan medicinski prijevoz s Visa u Split, onda znate da je svaka minuta važna – rekao je.

Pitamo ga kakve su bile vremenske prilike.

– Bilo je jako jugo. Sama činjenica da nitko nije mogao isploviti, a da nije bilo moguće ni podići helikopter, dovoljno govori koliko je more bilo opasno. Mi smo se nalazili relativno blizu, dvadesetak nautičkih milja od Visa, i zapravo smo tom čovjeku bili jedina šansa – objašnjava nadnarednik Ljubica.

Grubo more

Kaže kako je u tom trenutku imao pravo donijeti i drugačiju odluku. Mogao je procijeniti da je rizik prevelik i ostati u sigurnosti luke. Nitko mu to ne bi zamjerio.

– Ali kada znate da se radi o ljudskom životu, proradi adrenalin. Više ne razmišljate trebate li krenuti ili ne, nego kako na najsigurniji način izvršiti zadaću koja je pred vama. Tada sve drugo postaje manje važno – objašnjava.

Posada je isplovila nešto poslije podneva. Do Visa im je trebalo nešto više od sat vremena, a u luku su uplovili u 13.37 sati.

Najteže je bilo odmah nakon isplovljavanja. Službeno je more bilo u stanju pet, ali rekao bih da je u pojedinim trenucima bilo i stanje šest – prisjeća se zapovjednik.

Za ljude koji nisu pomorci ta brojka možda ne znači mnogo. Međutim, stanje mora šest podrazumijeva vrlo grubo more s valovima koji mogu dosezati i šest metara visine. Površina je potpuno prekrivena bijelom pjenom koju vjetar raznosi u dugim prugama, a udari valova proizvode dubok, gotovo zastrašujući huk. U takvim uvjetima plovidba postaje iznimno opasna, osobito za manja i srednje velika plovila.

– Rekao bih da su pojedini valovi bili i viši od šest metara. Kada ih promatrate iz kabine, imate osjećaj da se pred vama diže zid vode. Pogledate prema vrhu vala i shvatite da je višestruko viši od broda. To je prizor koji izaziva veliko poštovanje prema moru – kaže Ljubica.

Kako uopće upravljati brodom u takvim uvjetima?

– Najvažnije je pravilno postaviti brod prema valu. Ako u takav val uđete pod pogrešnim kutom, udar može biti silovit. Izravno poniranje u veliki val bilo bi kao da automobilom padnete s nekoliko metara visine. Zato stalno tražite najbolji kut prilaza, pazite na brzinu i pokušavate što više ublažiti udare – objašnjava.

Jugo okrenulo na buru

Dodaje kako se u takvim trenucima ne razmišlja samo o brzini dolaska do odredišta.

– Važno je sačuvati brod, opremu i posadu. Ako oštetite plovilo usred nevremena, više nikome ne možete pomoći. Zato cijelo vrijeme procjenjujete situaciju, promatrate more i prilagođavate način plovidbe – govori.

Najizazovniji dio bio je od Vele Luke do posljednje dvije nautičke milje pred Visom. Svaki val zahtijevao je novu procjenu, a svaki manevar potpunu koncentraciju posade. Kada su konačno uplovili u višku luku, ondje ih je već čekala hitna medicinska služba s ozlijeđenim muškarcem.

U međuvremenu je jugo polako počelo okretati na buru pa se more neznatno smirilo. I dalje je bilo vrlo zahtjevno za plovidbu, ali ipak nešto mirnije nego tijekom dolaska na Vis.

Tek tada doznali su što se zapravo dogodilo.

– Rečeno nam je da si je čovjek motornom pilom odsjekao tri prsta. Odrezani dijelovi šake također su putovali s nama jer je postojala mogućnost da ih liječnici ponovno prišiju. Moram priznati da se čovjek držao iznenađujuće dobro, bio je potpuno miran i staložen. Svaka mu čast – rekao je Ljubica.

Je li putnike bilo strah valova?

– Mislim da je njemu more u tom trenutku bilo posljednja briga. Izgubio je mnogo krvi i razmišljao je samo o tome da što prije stigne u bolnicu. Ni medicinsko osoblje nije pokazivalo zabrinutost. To su ljudi koji su navikli raditi u izvanrednim okolnostima i svatko je znao svoj posao – govori.

Kako se more postupno smirivalo, zapovjednik je mogao povećavati brzinu plovidbe. Svaka ušteđena minuta značila je veću šansu da liječnici uspiju spasiti ozlijeđene prste.

Potraga za ukradenom jedrilicom

U 14.50 Modrulj je pristao u splitsku lučicu Zenta, gdje je pacijenta preuzela hitna medicinska služba i odmah ga prevezla u bolnicu. Od trenutka kada je posada primila dojavu u Veloj Luci do dolaska ozlijeđenog čovjeka u Split prošlo je manje od tri sata, unatoč vremenskim uvjetima zbog kojih nitko drugi nije mogao isploviti.

Kasnije je do posade stigla vijest koja im je bila najveća nagrada za sav trud i rizik. Liječnici su uspjeli spasiti dva od tri odsječena prsta. Bez njihove brze reakcije i odluke da isplove po olujnom moru, takav ishod gotovo sigurno ne bi bio moguć.

– Na Modrulju sam tek sedam mjeseci, ali mogu reći da je to bila jedna od najzahtjevnijih akcija u kojima sam sudjelovao – zaključuje nadnarednik Ljubica.

Nadnarednik Blaž Ljubica u toj je akciji uz sebe imao iskusnu posadu. Jedan od njezinih članova bio je narednik Tonći Mirosavac, zapovjednik Modrulja 4, broda blizanca kojim će samo tri mjeseca kasnije sudjelovati u još jednoj akciji koja će odjeknuti u hrvatskoj javnosti.

– Tonći je u ovoj akciji bio koordinator. Dok smo se mi bavili sigurnošću broda i borili se s valovima, on je održavao vezu s našim operativnim dežurstvom i liječnicima. U ovakvim situacijama timski rad je presudan. Svatko ima svoju zadaću i nema prostora za pogrešku – tvrdi nadnarednik Ljubica.

Važan kotačić tog tima bio je i mornar, razvodnik Joso Skorić iz Šibenika. Na Modrulju služi već pet godina, a prije toga plovio je na ophodnom brodu. Iza sebe ima više od deset godina iskustva na moru, a uz to je i vojni ronilac.

– U ovih pet godina sudjelovao sam u više vrlo zahtjevnih akcija. Jedna od njih bio je upravo ovaj medicinski prijevoz s Visa. Spašavali smo i nasukanu jahtu u Kornatskom otočju, izvlačili brodicu koja se nasukala kod Mljeta, a sudjelovali smo i u potrazi za ukradenom jedrilicom iz Pule – prisjeća se Skorić.

Ta je jedrilica, nakon krađe u Puli, plovila prema Italiji. Kada je prošla desetak nautičkih milja od Dugog otoka, presreo ju je upravo Modrulj.

– Na sreću vlasnika, ali i nas, jedrilica je imala uključen sustav za satelitsko praćenje koji kradljivac nije isključio. Zahvaljujući tome mogli smo precizno odrediti njezinu poziciju i presresti je prije nego što je napustila hrvatske teritorijalne vode – kaže Skorić.

Posada pritom nije znala nalazi li se na brodu još netko niti je li počinitelj naoružan. Kradljivac je odbijao suradnju, zbog čega je cijela intervencija zahtijevala dodatni oprez.

– U takvim situacijama nikada ne znate što vas čeka. Ne znate je li osoba spremna pružiti otpor ili ima neko oružje. Srećom, radilo se o starijem muškarcu koji nije pokušao dodatno zakomplicirati situaciju – rekao je Skorić.

Tri mjeseca nakon dramatične plovidbe prema Visu narednik Tonći Mirosavac ponovno će biti u središtu jedne od najzahtjevnijih akcija Obalne straže. Ovaj put njegov Modrulj 4 tragat će za jedrilicom koja je potonula nakon sudara s putničkim katamaranom u akvatoriju Splitskih vrata.

“Smisao našeg posla”

Nakon četiri sata sustavnog pretraživanja morskog dna pomoću sonara te daljinski upravljanog podvodnog vozila ROV, njegova je posada uspjela pronaći potonulu jedrilicu na dubini od 55 metara. Time su istražiteljima pomorske policije omogućili da brzo nastave očevid i rasvijetle okolnosti jedne od najtežih pomorskih nesreća posljednjih godina.

Takve akcije najbolje pokazuju što zapravo znači služba na Modrulju. To nije posao koji završava istekom radnog vremena. Posade nerijetko na moru provedu i po dva ili tri tjedna, često u vrlo zahtjevnim vremenskim uvjetima, daleko od svojih obitelji. Zbog toga svi članovi posade ističu da iza svakog uspješno odrađenog zadatka stoji i netko tko ih čeka kod kuće.

– Da nema potpore obitelji i zapovjedništva, ovakav način života ne bi bio moguć. Puno smo odsutni, često radimo u vrlo teškim uvjetima i zato nam ta podrška znači jednako kao i dobra oprema na brodu. Ponosni smo na ono što radimo i nastojimo pomoći ljudima kad god možemo. To je smisao našeg posla – kaže narednik Tonći Mirosavac.

Najveća vrijednost Modrulja nisu ni motori od 1200 konjskih snaga, ni brzina od 40 čvorova, ni najsuvremeniji sonari i podvodni roboti. Sve je to samo alat u rukama ljudi koji su spremni isploviti iz luke onda kada se svi ostali u nju vraćaju. Ako govorimo o čuvarima Jadrana, ovo su najdoslovniji čuvari mora.

Objavljeno 19. kolovoza 2026. godine | jutarnji.hr | Autor: Mario Pušić | Foto: Nikola Brboleža/Cropix

Objava U raljama valova od 7 metara izveli su gotovo nadljudsku operaciju: ‘Znali smo da ga nema tko spasiti‘ pojavila se prvi puta na MORH.

Na snimci se iz zračne perspektive jasno vide razmjeri vatrene stihije koja se opasno približila kućama i turističkim naseljima na omiškom području. Kanaderi u teškim uvjetima, uz jak vjetar i iznimno smanjenu vidljivost uzrokovanu gustim dimom, izvode precizna pražnjenja vodenih spremnika kako bi obuzdali plamenu liniju na strmom dalmatinskom kršu.

U opisu objave britanski dnevnik detaljno navodi tragične posljedice požara koji je prohujao omiškim krajem i Lokvom Rogoznicom. Prema navedenim podacima, jedna je osoba u požaru izgubila život, oko 40 ih je potražilo liječničku pomoć zbog ozljeda i udisanja dima, dok je čak 1200 stanovnika i zatečenih turista moralo biti hitno evakuirano s ugroženih područja.

I stranci hvale naše pilote

Brza reakcija vatrogasnih zemaljskih snaga i zračnih snaga MORH-a spriječila je još veću katastrofu, no šteta na prirodi i imovini je ogromna. The Telegraph ističe kako drama u Dalmaciji nije izoliran slučaj, već dio šire klimatske krize i nezapamćenog toplinskog vala koji ovog ljeta hara Europom.

Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Grčke i Hrvatske uslijed ekstremnih temperatura i požara koji bukte kontinentom.

Komentari stranih čitatelja pod objavom britanskog medija puni su pohvala za hrabrost i vještinu hrvatskih vojnih pilota, čiji su snimci još jednom pokazali svu težinu borbe s vatrenom stihijom. U komentarima se oglasilo i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske koje je ostavilo samo jedan emotikon. “Hrvatski piloti su najbolji na svijetu”, napisao je jedan Britanac.

Objavljeno 17. kolovoza 2026. godine | direktno.hr | Autor: hkž | Foto: Tom Dubravec/CROPIX

Objava Dramatična borba za Omiš šokirala Britance: Telegraph objavio MORH-ovu snimku pojavila se prvi puta na MORH.

Te je nedjelje Tonći Mirosavac bio na kupanju na omiškoj plaži s dvojicom sinova. Stigla mu je poruka da se zbila strašna pomorska nesreća – sudar putničkog katamarana i jedrilice u akvatoriju Splitskih vrata, između Šolte i Brača. Nakon ovakve poruke obično slijedi poziv za intervenciju. On je uslijedio pet minuta kasnije.

– Zvao je zapovjednik. Rekao je: “Tragedija je, hitno je.” Ostavio sam djecu supruzi, uzeo ruksak i krenuo prema Lori – kaže nam.

Narednik Tonći Mirosavac zapovjednik je gumene brodice Modrulj 4. Toga dana na Modrulju 4 bila su još dva člana posade: narednik Tomislav Bilić, inače zapovjednik Modrulja 2 i, što je za ovu priču važnije, zapovjednik besposadnog podvodnog plovila ROV, te mornar-strojar, razvodnik Karlo Franjić.

– Baš sam stavljao ručak na stol svojoj petogodišnjoj kćeri. Onda sam nazvao mamu da ruča s njom – govori nam Omišanin, narednik Bilić.

– Moj ručak ostao je na štednjaku. Ostavio sam ga tamo i punim gasom krenuo prema Lori. Došao sam za deset minuta, pripremio brod jer su narednik Mirosavac i narednik Bilić iz Omiša pa sam znao da će im trebati nešto više vremena – govori razvodnik Franjić.

15-metarska morska jurilica

Kada se posada Modrulja 4 okupila, krenula je na more, odradili su brzinski briefing sa Specijalnom policijom i Lučkom kapetanijom. Tamo im je predstavljeno što se od njih očekuje: detektirati potonulu jedrilicu. To je naizgled jednostavna zadaća, ali kada se uzme u obzir da u tom trenutku mjesto sudara dvaju plovila nije bilo poznato, da je neko vrijeme nakon sudara katamaran vukao jedrilicu, a jake morske struje mogle su je dodatno pomaknuti do konačnog mjesta potonuća, situacija se znatno komplicirala. Osim toga, pretpostavljalo se da je zajedno s jedrilicom u podmorje nestao i jedan od unesrećenih.

Obalna straža RH opremljena je sa šest Modrulja, od čega su četiri u luci Lora. One su udarna snaga Obalne straže Republike Hrvatske, ali obavljaju i važne civilne zadaće koje bi inače izvršavale civilne službe, poput nadzora ribarstva, sprječavanja krivolova, zatim traganja i spašavanja, kao i drugih zadaća poput osiguranja poligona te zahtjevnijih prijevoženja.

U ovoj priči važno je spomenuti još jedan tim – posadu Modrulja 5. Dok je nadnarednik Mirosavac okupljao posadu za svoju posebnu zadaću, posada Modrulja 5 već je radila ono u čemu su najbolji – spašavala je unesrećene. Zapovjednik, desetnik Dejan Huđek i dugogodišnji zapovjednik Modrulja 3, nadnarednik Stjepan Jenjić, u trenutku nesreće nalazili su se u luci Lora te su po uzbunjivanju na Modrulju 5 brzinski ukrcali medicinski tim i isplovili prema području nesreće. Preuzeli su četvero ozlijeđenih, sigurno ih ukrcali na plovilo te se zaputili prema Splitu. Medicinski tim još se u brodu započeo s pružanjem prve pomoći unesrećenima.

S kapetanom Mirosavcem sjeli smo u ovu 15-metarsku morsku jurilicu koju pogone dva motora od po 600 konjskih snaga. Prisjeća se jedne od najzahtjevnijih akcija u kojoj je sudjelovao. S obzirom na to da je narednik Mirosavac od prvog dana zapovjednik interventnog Modrulja 4, voditelj ronjenja, ribarski inspektor i ovlašteni tužitelj MORH-a za područje ribarstva, posla mu ne nedostaje. Naravno, sudjeluju i u akcijama traganja i spašavanja te pomažu ljudima koji se na moru nađu u nevolji. Brod kojim zapovijeda opremljen je ROV-om, pa je upravo zato njihov zadatak kobnoga dana bio specifičan.

Opremljeni sonarima

– Dobili smo zapovijed za isplovljavanje, došli na lokaciju i vidjeli razmjere tragedije. Rekao bih da je to bio najgori dan u mojoj 20-godišnjoj službi. Nitko nije imao točnu lokaciju potonule jedrilice jer ju je katamaran neko vrijeme vukao i nitko nije zabilježio gdje je barem okvirno potonula. Bio sam u vezi s kolegama iz pomorske policije koji su mi poslali nekoliko okvirnih lokacija – priča nam narednik Mirosavac.

Modrulj je opremljen sonarima koji omogućuju mapiranje morskog dna pa su odmah krenuli u linijsko pretraživanje područja.

– Pretpostavljalo se da se u jedrilici nalazi jedna preminula osoba jer je nedostajao jedan član posade. Naša je zadaća bila pronaći objekt, potvrditi da je riječ o potonuloj jedrilici te, ako bude moguće, ući ROV-om u unutrašnjost i utvrditi nalazi li se tijelo unesrećenog unutra kako bismo znali treba li nastaviti potragu – kaže narednik.

Njihov sonar povezan je s GPS kartom te bilježi rutu kretanja iscrtavajući pretraženo područje.

– Kada pretražujemo teren linijski, točno znamo da smo pokrili cijelo područje. Ne može se dogoditi da iza nas ostane nepretražen prostor između dviju linija pretraživanja. Sonar očitava dubine i istodobno iscrtava “put” kojim smo prošli. Jednostavno nema mogućnosti da neki dio ostane nepokriven – objašnjava.

Područje pretraživanja bilo je iznenađujuće veliko.

– Od načelnika postaje pomorske policije dobili smo sve dostupne snimke sudara. Uspoređivali smo ih s obrisima uvala, punti i borove šume kako bismo otprilike odredili smjer i područje potrage – govori.

Sati su prolazili, ali uspjeha nije bilo.

– Područje je vrlo zahtjevno i iznimno prometno. Policija nam je osiguravala područje na moru, a njihova su plovila također sudjelovala u potrazi. Tek nakon puna četiri sata uspjeli smo locirati objekt i dodatno ga snimiti sonarom – kaže narednik Mirosavac.

Snimke predali specijalnoj policiji

Već je bilo 19 sati i vidljivost više nije bila kao kada su krenuli u potragu. Unatoč tome odlučili su porinuti ROV. Riječ je o uređaju veličine stolice, odnosno, pojednostavljeno rečeno, o morskom dronu.

– Ima propulzore, reflektore, kameru i robotsku ruku. Može se kretati vertikalno i horizontalno. Putem generatora spojen je na napajanje od 220 volti, a s brodom je povezan kabelom dugim 300 metara. Njime se upravlja iz upravljačke jedinice na brodu preko zaslona. Čovjek koji upravlja ROV-om mora biti potpuno koncentriran i raditi u miru – priča narednik.

Nakon svega pet minuta upravljanja ROV-om njegov kolega, narednik Bilić, uočio je potonulu jedrilicu.

– Već na prvim snimkama uočili smo da jedrilica ima oštećenja na krmenom dijelu trupa te da je imala podignuta jedra. Utvrdili smo da je krma jedrilice toliko zgužvana da unesrećeni, ako se nalazio unutra, nije mogao izaći. Na pramcu se vidio otvoreni prozor – prepričava narednik.

Jedrilica je pronađena na dubini od 55 metara. Narednik kaže da su imali sreće jer je na tom dijelu morsko dno ravno pa sonar nije davao lažne odraze i čim je pokazao objekt bili su sigurni da je riječ o onome koji traže.

– Snimke smo predali Specijalnoj policiji i označili mjesto plutačom. No kako je dnevnog svjetla bilo sve manje, ronioci Specijalne policije nisu ulazili u jedrilicu. Nismo ni mi s ROV-om jer smo se bojali da se ne zapletemo u konope i bokobrane koji su visjeli prema površini. Ronioci Specijalne policije sljedećeg su jutra ušli u unutrašnjost i izvukli tijelo stradale osobe – rekao nam je narednik Mirosavac.

Svi članovi posade obučeni su za upravljanje ROV-om, no kako kaže narednik Mirosavac, u ovako kritičnim situacijama taj posao prepuštaju najvještijim operaterima. Jedan od njih je narednik Bilić. Na intervenciju je stigao motociklom, a brod je u međuvremenu već pripremio mornar-strojar, razvodnik Franjić. Narednik Bilić kaže da je potraga bila posebno zahtjevna zbog jakih morskih struja.

– Na sonaru smo uočili određene obrise, a uz pomoć videosnimki i orijentira prema Šolti i Braču uspjeli smo odrediti područje pretraživanja. Kada smo spustili ROV, vrlo brzo smo pronašli jedrilicu – kaže narednik Bilić.

Policija nam je proslijedila videosnimke, a prema jednom kamenolomu uspjeli smo se orijentirati i okvirno odrediti mjesto potonuća – govori razvodnik Franjić.

Narednik Bilić kaže da je na zaslonu najprije uočio lijevu stranu jedrilice.

– Bokobrani su plutali prema površini. Kada sam obišao jedrilicu, vidio sam da je s desne strane teško oštećena te da je ulaz u kabinu potpuno zgužvan. Nakon toga primijetio sam da je prozor na pramcu otvoren. ROV je bio prevelik da bismo kroz taj otvor mogli ući u unutrašnjost, pa smo pretpostavili da se tijelo nalazi unutra – priča narednik Bilić.

Dok je upravljao ROV-om, razvodnik Franjić pomagao mu je držeći kabel i asistirajući tijekom plovidbe podvodnog plovila, dok je zapovjednik broda Tonći Mirosavac upravljao Modruljem. Narednik Bilić kaže da je tijekom službe sudjelovao u više akcija podvodnog pretraživanja. Njegov kolega nedavno je pronašao i srušeni zrakoplov, a i sam je sudjelovao u desetak sličnih intervencija.

“Ljudi nas poštuju”

To su ljudi koji, kada isplove iz luke, na moru mogu ostati i po 15 do 20 dana. Osim potpore zapovjedništva, naglašava narednik Mirosavac, jednako je važna i podrška njihovih obitelji.

– Da nema toga, ovakav način rada i ovakav angažman ne bi bili mogući. Imamo izvrsne rezultate, njegujemo pomorsku tradiciju i nastojimo pomoći ljudima u nevolji kad god nam se za to pruži prilika – kaže narednik Mirosavac.

Modrulj je preuzeo prije pet godina. Prije toga deset je godina bio voditelj ronjenja na spasilačkom brodu Faust Vrančić, a karijeru je započeo kao mornar-kormilar na patrolnom brodu.

Posebnost Modrulja jest njegova brzina. Riječ je o iznimno sposobnim presretačima koji se koriste i za hitne medicinske intervencije jer, kada zbog nevremena gotovo nitko ne može isploviti, Modrulji često jedini mogu doći do unesrećenih.

Brod je opremljen najsuvremenijom ronilačkom opremom, podvodnim skuterima, kamerama i autonomnim podvodnim plovilima koja mogu zaroniti do 300 metara dubine. Imamo i full-face ronilačke maske koje omogućuju podvodnu komunikaciju s brodom na udaljenosti do pet kilometara, pod uvjetom da između nema čvrstih prepreka – priča narednik.

Velik dio posla odnosi se i na ribarske inspekcije. Pokrivaju gotovo cijeli Jadran, od Dubrovnika do Pule. Osobe zatečene u krivolovu, kaže, dobro znaju što znači kada im u susret dođe Modrulj s pripadnicima Obalne straže RH.

– Zato u ophođenju ne moramo biti pretjerano strogi. Ljudi nas poštuju čim nas vide i u velikoj većini slučajeva surađuju. U svim ovim godinama imali smo tek nekoliko manjih neugodnosti, ali sve smo brzo riješili – zaključuje zapovjednik Modrulja.

Objavljeno 13. kolovoza 2026. godine | jutarnji.hr | Autor: Mario Pušić | Foto: Nikola Brboleža/Cropix

Objava Zvao je zapovjednik. Rekao je: ‘Tragedija je, hitno je.‘ Ostavio sam djecu supruzi i krenuo prema Lori pojavila se prvi puta na MORH.

Nakon što je jučer spašeno dvoje od četvero Portugalaca, koji su u srijedu isplovili na manjem gumenom čamcu, potraga je nastavljena u četvrtak oko 6 sati.

U potrazi sudjeluju plovila Lučke kapetanije Senj, Ispostave lučke kapetanije Novi Vinodolski te policijsko plovilo i helikopter, a danas je proširena na područje Vrbnika, do rta Druženin na otoku Krku.

Potraga u Velebitskom kanalu vodi se i iz zraka. Angažirana je eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Pilot koji sudjeluje u akciji iznio je za HRT detalje o dramatičnim okolnostima spašavanja portugalske državljanke.

– Problematično je to što smo pri vrlo malim visinama i maloj brzini pretraživali područje. To je dosta otežavalo uočavanje. Kako smo je uočili?

Bila je SUP daska koja se tamo našla. Nedugo nakon toga, uočili smo unesrećenu koja je intenzivno lupala po morskoj površini.

Uspjela je privući našu pozornost, zadržali smo na tom mjestu, ušli u zaokret i nastavili smo kružiti iznad nje 45 minuta dok se nije pojavila brodica Lučke kapetanija i izvukla je vani, rekao je za HRT natporučnik Domagoj Ištvanović iz 392. eskadrile aviona.

Objavljeno 13. kolovoza 2026. godine | glasistre.hr | Autor: Portal Novi list

Objava VIDEO / Pilot HRZ-a koji je pronašao Portugalku: “Intenzivno je lupala po morskoj površini” pojavila se prvi puta na MORH.