Hrvatska je u svečanom ozračju. Velikim koncertom i primanjem u Zagrebu, obilježava se 35 godina od povijesnog postrojavanja Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj.

Na proslavu je stigao i ministar obrane te potpredsjednik Vlade Ivan Anušić s kojim je razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac.

Anušić se najprije osvrnuo se na razdoblje stvaranja hrvatske države. “Danas su svi ponosni i svi se sjećamo tih trenutaka, ali i te strepnje ‘što će biti’, jer su vremena bila tmurna i nadvio se oblak rata, ali znali smo svi da će Hrvatska, nažalost, morati u ratu izboriti svoju neovisnost i svoju demokraciju. Uspjeli smo u tome zahvaljujući svima onima koji su tada bili spremni svoj život dati za Hrvatsku i koji su ga dali”, rekao je Anušić.

Prisjetio se i malog broja ljudi koji su tada u Kranjčevićevoj nosili oružje. “U njih smo svi polagali nade da će oni biti ti koji će nas obraniti i da će nam to biti dovoljno ili da će nam barem dati nadu”, dodao je.

“Danas su Oružane snage u procesu modernizacije, povijesne modernizacije, rekao bih prve u ovih 35 godina, povijesne i jedine modernizacije Oružanih snaga. Već sada je to neprepoznatljiva vojska u odnosu na ono vrijeme, ali za tri godine, kad budemo potpuno završili modernizaciju, naša vojska bit će jedna od najmodernijih manjih vojski, kako u svijetu tako i u NATO-u”, poručio je.

Štrbac ga je pitala i o prvim ročnicima, kao i o tome je li zadovoljan odazivom i brojem onih koji su iskazali želju ostati u Oružanim snagama.

“Ja sam prezadovoljan, a prezadovoljna je i cijela Hrvatska, jer je 97 posto mladića reklo da će otići dati dug svojoj domovini. Od prvog naraštaja od njih 800, koji je završio, sada ih je već 900, a u kolovozu ćemo povećati na 1000”, rekao je Anušić.

Dodao je da je 260 ročnika odlučilo potpisati ugovor s Oružanim snagama i nastaviti karijeru unutar vojske.

“To je ogroman broj. Ako nastavimo ovu dinamiku, ne samo da ćemo dovršiti modernizaciju Oružanih snaga za tri godine, nego ćemo imati u potpunosti popunjenu pričuvu i popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ne može biti bolje”, rekao je.

Posebno je pohvalio mlade koji dolaze na osposobljavanje.

“Mladi su fenomenalni, puno su ozbiljniji. Puno se od njih očekivalo, ali su opravdali apsolutno sve što se od njih očekivalo i puno, puno više nego što smo na neki način svi mislili”, istaknuo je Anušić.

Na pitanje koja je brojka cilj i što bi bilo idealno, ministar je rekao da jedan dio modernizacije zahtijeva i povećanje broja pripadnika Oružanih snaga.

“Novi tenkovi će doći, novi sustavi i besposadni sustavi. To su praktički nove postrojbe koje do sada u našim Oružanim snagama nisu postojale ili takvih sustava nije postojalo. Rat u Ukrajini pokazao je nešto drugo, prilagođavamo se tomu”, rekao je.

Cilj je, dodaje, imati oko 20.000 profesionalnih vojnika te između 40.000 i 50.000 pričuvnih pripadnika Oružanih snaga do 2030. godine.

Štrbac je potom pitala misli li da današnja mladost može imati isti elan kao mladost prije 35 godina.

“Naravno da može imati. One su okolnosti natjerale na rat i ne dao dragi Bog da više ikoga moraju natjerati te okolnosti na ono na što smo mi bili natjerani. I oni imaju taj elan, to se vidi kad dolaze na temeljno vojno osposobljavanje”, rekao je Anušić.

Istaknuo je da Hrvatska danas ima svoju državu i vojsku te da sada mora raditi ono o čemu se, kako kaže, cijelo vrijeme govori. “Moramo imati snažnu, jaku, kompaktnu oružanu silu koja će štititi i braniti interese hrvatske države i hrvatskog naroda. I to je ključ da više nikome ne padne na pamet činiti Hrvatskoj ono što su joj učinile Jugoslavenska armija i politika Velike Srbije”, zaključio je Anušić.

Objavljeno 23. svibnja 2026. godine | Dnevnik Nove TV

Objava Anušić za Dnevnik Nove TV: “Kada dovršimo modernizaciju, bit ćemo jedna od najmodernijih manjih vojski u svijetu” pojavila se prvi puta na MORH.

Prošlog tjedna završilo je temeljno vojno osposobljavanje prvog naraštaja ročnika, a već sutra u vojarne stižu novi.

U odnosu na prošlu generaciju, drugi naraštaj ima 100 ročnika više, odnosno njih ukupno 900.

O tome kakvi su dojmovi onih koji su prošli temeljno vojno osposobljavanje, razgovarali smo s ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Sutra nova generacija ročnika stiže u vojarne, je li sve spremno za njihov dolazak?

Pa je, naravno, već imamo iskustvo od prvog naraštaja, koji je prošao odlično. Kao što i znate, izvijestili smo vas o tome, prolazi sve kako treba. Od sutra je novih 900, 100 više nego što ih je bilo u prvom naraštaju. Za njih 1000, odnosno 100 više, ćemo otvoriti kapacitete od mjeseca kolovoza ove godine. 274 su u ovom naraštaju dragovoljci i dragovoljke, od ukupno njih 900, a 53 su žene.

Koliko ih je iz prve generacije odlučilo ostati u vojsci?

Od prve generacije 260 je odlučilo potpisati ugovor o službi u Oružanim snagama RH, što je odličan broj, odličan rezultat i tom dinamikom, ako nastavimo, a nema razloga da ne nastavimo, mi ćemo vrlo brzo imati popunjenu popunu pričuvnog sastava i imat ćemo potpunu pričuvu profesionalnog sastava.

Do kada? Kako se to prati?

Moje procjene su prije 2030. godine, ali do 2030. godine bi trebalo biti u potpunosti gotovo i modernizacija Oružanih snaga u potpunosti, a i broj što se tiče pričuve i profesionalnog sastava. Još trebam napomenuti da je tri posto ukupno njih iskazalo priziv savjesti i tih tri posto će, naravno, biti upućeno na civilnu službu.

Razgovarali ste s nekima koji su prošli temeljno vojno osposobljavanje. Što oni kažu? Kakvi su dojmovi?

Ja sam ih posjetio bio u Kninu, oni s kojima sam razgovarao su prezadovoljni, naučili su nove vještine, naučili su nova znanja koja će im koristiti, koja su vrlo zanimljiva za njih kao mlade ljude. Vjerujem da nema nikoga među njima koji će reći – ‘gledajte, nije nam se svidjelo, ne bismo ponovili’. Svi su bili zadovoljni i jednostavno povratne informacije su više nego pozitivne.

Što je ročnicima najteže palo?

Vjerujem da im je mobitel najviše nedostajao i da im je najteže ipak palo rano ustajanje i rano spavanje.

Hrvatska je uzela zajam od EU – 1,7 milijardi eura za ulaganja u obranu. Kada će prvi tenkovi, haubice i kamioni stići u Hrvatsku?

Prvi kamioni su već stigli, radi se o kamionima TATRA i do kraja godine će još stotinu kamiona stići kod nas, u upotrebu Oružanim snagama. Kada govorimo o haubicama, govorimo o tenkovima, kompletno i kad govorimo o Black Hawk-ovima i HIMARS-ima, koji su također u cijelom ovom paketu, do kraja 2029./2030. godine bit će zadnji tenk isporučen Oružanim snagama RH. 2028. godine će prvi već biti isporučen Hrvatskoj.

Koliko je ovo važno za modernizaciju?

Ključ modernizacije je upravo u tome što radimo. Modernizacija koje se, u biti, po prvi puta u Hrvatskoj vojsci radi od početka Domovinskog rata. Kao što znate, mi smo koristili isključivo oružje i opremu koja je bila od bivše Jugoslavenske narodne armije. Ta modernizacija je bila prijeko potrebna iz nekoliko razloga. Prvo, zbog dotrajalosti opreme i naoružanja koje smo imali. Drugo, njihova sposobnost i kompatibilnost s NATO naoružanjem i NATO opremom i s članicama NATO saveza. Treće, kalibri koji koriste tenkovi, topovi i naoružanje su drugačiji od onih istočnih kalibara i u ovom trenutku je bilo prijeko potrebno mijenjati to jer je bio i problem u dostavi, proizvodnji i opskrbi municije. To se naoružanje više ne proizvodi na tržištu koje je nama dostupno.

Čuli smo jučer Ivana Penavu koji je bio prilično oštar prema premijeru i predsjedniku Sabora. Bio je nezadovoljan jer nije bio izaslanik na Bleiburgu, kaže da ih HDZ gura po strani. Kako komentirate njegove kritike i kakav je odnos s partnerima?

Nema mjesta ni za kakvu kritiku. Svi mi cijenimo i poštujemo to što se učinilo i što se radi u zadnjih godinu/dvije dana kada govorimo o rasvjetljavanju zločina iz Drugog svjetskog rata prema hrvatskim vojnicima i hrvatskim civilima. Njihovo obilježavanje i evidencija svih onih koji su poginuli te pronalazak svih onih koji su poginuli, čiji su posmrtni ostaci diljem bivše Jugoslavije.

Gura li ih HDZ po strani kako tvrdi Penava?

Ne gura nitko nikoga po strani, zna se vrlo dobro tko je koju ulogu odigrao u cijelom tom procesu. Siguran sam da uvijek postoji mjesto i vrijeme gdje će se o tome razgovarati. Svaki tjedan imamo sastanak koalicije, svaki tjedan sjedimo i razgovaramo. Razgovarat ćemo i o tome i nema nikakvog razloga za paniku, niti ima bilo kakvog razloga za bilo kakvo nezadovoljstvo.

Ima li pukotina u koaliciji? Hoće li opstati do kraja?

Ja vjerujem da će koalicija opstati jer nema ni jedan razlog da se ta koalicija raspadne, što se nas tiče.

Objavljeno 17. svibnja 2026. godine| RTL Danas | Autor: Dajana Šošić

Objava SVAĐA OKO BLEIBURGA / Anušić odgovorio na Penavine kritike: ‘Ne gura nitko nikoga po strani, razgovarat ćemo o tome’ pojavila se prvi puta na MORH.

A s obzirom da se jednak odaziv, s manje od tri posto onih koji su se pozvali na priziv savjesti, bilježi i u drugoj generaciji ročnika, uvjeren je da će se isti trend nastaviti i kroz naredne generacije te da će Hrvatska uz pet rotacija godišnje vrlo brzo postići ciljani broj profesionalnih vojnika i riješiti probleme s pričuvom, za koju se prostor značajno smanjio nakon niza godina u kojima nije bilo obveznog vojnog roka.

“Gledajte, nije tajna, i broj pripadnika Oružanih snaga i broj u pričuvi, koja će rasti temeljem broja onih koji prođu temeljno osposobljavanje, koji su automatski pripadnici pričuvnog sastava, nije bio u okvirima onoga što su predviđali naši strateški dokumenti. Tako da, polako olako radimo na tome, punimo brojčano i OS i pričuvu, i to takvom dinamikom da ćemo do 2029. ili 2030. godine biti u potpunosti zadovoljni i jednim i drugim brojevima. Do tada ćemo završiti i proces modernizacije Oružanih snaga”, rekao je.

U intervjuu se osvrnuo i na odluku Vrhovnog suda koji je srušio nižestupanjske presude u postupku vezanom uz protuzračni sustav S-300 zaključujući kako u predmetu ipak nije nastupila zastara, što znači da Zvonko Zubak i dalje može potraživati i novac i povrat dijelova sustava. Anušić, međutim, i dalje odbija mogućnost da se MORH odluči krenuti prema nagodbi. “Nas zastupa DORH i tako će se i nastaviti. Sve pravne poluge koje možemo koristiti, mi ćemo i koristiti da bismo zaštitili interes države, Vlade i MORH-a”, rekao je ministar, uvjeren kako nema prostora za bojazan da država dugim sudovanjem riskira gubitak veće količine novca.

Komentirao je i kritike da kupuje oružje koje Hrvatskoj ne treba u eri kada se ratovi vode dronovima, koje na njegov račun povremeno dolaze s Pantovčaka i nekih oporbenih zastupnika u Saboru. Ovakve kritike Anušić odbija poručujući kako bi svi i koji komentiraju nabavku oružja morali znati da o tome ne odlučuje ministar obrane, već Vlada na temelju stručnih procjena iza kojih stoji Glavni stožer OS RH.

“Naravno da se promijenila strategija ratovanja. To vidimo u Ukrajini i na Bliskom istoku. Naravno da su novi moderni sustavi naoružanja u funkciji ili su u pripremi da budu u funkciji ili su se već razvili novi sustavi. I Hrvatska, između ostalog, taj sustav posjeduje, kada govorimo o dronovima, odnosno bespilotnim letjelicama kao što su Bayraktar ili FPV dronovi na kojima i naši ročnici rade obuku.. Ali, rekao bih sljedeće, ja ne kupujem naoružanje. To je teza koja se polako provlači kod određenih vojnih analitičara, ali naoružanje ne kupujem ja. Ja sam ministar, u MORH-u predstavljam Vladu RH. Nisam ja kupac niti onaj koji odlučuje da ćemo kupiti ili da nećemo kupiti nešto. Postoji jedan proces koji svi koji komentiraju OS RH trebali znati, barem ako se predstavljaju kao vojni komentatori, a to je da postoje strateški dokumenti koje donosi Glavni stožer, koji sa svojim, za to obučenim ljudima rade procjenjuju temeljem određenih ugroza koje nam je naoružanje potrebno. Na temelju njihovih studija, odluku donosi Vlada”, objašnjava Anušić.

Na opasku da je na čelu vojske predsjednik države, od kojega i dolaze ovakve kritike, ponovio je da je u čitav proces involviran Glavni stožer, na čijem je čelu načelnik, predsjednik Milanović, on kao ministar obrane i Vlada. “Ali, evo, politika je ipak šira igra, igra se na puno širem terenu pa se, eto, nekad se moramo raspravljati, opravdavati i komentirati neke stvari koje mislim da nema potrebe komentirati”, zaključio je.

Na pitanje možemo li očekivati da će nam Amerikanci u dogovorenom roku isporučiti sustave HIMARS i helikoptere Black Hawk koje već otplaćujemo, odgovorio je kako imamo jamstva da će se poštovati dogovoreno i da odgode isporuke neće biti. “Zemlje kod kojih bi eventualno moglo doći do kašnjenja u isporuci naoružanja već su dobile pisanu obavijest. O tome ih je izvijestila američka vlada, zbog rata na Bliskom istoku i svega što se događa. Izviješteni SMO od SAD-a, a i na sastanku koji sam obavio u Dubrovniku na summitu Tri mora s veleposlanicom SAD-a i njihovim vojnim atašeom, da mi nećemo kasniti i da Hrvatskoj neće biti produljen vremenski rok ispostave HIMARS-a ni Black Hawkova”, rekao je ministar.

Sve skupa tumači kao potvrdu da Hrvatska treba zadržati i razvijati partnerske odnose u sklopu NATO-a, kao i sa zemljama izvan Saveza s kojima imamo takav odnos. “Kad imate partnerske odnose koji su obostrano korektni i u kojima se korektno odnosite prema partneru, onda se i partner korektno odnosi prema vama”, zaključuje ministar.

U tom kontekstu pitali smo ga i za Milanovićeve kritike zbog nedavnog uplovljavanja američkog ratnog broda u dubrovačku luku. Predsjednik smatra da je o tome, s obzirom da se radi o brodu koji je sudjelovao u vojnim operacijama koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, trebao odlučiti Hrvatski sabor. Anušić, međutim, uzvraća kako je uplovljavanje potpisao na temelju zakona koji je na snazi već 20 godina i na temelju kojega su ratni brodovi u hrvatske vode uplovljavali i u Milanovićevo vrijeme.

“Brod je ušao da bi popunio logističke potrebe, od pitke vode do određenih namirnica i da bi se posada mogla rasteretiti i sići s broda dva ili tri dana i vratiti se natrag. To je redovna procedura, Hrvatska je kao članica NATO-a potpisala određene sporazume i ima određene obveze. Nikakav problem se nije dogodio niti će se dogoditi uplovljavanjem i odlaskom tog broda iz Jadrana u smislu da se odvijao nekakav pretovar naoružanja, opremanje novim naoružanjem, nadopuna borbenih kompleta i sl”, ističe ministar.

Za kraj je komentirao i situaciju u HDZ-u nakon istupa europarlamentarca Tomislava Sokola koji se požalio da mu je supruga trpjela pritiske u vrijeme izbora u HDZ-ovoj zajednici žena. Konkretno, upitali smo ga je li Sokolov istup veći grijeh od mutnih poslova u sportskim savezima, u kojima su na visokim funkcijama redom HDZ-ovci, a stranka se ipak, za razliku od Sokolova slučaja, nije posebno uznemirila zbog tih afera.

“Pa, ne mogu ja govoriti što je veći ili manji grijeh. Mogu samo reći svoje mišljenje i o savezima i kad govorimo o gospodinu Sokolu. Prvo, naravno da da da ne podržavam nenamjensko trošenje u sportskim savezima. Nešto malo sam se bavio sportom i znam koliko je teško svakom sportašu doći do stipendije, do nekakvih sredstava da si kupi temeljnu opremu. Isto vrijedi i za infrastrukturu potrebnu da bi se netko bavio sportom ili otišao na natjecanje i smatram da je to ovaj jako loše jer smo zbog takvog netransparentnog trošenja novca unutar saveza vjerojatno izgubili nekoliko novih Janica Kostelić ili Donna Vekić i meni je žao što se to događa. DORH i pravosuđe će odraditi svoje i tu nema nikakve veze je li netko član HDZ-a. Uostalom, koliko znam, Pavlek nije član HDZ-a”, rekao je.

Kad je pak riječ o Sokolovu istupu, Anušić je ipak znatno suzdržaniji od svojih kolega koji su nezadovoljnom europarlamentarcu proteklih dana izravno spočitavali što se odlučio prljavo rublje prati izvan kruga obitelji. “Kada govorimo o Tomislavu Sokolu, volio bih da se ta stvar riješi unutar stranačkih ureda i stranačkih tijela koja to, na kraju krajeva, i trebaju komunicirati. Sokol je rekao što je rekao, dobio je i odgovor odgovor na to i mislim da je kontraproduktivno dalje raspravljati o tome “urbi et orbi”, s cijelom javnošću. On je član HDZ-a, kao takav sjedi i na poziciji europarlamentarca i njegova riječ nije nešto što je, onako, usput rečeno. Ali, u svakom slučaju, treba sjesti i razgovarati. Postoje stranačka i stranačke stvari i ja bih to ostavio u okvirima naših stranačkih tijela, koja će to komunicirati i donositi odluke na temelju Statuta”, rekao je.

Na pitanje je li Sokol u opasnosti da izgubi članstvo u HDZ-u, o čemu se također čemu se također ovih dana nagađalo, uzvratio je kako misli da takva mogućnost u ovom času ne postoji. “Možda i postoji, ali to onda ovisi o Tomislavu Sokolu, a ne o nekome kao što sam ja”, pridodao je Anušić.

Zanimalo nas je i zašto je HDZ-u odjednom postala problem Sokolova podrška ideji trećeg entiteta u BiH s obzirom da je Sokol, iako ju on, kao i neki drugi HDZ-ovi europarlamentarci zastupa već neko vrijeme. “Ja bih to stavio u okvir problema koji hrvatski narod tišti praktički od Daytonskog sporazuma, a to je da na izborima ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH. Tu leži sva frustracija i sav problem hrvatskog naroda i kompletno hrvatske politike u BiH. To je ono što bi u ovom trenutku trebala rješavati Vlada RH i znam da svi zajedno radimo na tome. To je prvi korak i nadam se da stvari idu u tom smjeru, da će se to riješiti izmjenom izbornog zakona u BiH” , rekao je Anušić, procjenjujući da, dok nije ispunjen ovaj zahtjev, o trećem entitetu nema smisla govoriti.

Objavljeno 13. svibnja 2026. godine | VEČERNJI TV | Autor: Iva Boban Valečić | Foto: Antonio Tatar

Objava Anušić: ‘HIMARS-e i Black Hawkove Hrvatska će dobiti 2028. godine, kako je i dogovoreno. Imamo jamstva da neće biti kašnjenja’ pojavila se prvi puta na MORH.

“Iznenađujuće dobro. Puno smo radili i pune dvije godine smo pripremali projekt. Odlično je počeo, trajao i završio. Prvi naraštaj je završio temeljno vojno osposobljavanje i uskoro nam dolazi drugi naraštaj, koji će biti povećan za 100 ročnika, s 800 dižemo na 900, a već u kolovozu ćemo imati 1000. Veliki je odaziv, 97 posto je onih koji se odlučuju na temeljno vojno osposobljavanje, a 2 ili 3 posto je onih koji se pozivaju na priziv savjesti.

Prezadovoljni smo”, rekao je ministar Ivan Anušić.”260 mladića i djevojaka je odlučilo ostati u Oružanim snagama”

Što su ročnici naučili?

“Od njih možemo očekivati sve sposobnosti i znanja koja ima pripadnik kopnene vojske Oružanih snaga Republike Hrvatske. Došli su do jedne razine osposobljenosti, a to je pješak-strijelac, koji barata s naoružanjem. Barataju s vještinama samozaštite, borilačkim vještinama, obrambenim, vještinama preživljavanja u prirodi, upravljanjem dronovima, vještinama taktičkih operacija na razini Oružanih snaga, vještinama prve pomoći, socijalnim vještinama koje su u ova dva mjeseca naučili.”

Je li jedan dio njih odlučio ostati u Oružanim snagama?

“Je, od njih 800, 260 što je ogromna brojka u odnosu na prijašnje godine. Veliki je interes mladih za temeljno vojno osposobljavanje, a onda kasnije i za karijeru u Oružanim snagama. 260 mladića i djevojaka je odlučilo ostati i ako tom dinamikom nastavimo i dalje, vrlo ćemo brzo popuniti ono što imamo za zadatak popuniti, a to je i broj pričuvnih snaga i pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.”

“Do 2030. godine bit ćemo gotovi sa svim procesima”

Koliko nam treba vremena za popunjavanje pričuvnih snaga Republike Hrvatske?

“2030. godina će biti godina kada ćemo završiti proces modernizacije i popunjavanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Do 2030. godine bit ćemo gotovi sa svim procesima koje smo započeli.”
“Nova era za Oružane snage”

Paradigma ratovanja se snažno mijenja i dronovi imaju sve veću i važniju ulogu. Kako izgleda taj dio programa?

“Nije teorija, Oružane snage su opremljene dronovima, radi se FPV dronovima koji su na raspolaganju pripadnicima temeljnog vojnog osposobljavanja. Oni rade s dronovima prvo teoretski, a onda i operativno. Imaju dronove za vježbe i s njima vježbaju. Jedan dio mladića i djevojaka koji rade s dronovima nakon kratkog vremena mogu preuzeti ulogu instruktora u upravljanju dronovima, to im leži i dobro se snalaze. Vrhunski to odrađuju i instruktori to potvrđuju. Uče i rade s dronovima i nastavit će to raditi. Rat u Ukrajini je pokazao drugi način ratovanja, rat se preselio u zračni prostor. Oružane snage su skoro godinu dana opremljene besposadnim letjelicama, Bayraktarima i nastavljamo se dalje opremati sustavima koji će biti na raspolaganju Oružanim snagama. Hrvatska vojska to radi, priprema se, obučavamo se i to je definitivno nova era za Oružane snage, ne samo Hrvatske nego i cijelog svijeta, mijenja se paradigma.”

Koliko vojska ima dronova koje koriste u svrhu obuke?

“U procesima obučavanja dolazi i do uništavanja drona, opreme, ali to je normalno, bez toga neće naučiti kako raditi s dronovima. Dronova imamo koliko god nam treba, dronove proizvode naše tvrtke.”

Postavlja se pitanje protuzračne obrane, kako stojimo na tom planu?

“Napravljeni su određene studije i procjene sustava i sistema koji su najbolje upotrebljivi, prvenstveno na geostrateški položaj i oblik Hrvatske kao države. To se sve treba izvagati. Taj dokument je gotov i mi ćemo vrlo brzo donijeti odluku s kim i u kojem sustavu ćemo komunicirati i u koji sustav implementirati naše Oružane snage. Proces modernizacije i opremanje Oružanih snaga do 2030. godine će biti u potpunosti gotov.

Je li za sustav protuzračne obrane potrebno pola milijarde eura?

“Otprilike je to red veličine sustava koji bi trebao Hrvatskoj. Kada se donese odluka o nabavi, dogovara se isporuka, a rok isporuke je do dvije godine, za neke sustave i tri godine. Ako brzo donesemo odluku do 2029. godine bi trebali imati taj sustav.”

Razgovara se o korvetama, kakva je tu situacija?

“I premijer je najavio opremanje Hrvatske ratne mornarice dvjema korvetama. One su dužine stotinu metara. Stigle su određene i analize i okvirne ponude zemalja za izgradnju korveta. Još se to analizira, a Hrvatska ratna mornarica će odlučiti koja je optimalna za Jadran.”

Što se tiče sustava Trophy, je li problem ono što se događa u Libanonu – gdje Hezbolah uništava izraelske tenkove koji su opremljeni tim sustavom Trophy?

“Prvo da razbijemo mit – ne postoji oprema ni naoružanje koje se ne može uništiti, sve ima svoju slabu točku pa tako i tenkovi. Trophy je integralni sustav Leoparda. Radi se o najnovijim i najmoćnijim tenkovima.”

Ministar je naveo da je Hrvatska dobila sustav Trophy te da će ga se koristiti na tenkovima Leopard i da ne postoje nedodirljivi sustavi: “To su najbolji i najmoderniji sustavi koji postoje, a nadogradit će se na temelju iskustava koje gledamo u Libanonu, Ukrajini itd.”

Objavljeno: 13. svibnja 2026.| N1 | Author: N1 Info

Objava Ministar obrane za N1: Anušić o sustavu Trophy i Leopardima: Ne postoji oprema koja se ne može uništiti, sve ima svoju slabu točku pojavila se prvi puta na MORH.

Od približno 800 ročnika koji su završili obuku, njih oko 260 izrazilo je želju ostati u Oružanim snagama.

– To je krucijalno za OSRH i pričuvu koju stvaramo kroz temeljno vojno osposobljavanje i generalno sigurnost Republike Hrvatske i hrvatskog naroda. Oružane snage popunjavaju se ljudima. Možete biti opremljeni vrhunskom opremom, ali ako nemate ljude koji će s tom opremom upravljati i operativno djelovati, onda ona nema vrijednost ni snagu. Prezadovoljni smo, ogroman broj ljudi, njih 260, odlučio se za nastavak svoje karijere u OSRH, rekao je Ivan Anušić.

Govoreći o pričuvnom sastavu, ministar je upozorio da Hrvatska ima problem s njegovim popunjavanjem, no broj raspoloživih pričuvnika nije želio otkriti jer je riječ o klasificiranom podatku.

– To je klasificirani podatak, ne mogu reći, ali definitivno imamo problem s pričuvom jer su nakon prekida temeljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine status pričuvnog pripadnika OSRH dobivali samo oni koji su prošli dragovoljno služenje, a to je vrlo malen broj ljudi. Do 55. godine možete biti pripadnik pričuvnog sastava. Ljudi koji su to prošli sve su dalje od 2008. godine i sada polako imamo problem s popunjavanjem pričuvnog sastava, rekao je.

– Ipak, u ovom trenutku možemo popuniti sve operativne aktivnosti s profesionalcima i pričuvom, ali ovo je bio zadnji trenutak da nešto učinimo, naglasio je.

“Iznenadili biste se koliko su mladi ljudi zreli i odgovorni”

Anušić je ocijenio da je dvomjesečna intenzivna obuka pokazala kako se u relativno kratkom roku mogu osposobiti mladi ljudi za osnovne vojne zadaće i krizne situacije.

– Vrlo intenzivna obuka, koja je trajala dva mjeseca, bez slobodnih vikenda i odlazaka kući, sasvim je dovoljna da bi se mladi čovjek obučio za vojnika-strijelca, osobu koja zna koristiti prvu pomoć, pomoći sebi i drugome u nevolji, rukovati automatskim naoružanjem i biti spremna za izazove koji su pred njim i u civilnom životu, rekao je.

Ministar se osvrnuo i na izazov odvajanja mladih od digitalnog svijeta, istaknuvši da su se dobro snašli, osobito u segmentu upravljanja dronovima.

– To nije bilo jednostavno za njih, ali malo su se vratili u taj svijet kada su učili upravljati FPV dronovima. Iznenadili biste se koliko su ti mladi ljudi zreli i odgovorni prema zajednici u kojoj žive. Prvi naraštaj pokazao se odličnim, a siguran sam da će takav biti i drugi koji u vojarne dolazi 18. svibnja, rekao je.

Najavio je i povećanje broja polaznika.

– Povećavamo broj na 900, a od kolovoza u jednom naraštaju bit će ih 1000, kazao je.

Govoreći o modernizaciji Hrvatske ratne mornarice (HRM), Anušić je rekao da je interes za gradnju dviju korveta velik te da je cilj uključiti domaću brodograđevnu industriju.

– Zainteresiranih je jako puno. Pristigle su sve ponude i pisma namjere brodogradilišta koja žele graditi dvije korvete. Prioritet je da se korvete grade u našim brodogradilištima i da ona od prvog do zadnjeg dana budu uključena u gradnju. Vjerujem da ćemo do kraja godine imati jasnu informaciju za javnost, poručio je ministar obrane.

Objavljeno 12. svibnja 2026. godine | Dnevnik/HRT | Autor: B.B.B.

Objava Anušić: Povećavamo broj ročnika; Odluka o korvetama do kraja godine pojavila se prvi puta na MORH.

Pred nama je 35. obljetnica osnutka Hrvatske vojske. Od prvih postrojbi Zbora narodne garde, koje su u sudbonosnim danima 1991. godine stale u obranu hrvatske slobode, pa sve do današnjih modernih snaga koje su ravnopravan i cijenjen partner u sklopu NATO saveza – put Hrvatske vojske bio je put hrabrosti, žrtve i stalnog napretka. Danas, tri i pol desetljeća poslije, o pobjedničkom hodu Hrvatske vojske, o povijesnim ulaganjima u njezinu modernizaciju, o ulozi našeg vojnika i o viziji sigurnosti za naraštaje koje dolaze, razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Od postrojavanja na stadionu u Kranjčevićevoj do danas prošlo je 35 godina. Što smatrate najvećim postignućem HV-a u tom razdoblju, osim pobjede u Domovinskom ratu, koja je vrijednost za sebe?

Ne možemo zaobići Domovinski rat koji je započeo agresijom na našu zemlju jer je on oblikovao i stvorio naše Oružane snage. Osim pobjede u Domovinskom ratu rekao bih da je naš najveći uspjeh punopravno članstvo u NATO savezu u koji je zapravo ušla Republika Hrvatska kao država, a time i naše Oružane snage. Danas je Hrvatska vojska kao članica NATO-a na jednoj sasvim drugačijoj razini nego kad je u njega tek ulazila. Proces modernizacije koji provodimo zahvaljujući kompatibilnim sustavima koje nabavljamo i koji će biti ili već jesu uvezani sa snagama ostalih članica jest nešto što je u ovom trenutku, osim samog ulaska u Savez najbitnije za Oružane snage.

Hrvatska vojska ima jedinstveno iskustvo pobjedničke vojske iz obrambenog rata. Na koji način to iskustvo danas implementiramo u obuku s NATO-ovim partnerima? Jesmo li mi oni koji uče druge?

Hrvatska vojska jedna je od rijetkih pobjedničkih vojski nastalih u ratu. I ne samo da je u ratu stvorena nego se u njemu obranila, oslobodila svoj teritorij i u konačnici iz njega izišla kao pobjednik. Takvo iskustvo nema puno država, važno je, i dijelimo ga s našim saveznicima prije svega zbog dokaza da jedna država i jedan narod može željom, nevjerojatnom voljom i hrabrošću, praktički nenaoružan izboriti slobodu. Danas možemo učiti iz nekih drugih situacija, poput recentnih ratova u Ukrajini ili na Bliskom istoku, ali i primjenjivati ta iskustva prilagođavajući naše doktrine i vojne obuke. Četiri godine Domovinskog rata, dakle razdoblje s početka devedesetih jako se razlikuju od aktualne situacije, no to ne znači da nemamo što ponuditi iz svojeg stečenog iskustva.

Kako MORH planira očuvati sjećanje na temelje HV-a među mladim generacijama vojnika koji su rođeni dugo nakon završetka ratnih operacija?

Nedavno sam posjetio vojarne u kojima su vojnici na temeljnom vojnom osposobljavanju, pogledao kako se obučavaju, uvjerio se kakav je njihov odnos prema Domovinskom ratu i kakav je odnos njihovih instruktora prema njima. Moram istaknuti da sam prezadovoljan s onim što sam vidio. Ti mladi ljudi uče sve ono što trebaju učiti ponajprije da bi zaštitili sebe, svoju obitelj i ako bi trebalo svoju državu i narod. Naravno i da uče o ponosnoj i hrabroj povijesti Hrvatske vojske iz razdoblja Domovinskog rata. Kroz učenje, ali i svjedočenje onih koji su još uvijek u sastavu, a bili su sudionici Domovinskog rata, mi mlade ljude podsjećamo na te trajne vrijednosti koje smo stekli u najtežem razdoblju naše novije povijesti. Bitno je da mladi ljudi znaju u kakvim se okolnostima hrvatska država stvarala i protiv koga smo se tada morali boriti. Osim toga, učeći na Sveučilištu naše kadete, obilježavajući na svečani način sve svoje obljetnice, te kroz naše cjelokupno javno djelovanje čuvamo i njegujemo teško stečene vrijednosti.

Sustavi za protudronsku zaštitu

U kakvom je statusu trenutačno opremanje kopnene vojske, kada bi se mogli očekivati konkretniji obrisi planiranih nabava?

Procesi modernizacije započeli su opremanjem našeg zrakoplovstva koje je gotovo u potpunosti završilo svoje opremanje. Očekujemo još dolazak osam Black Hawkova čime bismo u potpunosti opremili eskadrile aviona i helikoptera. Kad je riječ o kopnenoj vojci želio bih istaknuti da smo u ovom trenutku u procesu čekanja isporuke, potpisani su ugovori za nabavu tenkova, haubica, višecijevne raketne sustave HIMARS, kamiona koji su jednim manjim dijelom već i stigli…Modernizaciju kopnene vojske provodimo i kroz besposadne sustave koji se već koriste u obuci naših vojnika na temeljnom vojnom osposobljavanju. Završetak modernizacije kopnene vojske očekujemo na prijelazu 2028. na 2029. godinu kad budu isporučeni svi sustavi za koje smo u ovom trenutku započeli proces nabave. U međuvremenu nastavit ćemo opremanje Oružanih snaga i s određenim sustavima koje u ovom trenutku ne bih izričito spominjao, ali koji će vrlo brzo biti u našem sastavu. Ono što je jednako bitno očekujemo isporuku sustava za protudronsku zaštitu naše kritične infrastrukture koju će nam isporučiti naša tvrtka Končar u suradnji s jednom poljskom tvrtkom. Radi se o četiri sustava od kojih će dva biti stacionarna, a dva mobilna.

Dugo se govorilo o sustavima protuzračne obrane srednjeg i dugog dometa te o sudbini obalnih ophodnih brodova. Možete li nam dati konkretniji vremenski okvir za završetak tih projekata?

Kad govorimo o protuzračnoj obrani, studija je gotova. Uskoro ćemo pokrenuti postupak opremanja Hrvatske vojske sustavom protuzračne obrane srednjeg dometa. Kad je riječ o obalnim ophodnim brodovima čija je nabava počela još 2014. godine, znamo da nam je isporučen jedan prototip i jedan brod od ugovorena četiri. Ostala tri koja nisu dovršena bila su predmet razgovora s brodogradilištem, no nismo našli rješenje na obostrano zadovoljstvo. Naime, iznos koji je Ministarstvo obrane bilo spremno prihvatiti za dovršetak preostalih brodova i koji je rezultat procjene neovisnih vještaka, bio je prilično različit od onoga što je očekivao Brodosplit. Mi na to nismo mogli pristati i bili smo prisiljeni tražiti povrat naših brodova i upis tih brodova u sustav MORH-a, ali uskoro ćemo imati rješenje i za ta tri broda. Jedna od opcija jest da se njihova gradnja dovrši zajedno s izgradnjom korveta za koje je u tijeku postupak opremanja Hrvatske vojske tim višenamjenskim brodovima. Dakle, kad odaberemo izvođača, jedna od opcija jest da zajedno s korvetama dogovorimo i završetak izgradnje preostala tri obalna ophodna broda. Takvo bi rješenje bilo najbrže i najjeftinije.

Rat u Ukrajini, a i onaj na Bliskom istoku promijenio je doktrinu ratovanja. Koliko Hrvatska vojska ulaže u razvoj vlastitih bespilotnih letjelica i sustava za elektroničko djelovanje?

Bliski istok i Ukrajina donose drukčije iskustvo koje se nažalost plaća visokom cijenom u gubitcima. Ako uspoređujemo naša iskustva iz Domovinskog rata s ove četiri godine rata u Ukrajini, ona su potpuno različita, gotovo neusporediva. Stoga se nedvosmisleno nameće zaključak da se moraju mijenjati doktrine i sposobnosti te ovladati novim sredstvima i naoružanjem. Hrvatska vojska upravo to i radi. Razvijamo sredstva koja su se pokazala najučinkovitijima na ratištima današnjice, a to su besposadni sustavi. Na takav način čuvamo naše vojnike i to je trend koji se sigurno neće mijenjati nego će biti sve intenzivniji. Upravo zbog toga mi svoje vojnike opremamo takvim sustavima, a FPV dronove već i koristimo u obuci vojnika na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Na temeljnom vojnom osposobljavanju nalazi se prvi naraštaj ročnika čije bi dvomjesečno služenje vojnog roka uskoro i trebalo završiti. Koliko ste zadovoljni odazivom? Možemo li o tome razgovarati kao o prilici za mlade ljude – ne samo kao obvezi, već kao mjestu gdje će steći vještine korisne i u civilnom životu?

Prezadovoljan sam odazivom na temeljno vojno osposobljavanje koje je oko 98 posto. Glavni je razlog takvog odaziva svijest tih mladih ljudi koji su se ipak pokazali puno zreliji nego što se to možda mislilo. Mladi ljudi na temeljnom vojnom osposobljavanju intenzivno uče o svim vještinama koje su im bitne da bi bili spremni pomoći sebi i drugima u slučaju bilo koje krize kao i u civilnim okolnostima. Oni će s temeljnog vojnog osposobljavanja izići puno spremniji i zreliji u smislu svih onih izazova koji ih čekaju u životu. Velik broj njih već je sada iskazao želju ostati u Oružanim snagama i svoju karijeru nastaviti graditi u vojsci. Slijedom svega toga za nekoliko ćemo godina imati pričuvne postrojbe koje ćemo popunjavati upravo njima. Još uvijek imamo puno dragovoljaca, a jednako tako i žena koje u ovom trenutku čine 10 posto ukupnog broja vojnika na TVO-u.

Kad razgovarate s mladim ljudima koji tek ulaze u Hrvatsku vojsku, što vam oni navode kao glavni motiv, a što kao najveći izazov u vojničkom životu danas?

Glavni razlog zbog kojeg se odazivaju na poziv jest ono što je mnoge iznenadilo jer se o njima mislilo kao onima koji ne znaju svoju ulogu u zajednici. Upravo suprotno, oni i te kako dobro znaju svoju ulogu i služenjem u vojsci žele vratiti svoj dug prema domovini te žele biti na raspolaganju svojem narodu što je iznimno pohvalno i obećavajuće za našu budućnost u cjelini. Neki od njih žele steći određena znanja i biti dio Hrvatske vojske što je u konačnici benefit i za njih, ali i za državu. Siguran sam da nitko od njih nakon temeljnog vojnog osposobljavanja neće biti razočaran jer nije naučio ono što je očekivao. Za sada sve prolazi odlično, obišao sam sve tri lokacije na kojima se provodi temeljno vojno osposobljavanje i s neskrivenim ponosom mogu istaknuti sve pohvale i za instruktore i zapovjednike, ali i za te mlade ljude koji se na svojim zadaćama ponašaju vrlo odgovorno.

Sufinanciranje stambenog kredita

Moderni sustavi ne vrijede ništa bez motiviranog čovjeka. Što se može učiniti kako bi vojnički poziv ostao konkurentan na tržištu rada, posebno u pogledu stambenog zbrinjavanja i beneficiranog staža?

Jedna od prvih stvari koje smo kao aktualna vlada željeli napraviti jest podizanje materijalnih prava vojnicima koja se u smislu koeficijenta za izračun plaće nisu mijenjala od 2008. godine. Pokušali smo na tom području napraviti iskorak i mislim da smo u tome i uspjeli – vojničke plaće podigli smo u prosjeku za 40 posto, a plaće svim djelatnim vojnim osobama porasle su u prosjeku za 30 posto. Nastavit ćemo na tom području raditi jer smo svjesni da plaće sukladno troškovima života moraju rasti. Vojnici su onaj dio društva za koje ne bi trebalo dovoditi u pitanje ostvarivanje bilo kakvih materijalnih prava. Kad je riječ o beneficiranom radnom stažu za sve pripadnike Hrvatske vojske, to je nešto na čemu ćemo raditi. Vezano uz stambeno zbrinjavanje završava se pravilnik koji treba proći još određene procedure i suglasnosti kako bi nakon usvajanja riješio i tu problematiku. Riječ je o sufinanciranju stambenog kredita pripadnika Oružanih snaga koji nemaju svoju nekretninu, uz propisane i neke druge uvjete. Ministarstvo obrane sufinanciralo bi ratu kredita u određenom postotku.

Hrvatska vojska u ovih je 35 godina prošla nevjerojatan put transformacije. Postoji li neki segment modernizacije, možda izvan fokusa javnosti poput logistike ili saniteta, na koji ste posebno ponosni, a koji je podignuo kvalitetu života vojnika?

Ne bih ništa posebno izdvajao jer u svim našim granama radimo na modernizaciji. Ono što želim naglasiti i što je bitna intencija jest obučavanje novim tehnologijama i modernim sustavima koje koriste naše Oružane snage. Mislim da je to najveći iskorak jer na taj način postajemo konkurentni i u okviru NATO saveza, ali i u okruženju. Vidimo nove letjelice na nebu i nova vozila na cestama. Kako taj tehnološki skok mijenja mentalni sklop našeg vojnika – osjećaju li se naši piloti i vozači danas ravnopravnije sa svojim kolegama iz najmoćnijih vojski svijeta? Naravno da su zadovoljniji i da se osjećaju ravnopravnije jer je proces modernizacije i implementacije novih tehnologija i opreme u skladu s modernizacijom ostalih zemalja, članica NATO saveza. Mi se ne možemo i ne želimo natjecati s najvećima i najjačima jer smo s njima saveznici. Nije sve ni u snazi ni veličini jer puno toga ima u iskustvu i kvaliteti vojnika ili njegovoj motiviranosti. Smatram da smo na tom području prilično iznad mnogih, a to smo dokazali i u Domovinskom ratu. Sustavi koje danas koristimo svakako su prednost jer nam omogućuju zajedničko uvježbavanje i razmjenu iskustva.

Dva nova kanadera

Hrvatska vojska i narod imaju neraskidivu vezu još od 1991. godine, što se najbolje vidi tijekom elementarnih nepogoda. Planirate li dodatna ulaganja u opremu koja služi dvostrukoj svrsi – i obrani i pomoći civilnim institucijama, poput kanadera ili inženjerijskih strojeva? Hrvatska je početkom 2024. ugovorila nabavu dva nova kanadera čiju isporuku očekujemo i koji će biti u sastavu naših Oružanih snaga. Bez tih aviona ne možemo ni zamisliti protupožarnu sezonu. Dvojna je upotreba nešto što je i Europska unija ponudila kroz svoje fondove i financiranje gdje možemo koristiti opremu koja je na korist i vojsci, ali i civilnim strukturama. Naš sustav civilne zaštite dobro je opremljen i organiziran i oni imaju pravo koristiti spomenute fondove i to su jako dobro iskoristili. Pripadnici Hrvatske vojske kao i do sada u svakoj će mogućoj ugrozi pomagati te pridonijeti rješavanju bilo kakvog problema koji se pojavi. Podsjećam da su naši piloti sudjelovali u gašenju požara ne samo u Hrvatskoj nego širom Europe gdje god je trebalo pomoći.

Koju biste poruku, povodom ovih 35 godina, uputili onima koji su stvarali vojsku u najtežim danima, ali i onima koji danas nose časnu odoru hrvatskog vojnika?

Želio bih ponajprije čestitati tu vrijednu obljetnicu svim pripadnicima Hrvatske vojske, i onima koji su to bili i onima koji su još uvijek u našem sastavu i dakako cijelom hrvatskom narodu. Sve ono što smo učinili u tom razdoblju treba biti temelj našeg budućeg djelovanja. Oni koji su na početku agresije na našu domovinu bili doslovno goloruki spremni obući odoru i oduprijeti se puno jačem agresoru, kojeg su u prvom koraku uspjeli zaustaviti u njegovu planiranom pohodu, a četiri godine poslije ga i pobijediti, oni nam trebaju biti primjer ne samo u smislu Oružanih snaga nego u svakodnevnom životu. Oni su primjer požrtvovnosti, hrabrosti, odanosti i poštenja novim naraštajima. Nadam se da ćemo to prepoznati i vrednovati u svakodnevnim izazovima.

Objavljeno 7. svibnja 2026. godine | Hrvatski vojnik, Broj 760 | Razgovarao: Željko Stipanović | Foto: Filip Klen

Objava Tri i pol desetljeća pobjedničkog hoda pojavila se prvi puta na MORH.

“Ja sam prezadovoljan. Prezadovoljni su i ročnici i instruktori. Bio sam jedan dan vidjeti kako provode obuku. To je intenzivna obuka, vrlo zanimljiva obuka, rade s novim tehničkim sredstvima, rade s dronovima, rade s bezposadnim sustavima, zanimljivo i jednostavno i kad se s njima razgovara oni kažu da im nije žao što su to odlučili i da su svi prezadovoljni time”, rekao je Anušić.

U iduća dva naraštaja povećava se broj ročnika. U Kninu će se kapacitet povećati na 300, a od kolovoza otvara se i vojarna u Vinkovcima u kojoj će biti 100 ročnika. Tako će hrvatska vojska sveukupno svaka dva mjeseca imati 1000 novih ročnika.

Neki od ročnika će i ostati. Ministarstvo obrane traži 400 vojnika – već polovica stiže s vojnog roka. “Između 200 i 250 mladih ročnika koji su rekli da nakon temeljnog osposobljavanja žele nastaviti karijeru u Oružanim snagama. To su odlični rezultati, projekt je više nego kvalitetno uspio”, poručio je Anušić.

A kako je naoružavanje komentirao predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović, pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Domagoja Koprivnjaka.

Objavljeno 24. travnja 2026| DNEVNIK.hr | Piše DNEVNIK.hr

Objava Više od 200 mladih ročnika prijavilo se na oglas MORH-a: “Projekt je i više nego uspio. Prezadovoljan sam” pojavila se prvi puta na MORH.

Prvi put javnost je imala priliku vidjeti i češke vojne kamione Tatra. Hrvatskoj ih je isporučeno šest, a u Litvi se, uz haubice i druga vozila, nalaze dva.

“Ovo su prvi koji su stigli. Prva dva komada su nam dana, a 92 će doći u Oružane snage do kraja godine, a do kraja iduće godine još 300-tinjak komada. Uzeli smo ih 420”, rekao je Anušić.

Odgovorio je i na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov što o njima kažu hrvatski vojnici: “Dobro je. Novo vozilo. Mora upaliti.”

Objavljeno: 30. ožujka 2026. | DNEVNIK.hr | Autor DNEVNIK.hr

Objava VIDEO/FOTO Anušić u Litvi pregledao vojne kamione, u Hrvatsku ih stiže više od 400: “Novo vozilo, mora upaliti” pojavila se prvi puta na MORH.

U bazi u Rukli 81 je pripadnik hrvatske vojske i devet vojnikinja. U NATO skupini pod vodstvom Njemačke, uz Hrvate – i Nizozemci, Česi, Belgijanci i Norvežani. Ovdje su i dva kamiona Tatra čiju je nabavu Hrvatska nedavno ugovorila s Češkom. Ministar poručuje od naših vojnika – i ostali itekako imaju – što za naučiti.

“Od Hrvata mogu ovdje svi učiti ovdje je i deset pripadnika ratnih vojnih veterana Domovinskog rata njihovo iskustvo zlata vrijedi – mi imamo to iskustvo rata kao jedina država u ovoj skupini to je specifičnost vojske u uniji NATO-u i svijetu”, kazao je. Više u prilogu…

Objavljeno: 30. ožujka 2026.| RTL DANAS | Autor: Dajana Šošić

Objava IZ PRVE RUKE / Ministar Anušić u posjeti hrvatskim vojnicima u Litvi: “Njihovo iskustvo zlata vrijedi” pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar obrane Ivan Anušić boravi na Baltiku, strateški važnom dijelu NATO-a, gdje se susreo s pripadnicima 17. HRVCON-a.

• Sutra bi se trebao susresti s pripadnicima 6. HRVCON-a, koji broji 91 pripadnika, uključujući devet vojnikinja. Hrvatska vojska dio je multinacionalne borbene skupine u Litvi od 2017. godine, javio je u središnji Dnevnik HRT-a novinar Gordan Žvanović.

“Očekujem porast broja profesionalnih vojnika”

U razgovoru za HRT ministar je istaknuo važnost sudjelovanja Hrvatske vojske u misijama NATO-a.

• Dojmovi su odlični, naše cure i dečki su vrhunski pripremljeni i po tome se ne razlikuju od drugih kontingenata. Pripremljeni su u smislu znanja, fizičke spreme i opreme. Razgovarao sam s njima i jako su zadovoljni, rekao je.

Ovakve misije su, kako je istaknuo, od neprocjenjive važnosti za stjecanje iskustava.

• Članica smo NATO-a i zemlja koja je prošla pakao Domovinskog rata. Taj rat uspjeli smo dobiti, ali iskustva se stječu suradnjom s drugim državama i vojskama. Izmjenjujemo taktička rješenja za određene situacije, ne samo u vojnom nego i u političkom smislu. U Poljskoj smo sa SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i Rumunjskom, dodao je.

Ministar je naglasio kako očekuje porast broja profesionalnih vojnika nakon zadovoljavajućeg početka temeljnog vojnog osposobljavanja.

• Ako imate praktički odaziv od 100 posto, a jedan do dva posto priziva savjesti, uvjeren sam da će se velik broj mladića i djevojaka odlučiti za karijeru u OSRH, rekao je.
• Ministarstvo i Vlada RH radit će na tome da se uvjeti rada i funkcioniranja dodatno unaprijede, nastavio je.

Osvrnuo se i na proces nabave protuzračne obrane srednjeg dometa, koji je označio prioritetom. Podsjetimo, predsjednik Republike Zoran Milanović zabranio je suradnju s Izraelskim obrambenim snagama (IDF), čiji je sustav “Davidova praćka”, prema pisanju hrvatskih medija, bio u razmatranju.

• Sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa su prioritet. To će biti jedna od tema Vijeća za obranu. Razgovara se o nekoliko sustava koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini. Procjena OSRH, koja je gotova, bit će temelj odluke o smjeru u kojem ćemo ići, zaključio je Anušić.

Podsjetimo, Ukrajini su dosad isporučeni sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa poput NASAMS-a i njemačkog IRIS-T SLM-a i francusko-talijanskog SAMP/T-a.

Objavljeno 29. ožujka 2026. | Dnevnik HRT | Autor: B.B.B./HRT

Objava Anušić: Razmatramo sustave PZO koji su se pokazali u Ukrajini pojavila se prvi puta na MORH.

Sedamnaesti hrvatski kontingent (HRVCON) u Poljskoj čini 50 pripadnika Oružanih snaga RH, među kojima je sedam žena. Ministar Ivan Anušić uoči uskrsnih blagdana sastao se s vojnicima i zapovjednikom 17. HRVCON-a, natporučnikom Mirkom Vladovićem, koji ga je upoznao sa zadaćama i aktivnostima kontingenta.

• Hrvatski vojnici zajedno s američkim, britanskim i rumunjskim snagama doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a, poručio je Anušić. Istaknuo je kako sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda potvrđuje njezinu pouzdanost kao saveznika, ali i jača njezine obrambene sposobnosti.

Ministar je zahvalio pripadnicima Oružanih snaga na njihovoj službi te naglasio kako hrvatski vojnici u međunarodnim misijama redovito dobivaju visoke ocjene za svoj rad i profesionalnost.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Anušić je istaknuo da je počelo temeljno vojno osposobljavanje uz gotovo stopostotni odaziv.

• Uskoro ćemo imati nove vojnike u vojarnama, a dio njih nastavit će karijeru u Hrvatskoj vojsci i krenuti vašim stopama. Želim vam sretan Uskrs, koji provodite daleko od svojih domova, i vodite brigu jedni o drugima, poručio je.

Zapovjednik 17. HRVCON-a, natporučnik Vladović istaknuo je kako pripadnici Oružanih snaga RH u Poljskoj savjesno, odgovorno i na visokoj profesionalnoj razini izvršavaju svoje zadaće.

• Meni je ovo prva misija, imamo dosta vojnika u kontingentu koji su već prošli Afganistan, tako da imaju dosta iskustva, rekao je natporučnik Vladović.

Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. mehanizirane brigade poljske vojske, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom te zapovjednikom borbene skupine, pukovnikom Johnom Nimmonsom.

U borbenoj skupini pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, uz hrvatske vojnike sudjeluju i pripadnici oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a potporu pruža poljska vojska kao domaćin.

Zadaće borbene skupine uključuju jačanje borbene spremnosti, razvoj interoperabilnosti kroz zajedničke vježbe i obuku, unaprjeđenje obrambenog planiranja te integraciju u nacionalne obrambene planove Poljske i NATO-a.

“Iznimno je velika čast sudjelovati u ovako velikoj misiji”

Razvodnik Josip Vuka operater je na borbenom oklopnom vozilu Patriji – putem daljinski upravljane stanice kontrolira kupolu i strojnicu. Ovo mu je prva međunarodna misija.

• Iznimno velika čast biti ovdje i sudjelovati i u ovako velikoj misiji te predstaviti svoju domovinu u najboljem mogućem svjetlu pred ostalim saveznicima, ustvrdio je.
• Ovo mi je prva misija, a odlučila sam se na nju zbog stjecanja iskustva i novih vještina. Čast mi je biti ovdje, rekla je vojnikinja Valentina Suća.

Dosad je kroz ovu misiju prošlo 911 hrvatskih vojnika, od čega 54 žene, a Hrvatska u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga sudjeluje od 2017.

Fokus je na stalnoj obuci, jačanju borbene spremnosti i sposobnosti zajedničkog djelovanja savezničkih vojski. Svjesni okruženja u kojem se nalaze – njihova zadaća nije samo prisutnost.

• Dosta dobro surađujemo s partnerskim zemljama, imamo obuku s njima i imat ćemo u budućnosti. Razmjenjujemo iskustva, pojasnio je desetnik Franjo Bitunjac.
• Dosad, hvala Bogu, nije bilo nije bilo izvanrednih događaja i nadamo se da će tako i ostati, dodao je Vladović.

Objavljeno 29.03.2026.| DNEVNIK HRT |Autor: Anita Bilić/Gordan Žvanović/B.B.B./HRT

Objava Ministar Anušić s pripadnicima HV-a u Poljskoj i Litvi pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatski kontingent u Litvi sastavljen je od 91 pripadnika 6. hrvatskog kontingenta, od kojih je devet žena, a zapovjednik 6. hrvatskog kontingenta je pukovnik Marijan Žukina.

“Hrvatska ne kasni”

O aktualnim temama s Anušićem je u Litvi razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov, koja je podsjetila na važnost protuzračne obrane, a što se dodatno sada pokazuje s obzirom na iskustvo rata u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku.

Neki stručnjaci i akteri smatraju da Hrvatska na tom polju kasni, ali Anušić se s tom ocjenom ne slaže. “Ne kasnimo. U procesu smo nabavke protuzračne obrane srednjeg dometa. Vrlo brzo ćemo odlučiti koje su to karakteristike koje su nama naijinteresantnije, koje zadovoljavaju naše potrebe, naše specifičnosti, i čekati isporuku istog tog protuzračnog sustava”, kazao je Anušić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

“Neke stvari pripremamo u tišini”

Vrijeme je ključno s obzirom na to da se ratuje dronovima, raketama, projektili jure posvuda, podsjetila je Pezo Moskaljov potpredsjednika Vlade i ministra obrane. “Da, rat je prešao iznad glava, sve bitne stvari se događaju u zraku i radimo na tome. Sustav protuzračne obrane kratkog dometa je implementiran u naše oružane snage. Dronovi koji su takvi i koji preuzimaju primat u ratovanju i u sastavu su Oružanih snaga još mnoge stvari o kojima ne možemo baš razgovarati na svakoj izjavi za medije za javnost – to su ipak stvari koje pripremamo u tišini, ali sustav protuzračne obrane srednjeg dometa, kao što je i poznato javno, mora se ubrzati i vrlo brzo će se odlučiti koji će biti i koje će karakteristike imati”, kazao je Anušić.

Objasnio je i što će biti važno pri donošenju konačne odluke uz napomenu da se bira između nekoliko zemalja, a ne samo Njemačke, Francuske i Norveške, koje su spremne isporučiti po karakteristikama koje su potrebne hrvatskoj obrani: “Odlučit ćemo po kriterijima – prvenstveno kvaliteta i učinkovitost protuzračnog sustava, cijena i rok isporuke s time da bih postavio to ovako: učinkovitost, rok isporuke i cijena.” Naglasio je i da s obzirom na to da je riječ o planiranom trošku zbog njega neće trpiti nijedan drugi projekt u opremanju oružanih snaga.

“Ključ sastanka je…”

“Majka svih vojnih projekata” naći će se i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu koja će se održati 1. travnja, a Anušić je rekao da očekuje konstruktivan sastanak: “Operativno, konkretno u smislu da rješavamo problematiku koja tišti, muči Oružane snage Republike Hrvatske (OSRH) i generalno cijelu sigurnost Republike Hrvatske i hrvatskog naroda. To je ključ, to je cilj tog sastanka i nadam se da ćemo doći s konkretnim zaključcima i rješavanjem svih dosadašnjih problema koje smo imali.”

Objavljeno 29. ožujka 2026.| DNEVNIK.hr | Autor: Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić o “majci svih vojnih projekata”: Hrvatska ne kasni, neke stvari pripremamo u tišini, a tri kriterija bit će ključna pojavila se prvi puta na MORH.

“Mene je potrefila ta generacija da mi je ono što sam bio u ratu priznato kao služenje vojnog roka i temeljnog vojnog osposobljavanja. Pa smo mi učili malo brže, malo intenzivnije nego što će oni učiti. Ipak će njima biti puno lakše nego što je nama bilo, hvala Bogu”, rekao je Anušić.

Od novih vojnika, rekao je, očekuje puno.

“Oni su svjesni, oni su vrlo ozbiljni… Kada s njima razgovarate, velik dio njih želi ostati nakon ova dva mjeseca i potpisati profesionalni ugovor s Oružanim snagama što je za nas odlična vijest. Još je bolja vijest da je samo jedan posto priziva na savjest. Tako da su to stvari koje su iznad svih naših očekivanja”, kazao je ministar.

Država, rekao je, zasad nije sklona produžiti dva mjeseca na više.

“Punih 18 godina smo imali i dragovoljno služenje vojnog roka koje je dva mjeseca također egzistiralo u tom vremenskom periodu gdje su se sve vještine i znanja koje su se trebale naučiti, naučile se. Ako bude potrebe možemo o tome razgovarati, ali zasada ne.”

Mladi koji ulaze u vojarne, rekao je Anušić, služit će u dva mjeseca svojoj domovini i narodu.

“Ne služe nikome i nikakvim ratovima i nikakvim frontovima koji se sada nalaze na Dalekom istoku ili na Bliskom istoku. Neće se od toga ništa dogoditi, niti je to ikad bio smisao, niti je to ikada bila namjera, niti je to ikada itko javno rekao. To su ponovno političke floskule i političke izjave, koje ne bi trebale biti korištene. Ova hrvatska vojska i pripadnici Oružanih snaga RH su u Hrvatskoj i ostaju u Hrvatskoj i u nikakve tuđe ratove neće ići.”

Na pitanje treba li Hrvatska biti zabrinuta s obzirom na stanje na Bliskom istoku, Anušić je odgovorio: “Bliski istok je puno bliže nego što mi mislimo. Mi ga smatramo onako kulturološki daleko od nas i na neki način fizički dovoljno daleko, ali on je vrlo blizu. I kao što ste vidjeli sami, neke zemlje NATO članica su bile izložene određenim napadima, balističkim raketima koje su ispaljene iz Irana prema njima. Mi štitimo naš zračni prostor našim rafaleima, našim oružanim snagama, našim Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom. Štitimo i radarskim sustavima i protuzračnom opremom…”

Aposlutna sigurnost, rekao je Anušić, ne postoji. Ni Turska, ni Dubai, ni Katar, ni Izrael nisu imuni na takve proboje, dodao je.

“Ne možete jamčiti da se nešto neće dogoditi. Ali nemojmo biti robovi stalno nečeg, hoće se dogoditi, neće se dogoditi. Mi se moramo pripremati, mi moramo raditi, jačati naše oružane snage i sustave sigurnosti.”

Predsjednik Zoran Milanović brani suradnju s Izraelom. Pezo Moskaljov je pitala Anušića kako odgovara Milanoviću s obzirom na to da je ministru zamjerio da je išao u Izrael “kako bi okajao svoje grijehe”.

“Koji je moj grijeh? Koje ja to grijehe trebam ikome okajavati? Koji su moji grijesi generalno? Ako je on to rekao, ja bih volio njega u četiri oka ili pred kamerama vašim da nas se pozove u studio pa da ja objasnim koji su moji grijesi, a koji su njegovi grijesi. Pa da vidimo čiji su grijesi za okajanje. Ono što radio i činio, radit ću ponovno i činit ću ponovno. Ne zanimaju me nikakvi komentari politički motivirani i na kraju krajeva ocrnjivanje nekoga i kroz medije, a i kroz određne političke stranke i platforme”, kazao je Anušić i dodao da će ponovno otići u Izrael zbog suradnje i zajedničkog rada na tehnologijima.

“Zato što želimo imati njihova iskustva, želimo čuti njihova iskustva kako, na koji način u određenim situacijama kvalitetnije napraviti sustav koji će nas braniti. A upravo je to pitanje bilo meni postavljeno tada. Iz kojeg razloga se brani oružanim snagama RH da imaju kontakt s nama. Ja sam rekao da ja to ne mogu komentirati, da treba pitati onoga tko je to izjavio.”

Na pitanje Pezo Moskaljov jesu li ga pitali za odlaske na koncerte Marka Perkovića Thompsona, Anušić je odgovorio: “Njima je Thompson bitan koliko i lanjski snijeg nama, razumijete. Mi sami sebe lupamo čekićem po glavi cijelo vrijeme. Tumačenje Marka Perkovića Thompsona i njegovih koncerata u smislu nečega što je problematično za Izraelce, za ne znam ni ja koga, je potpuno suludo.”

Milanović se, rekao je ministar, nije raspitivao o detaljima vojnog roka.

“Barem mene nije ništa pitao, a što se tiče razgovora i komunikacije, ja sam od prvog moga dana na ovoj poziciji rekao – interes ovih ljudi, interes ove države, ovog naroda, oružanih snaga je ispred svega. I ja se tako i sad ponašam i zato odem tamo gdje odem i ne dajem ultimatume, ni uvjete našim oružanim snagama ni bilo kome”.

Objavljeno 09. ožujka 2026. DNEVNIK.hr  | reporterka Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić o prvom danu vojnog roka i o prepirkama s Milanovićem: “Koji je moj grijeh?” pojavila se prvi puta na MORH.

U novoj epizodi podcasta Morhologija Ministarstva obrane gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. U razgovoru je predstavio aktualno stanje prvog naraštaja temeljnog vojnog osposobljavanja, razloge i ishode posjeta Izraelu te aktualne sigurnosne teme, uključujući izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića i retoriku iz Republike Srbije.

TVO – fenomenalan odaziv i širenje kapaciteta

Ministar je odmah na početku emisije iznio optimistične podatke o prvom naraštaju temeljnog vojnog osposobljavanja. U ponedjeljak prvi ročnici ulaze u vojarne u Kninu, Požegi i Slunju, ukupno njih 800. “Prolazi sve fenomenalno, puno bolje od mojih najoptimističnijih očekivanja”, rekao je Anušić, istaknuvši da je iznimno mali broj onih koji se pozivaju na prigovor savjesti, koji ulažu primjedbe ili koji ne dođu na liječnički pregled. “Prezadovoljni smo i vrlo brzo moramo širiti kapacitete”, zaključio je kratko.

Ministar je najavio da će se kapaciteti za jedan do dva mjeseca proširiti na Vinkovce, u dogledno vrijeme na Dugo Selo i Benkovac, a zatim i dalje prema potrebama, kako bi svi obveznici u razumnom roku mogli odraditi osposobljavanje.

Posebno je istaknuo impresivan odaziv dragovoljaca. Hrvatska od 2008. godine, kada je ukinuto obvezno služenje, ima mogućnost dragovoljnog vojnog osposobljavanja, no tek su u posljednjih nekoliko godina brojke počele značajno rasti. U ovom naraštaju dragovoljno se prijavilo 446 osoba starijih od 19 godina, onih koje zakon ne obvezuje, ali koji su se sami odlučili na taj korak. “Mnogi su imali obveze oko studija ili druge razloge, pa su se sada prijavili”, objasnio je ministar, dodavši da svi koji su stariji od 19 godina i dalje mogu pristupiti dobrovoljno, sve do 30. godine.

Posebnu pozornost privukao je podatak o ženama u ovom naraštaju, čak 82 djevojke odlučile su se na osposobljavanje. “To je fenomenalno. One su jako dobre vojnikinje, vrlo zanimljive i motivirane”, komentirao je ministar.

Ministar se osvrnuo i na glasovanje u Saboru kada su se usvajale izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH kojima su se stvorili zakonski uvjeti za uvođenje TVO-a. Zahvalio se svima koji su glasovali za, ali i suzdržanima. “Ne razumijem razloge onih koji su bili protiv, osim čistog politikantstva, ali to je OK, ljudi se bave politikom.” Podsjetio je kako je oporba utihnula čim su stigli prvi podaci o odazivu ročnika. “Shvatili su da nisu bili u pravu i da su se bavili politikantstvom oko jedne od najvažnijih stvari, sigurnosti i obrane države.”

Ročnici će tijekom dva mjeseca svladati osnovne vojničke vještine, ali i intenzivno učiti o naprednim tehnologijama, poput upravljanja dronovima.

Nakon toga, oni koji to budu željeli, imat će priliku potpisati ugovor i prijeći u profesionalni sastav, a najtalentiraniji uvijek mogu računati na put prema najelitnijim postrojbama, od pilota do specijalaca.

Na pitanje hoće li se učiti Krav Maga, ministar je odgovorio s dozom humora: “Dobio sam to pitanje od novinara i mislio sam da se šali, ali bio je ozbiljan.” Zatim je bio jasan: “Krav Maga je učinkovita, jednostavna i laka za naučiti. Učit će se u Oružanim snagama jer je korisna vještina. Vještina koja služi spašavanju i obrani naših vojnika može biti bilo čija, ne zanima me porijeklo.”

Posjet Izraelu i izjave predsjednika Milanovića

Ministar je detaljno objasnio pozadinu nedavnog posjeta Izraelu. Izvorno je posjet bio planiran ranije, no zbog sigurnosnih razloga morao je biti odgođen. Ključni razlog odlaska bio je sustav Trophy, napredni aktivni zaštitni sustav koji se ugrađuje na tenkove Leopard. “Taj sustav čini Leopard najboljim tenkom na svijetu jer pruža zaštitu od protuoklopnog naoružanja, spašava i tenk i posadu”, objasnio je Anušić.

Međutim, Izrael je zbog određenih političkih izjava na njihov račun doveo u pitanje izdavanje izvozne dozvole za taj sustav Hrvatskoj. “Diplomatskim putem, Vlada RH, Ministarstvo obrane i veleposlanica u Tel Avivu, uspjeli smo riješiti problem i uvjeriti ih da mi nemamo veze s tim političkim izjavama. Dobili smo dozvolu”, rekao je ministar.

Iako je izraelska strana u međuvremenu odobrila izvoznu dozvolu za sustav Trophy, koji je integralni dio njemačkog Leoparda 2A8 i proizvodi se u tvrtki EuroTrophy u Njemačkoj, ministar Anušić prihvatio je naknadni termin bilaterale koja je ranije odgođena zbog sigurnosnih razloga.

Bilateralni razgovori opisani su kao iznimno korisni, ne samo zbog Trophy sustava, nego i zbog šire suradnje s izraelskom obrambenom industrijom. Mnoge izraelske tvrtke spremne su lokalizirati proizvodnju u Hrvatskoj i surađivati s domaćim firmama, što je, kako je naglasio Anušić, jedan od ključnih zadataka ministra obrane.

Na pitanje o izjavama predsjednika Milanovića, koji je Anušićev posjet Izraelu pripisao sasvim drugačijim motivima od obrambenih, ministar je reagirao oštro: “Manipulacija i potpuna netočna informacija. Kad predsjednik države to izgovori, ima svoju težinu, i ja jednostavno više nemam volje to objašnjavati. Uzalud stalno vičemo i demantiramo, a te izjave daju potpuno drugačije svjetlo na ono što radimo kao Vlada.”

Umjesto daljnjih demantija, pozvao je na jednostavnu usporedbu: neka se usporedi koliko se ulagalo u obranu za vrijeme Milanovićeve vlade s onim što se radi danas. “Hvala Bogu, danas imamo mobitele, Google, memoriju na društvenim mrežama i zapisima. Usporedimo tko je, kad je imao poziciju i mogućnost pomagati Oružanim snagama, to i činio, a tko se bavi čistim politikantstvom zbog kojeg Oružane snage uvijek budu zakinute.”

Zaključio je oštrim pitanjem: “Ako netko danas dovodi u pitanje i sprječava suradnju s onima koji nam mogu pomoći u tehnologijama i sustavima, ja ne znam kako nazvati tu aktivnost. Želimo oslabiti obrambenu samostalnost Republike Hrvatske? S kim onda da radimo?”

O odluci predsjednika da povuče vojnike iz Iraka ministar je rekao da je legitimna, ali da je trebalo konzultirati premijera, Vladu i ministra obrane, s obzirom na to da će izvlačenje provoditi Ministarstvo obrane, a ne Ured predsjednika. “U ovom trenutku izvlačenje naših pripadnika opasnije je nego da budu tamo. Ovo je ratna zona, komunikacije su prekinute, sigurnosnih koridora nema.”

Sedam hrvatskih vojnika u Bagdadu i jedan u Libanonu nalaze se na sigurnim mjestima u skloništima, s punom logistikom, zajedno s pripadnicima NATO-a, UN-a i EU. Čeka se pogodan trenutak za evakuaciju. “Mi smo to zatražili, ali ih ne možemo evakuirati dok za to ne dođe pravi trenutak. I tada ćemo ih evakuirati jer je to zatražio predsjednik države.” Napomenuo je i kako su hrvatske snage zasad jedine u mirovnim misijama u Iraku i Libanonu koje su zatražile evakuaciju.

Ministar je upozorio i na opću eskalaciju na Bliskom istoku: “Svaki dan je sve više država uključeno, pogođeno raketama s raznih strana.” Izrazio je nadu da će se situacija stabilizirati, ali upozorio na moguće posljedice ako do toga ne dođe. “Ako se sukob proširi diljem Bliskog istoka, to je vrlo blizu Europe.

Znamo u kakvom okruženju živimo i znamo što je bilo prije 35 godina, kakvi su sukobi započeli 90-ih godina i kakav smo agresorski, nametnuti rat prošli.

“Upravo iz tog razloga, naglasio je, gradi savezništva i veze s partnerima koji mogu pomoći ne samo u tehnologiji i naoružanju, nego i u obavještajnim podacima. “Neke izjave bi trebalo tri puta razmisliti prije nego se kažu u javnosti, jer neke stvari jednostavno nisu za javnost.”

Na pitanje je li tu i Francuska, s obzirom na savezništvo koje je ponudio Macron, ministar je potvrdio: “Između ostalog i Francuska. Imamo strateška savezništva s Njemačkom, Francuskom, Poljskom i Amerikancima.” No odmah je dodao važnu opasku iz osobnog iskustva: “Kad dođe do konflikta, imamo iskustvo iz 90-ih. Ostavljeni ste, uglavnom sami. Pomoći će vam se, ali vaše probleme morat ćete sami rješavati.” Savez ipak ima svoju vrijednost: “Mi dijelimo obavještajne podatke, tehnologije, znanja, pomažemo jedni drugima u naoružanju i svemu. Ali kad dođe do ugroženosti vaših granica, vi morate to rješavati sami.”

Retorika iz Srbije i sjećanje na 90-e

Na pitanje o retorici koja dolazi iz Srbije ministar je rekao: “Vučićeva politika je već godinama takva kakva je”, dodavši da Srbija intenzivno nabavlja ozbiljne borbeno-operativne sustave. “Ne kupuje ih da stoje na skladištu.”

Posebno je uznemirujućom ocijenio izjavu srpskog ministra da Hrvatska treba biti kažnjena oduzimanjem teritorija. “To je ministar u Vladi Srbije”, naglasio je Anušić. “Sjećam se 90-ih, slična retorika Miloševića, završilo je krvavim sukobom četiri, pet godina, puno života izgubljeno. Ne želim to više nikada.”

Ministar je bio emotivan kada je govorio o tome što nikada više ne želi vidjeti: “Ne želim nijednog hrvatskog vojnika u rat, nijedno dijete prognano, nijednog roditelja da dočeka dijete u kovčegu. Zato radimo ovo, ne napadamo nikoga.” Hrvatska je, podsjetio je, članica NATO-a i Europske unije, s jasno izborenom neovisnom politikom utemeljenom na vrijednostima Domovinskog rata.

Ministar je zaključio snažnom porukom o važnosti ulaganja u obranu. “Preozbiljno je vrijeme i preozbiljan je posao koji radimo da bismo pustili da se stvari događaju same od sebe. Moramo imati inicijativu, jer obrana je temelj svega. Bez obrane nemate ništa.”

Prisjetio se kako se prije deset godina o vojsci govorilo s podsmijehom, što će nam vojska, maknite to, ne trošite na njih. “Imali smo premijere koji su vojnicima doslovno uzimali dio obroka i smanjivali koeficijente na plaću. Da smo tada bili pametni i rekli, idemo kontinuirano pratiti tehnologije i osnaživati Oružane snage, danas ne bismo bili u trci s vremenom, ni mi ni cijela Europa.”

Danas je, kaže, situacija drugačija. A oni koji su bili najglasniji protiv vojske i sigurnosti, sada šute. Jer su shvatili da je stvar ozbiljna.” Završio je apelom: “Trebamo biti pametni, politički stabilni, imati prave ljude na pravim mjestima i raditi ono što moramo, a to je ulagati u obranu”.

Objava Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima pojavila se prvi puta na MORH.

Potpisan je ugovor za nabavu samohodnih haubica Caesar MK2 za Hrvatsku vojsku i Pismo namjere o nabavi poboljšanih sposobnosti zrakoplova Rafale za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Macron je izjavio da je područje obrane, stup odnosa dviju država.

Reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović razgovarala je u Parizu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

“Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle”, kazao je Anušić.

“Posebno je problematičan sustav održavanja. I u ovom trenutku francuske haubice su nastavak naše strateške suradnje između Hrvatske i Francuske i kad govorim naravno i o drugim sustavima obrane koje smo kupovali od njih i koje ćemo kupovati”, napominje.

A što je s protuzračnom obranom srednjeg dometa? “Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje nam koristi”

I to nam je prioritet, kaže ministar i dodaje: “Mi smo u ovom trutku opremljeni protuzračnim sustavima, ali kratkog dometa, no mi sada moramo nabavljati sustave srednjeg dometa”.

Hrvatski izvoz dronova dobra je izvozna priča, a na hrvatsko-francuskom forumu u ponedjeljak je bilo desetak tvrtki.

“Oni su nastavili svoje razgovore, nastavili svoje sastanke, sigurno sam da su oni dogovorili konkretniju suradnju, a ta suradnja već na jednoj razini i postoji”, rekao je ministar.

Što se tiče nabave naoružanja, evo što kaže ministar kako stojimo u odnosu na države iz okruženja: “Komentirati koliko susjedna država ima, koliko mi imamo u ovom trenutku, ne možemo i ne treba na takav način komentirati. Mi imamo našu strategiju. Mi smo u fazi modernizacije. Hrvatska se oprema i Hrvatska kontinuirano investira, ulaže i Hrvatska će to nastaviti raditi.”

“Modernizacija Hrvatske vojske i pravca Hrvatske vojske s istočne na zapadnu tehnologiju je u procesu. Danas je potpisano i pismo namjere, koje smo potpisali za opremanje Rafala. Ulaže se dosta novca, milijardu i 900 milijuna eura je ukupno ugovoreno i mi ćemo ta sredstva utrošiti”, istaknuo je.

“Sljedeće na redu za modernizaciju je Hrvatska rata mornarica i uskoro ćemo objaviti i javnost upoznati u kom smjeru idemo s nabavkom dviju korveta”, ističe.

Objavljeno: 8. prosinca 2025. Piše Josipa Krajinović/DNEVNIK.hr

Objava Anušić: “Te se haubice nisu pokazale onako kako se očekivalo od njih” pojavila se prvi puta na MORH.

Ulaganja u sigurnost i budućnost Hrvatske

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u novoj epizodi podcasta Morhologija te govorio o aktualnostima iz obrambenog resora, modernizaciji Hrvatske vojske i izazovima koji stoje pred zemljom.

Ministar je objasnio da ulaganja u modernizaciju Oružanih snaga RH iznose 1,9 milijardi eura te predstavljaju temeljnu komponentu strategije jačanja obrambenih sposobnosti države.

“Zašto 1,9 milijardi eura? To pitanje se često postavlja i sasvim je opravdano. Ova sredstva osigurana su kroz program SAFE, instrument za sigurnosne mjere za Europu koje Europska unija stavlja na raspolaganje zemljama članicama NATO-a i EU-a”, rekao je Anušić.

Naglasio je da ovaj iznos nije samo broj, nego ulaganje u sigurnost, vojne kapacitete i budućnost Hrvatske, uz povoljne kreditne uvjete, dug rok otplate do 40 ili 45 godina i mogućnost da se dio sredstava pretvori u bespovratnu potporu.

“Obrana i sigurnost nisu trošak, to je investicija u našu budućnost. Ako nemate sigurnost, ne možete očekivati rast gospodarstva. Sigurnost je osnova za razvoj svih sektora, od poljoprivrede do zdravstva, obrazovanja i industrije”, rekao je.

Prema njegovim riječima, stabilnost privlači investicije i zadržava mlade u Hrvatskoj.

“Sigurna Hrvatska znači sigurno društvo za naše građane, za našu djecu i buduće generacije. Ne smijemo dopustiti da zemlja postane nesigurna jer bi to utjecalo na sve sektore”, poručio je ministar.

Domaća industrija i nova era dronova

Ministar je istaknuo da je razvoj domaće vojne industrije važan dio modernizacije.

“Ulaganje u vojsku nije samo kupnja opreme iz inozemstva. Hrvatska ima sjajne tvrtke koje proizvode opremu za vlastite potrebe, ali i za vojske drugih zemalja članica NATO-a i Europske unije.”

Kao primjere naveo je osječku Orqu, DOK-ING, Končar, Đuro Đaković i Šestan-Busch, uz napomenu da domaća industrija sudjeluje i u međunarodnoj suradnji s Poljskom, Ukrajinom, SAD-om, Južnom Korejom i Slovenijom.

“Nema sumnje da naši partneri prepoznaju našu sposobnost u razvoju naprednih obrambenih sustava”, rekao je.

Govorio je i o dronovima koji su već u uporabi: “Da, naši dronovi su u uporabi kao i besposadne letjelice Bayraktar. Trenutačno nadziru hrvatski zračni prostor. Dronovi koje proizvodi Orqa nalaze se u operativnoj službi Oružanih snaga Republike Hrvatske. Prvi put su prikazani na vježbi održanoj prije dva mjeseca na Slunju, s demonstracijom borbenog djelovanja. Stalno su na našim poligonima, provode se ispitivanja i prati se njihov rad kako bi se provjerilo funkcioniraju li prema očekivanjima.”

Ukrajinske lekcije i jasna poruka javnosti

Dodao je da je Hrvatska među najsigurnijim zemljama na svijetu i da to smatra ključnim faktorom za napredak.

Proračun za obranu za iduću godinu iznosi 1,625 milijardi eura, a do 2035. Hrvatska mora dostići tri i pol posto BDP-a za obranu plus jedan i pol posto u skladu s dogovorom unutar Europske unije i NATO-a.

“Naš BDP kontinuirano raste i ta ulaganja neće narušiti stabilnost niti ugroziti druge sektore. Ulaganje u sigurnost ne znači zanemarivanje ostalih područja, nego postizanje ravnoteže”, rekao je.

Govoreći o međunarodnoj suradnji, ministar je izdvojio posjet Ukrajini i susret s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Usporedio je trenutačnu situaciju u Ukrajini s iskustvima Hrvatske iz Domovinskog rata.

“Situacija na terenu u Ukrajini i iskustva koja smo imali tijekom Domovinskog rata ukazuju na brojne sličnosti. Razlozi ruske invazije podsjećaju na one koji su pratili ratne akcije JNA prema Hrvatskoj”, rekao je ministar i dodao da brutalnost ruskih napada podsjeća na postupanje JNA.

Istaknuo je hrabrost ukrajinske vojske: “Ukrajina se bori protiv jedne od najjačih vojski svijeta i postala je respektabilna vojna sila koja pokazuje snagu i spremnost da izdrži i pobijedi.”

Prema podacima ukrajinskog ministarstva obrane, dronovima se čini 80 posto ukupne štete na vojnoj opremi i ljudstvu. “Broj poginulih u Ukrajini svakodnevno pokazuje moć novih tehnologija u ratovima”, rekao je.

“Dronovi ne samo da uništavaju neprijateljske resurse, nego stvaraju i snažan psihološki pritisak na protivnika”, istaknuo je ministar.

S obzirom na komentare koji se u javnosti i dalje pojavljuju o odlasku hrvatskih vojnika u rat u Ukrajinu, ministar Anušić je iznio vrlo jasnu poruku: “Ne ide hrvatski vojnik u Ukrajinu, niti će ikada ići. To je potpuno jasno i tu nema odstupanja.”

Istaknuo je da uvođenje vojnog roka nema nikakve veze s takvim tvrdnjama. “To nije istina. Ne ide nitko u Ukrajinu”, ponovio je.

Objasnio je i kontekst svojeg posjeta Kijevu, naglašavajući da nije riječ ni o kakvom ratnom angažmanu, nego o stjecanju potrebnih znanja.

“U Kijev sam otišao zbog njihova vojnog iskustva, njihove obrambene industrije i znanja koje možemo primjenjivati. Ondje se vodi rat koji je preslika suvremenog ratovanja. Ovo je novo, moderno ratovanje, a Ukrajinci o tome imaju vrhunsko iskustvo”, rekao je ministar.

Upozorio je i na sigurnosne prijetnje koje se prelijevaju na Europu, uključujući ruske dronove koji su povrijedili zračni prostor Poljske i drugih zemalja u okruženju Ukrajine te hibridne napade iz Rusije. “Hrvatska je već nekoliko puta bila meta takvih napada, uključujući pokušaje narušavanja naše kibernetičke sigurnosti.”

Zbog toga smatra važnim nastaviti ulaganja u modernizaciju obrambenih kapaciteta.

Povratak obuke i nova generacija vojnika

Ministar je govorio i o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, ukinutog 2007., koje se vraća kao obvezna služba.

“Za razliku od dragovoljnog služenja na koje se odazivao manji broj ljudi, temeljno vojno osposobljavanje bit će obvezno. Velika većina u Saboru podržala je ovu inicijativu”, rekao je.

Naveo je rezultate ankete među mladima: “Od 13 000 mladih koji će biti pozvani, 62 posto podržava uvođenje obveznog osposobljavanja, a 65 posto će se odazvati pozivu.”

Obuka počinje 2026. i trajat će dva mjeseca. “Iako neki smatraju da bi trebala trajati duže, ovo je optimalno rješenje koje omogućuje brzo usvajanje potrebnih vještina”, rekao je.

Naglasio je da sustav neće sadržavati političku indoktrinaciju poput one iz bivše JNA.

“Obuka će biti usmjerena isključivo na vojnu izobrazbu. Uvođenje dronova bit će nova dimenzija, jer će vojnici imati priliku učiti upravljanje dronovima i njihovu uporabu na terenu”, istaknuo je ministar.

Obuka uključuje i vještine preživljavanja, prvu pomoć i druge potrebne kompetencije.

Na kraju je poručio da modernizacija Oružanih snaga nije samo ulaganje u vojsku, nego i u sigurnost i budućnost države: “Sigurna Hrvatska temelj je za bolju budućnost svih naših građana, naše djece i budućih generacija.”

Objava Hrvatska ubrzava modernizaciju: Anušić o ulaganjima, dronovima i obrani pojavila se prvi puta na MORH.

Vjesnikov neboder je gotova priča, vojska spremna pomoći

Komentirajući požar koji je u potpunosti uništio napušteni i zapušteni Vjesnikov neboder Ivan Anušić je istaknuo da vatrogasci tijekom samog požara nisu zatražili pomoć Oružanih snaga, no podsjetio je da je vojska, kao i u svim prijašnjim krizama, potresima, poplavama i velikim požarima – uvijek na raspolaganju.

– U trenutku gašenja nije zatražena nikakva pomoć od strane vatrogasaca, ali naravno, ako bude potrebno, vojska će biti spremna kao i uvijek dosad, rekao je Anušić. Dodao je da je Vjesnikov neboder godinama bio zapušten i neodržavan, te da se sada vidljivo naplaćuju godine zanemarivanja. Ako je cijela zgrada gorjela, a jest, teško će se moći obnoviti. Mislim da je za Vjesnik sada gotova priča, poručio je.

‘Vukovar nosi posebnu težinu’

U danima obilježavanja žrtve Vukovara i Škabrnje, Anušić se prisjetio važnosti ta dva simbola hrvatske obrane. Počast Vukovaru je počast svim žrtvama Domovinskog rata, ali Vukovar je Vukovar, rekao je Anušić. Podsjetio je da je grad tri mjeseca odolijevao opsadi, dajući ostatku zemlje vrijeme za organizaciju obrane, a pritom su ondje uništene udarne snage JNA i pobunjenih Srba.

– Najveći zločini, prema civilima, vojnicima i ranjenicima, počinjeni su upravo u Vukovaru. On točno zato nosi posebnu težinu – rekao je ministar te istaknuo da je Kolona sjećanja jedan od najsnažnijih izraza zajedništva i poštovanja prema žrtvama, koje Hrvatska ne smije zaboraviti.

‘Srbija zna gdje su grobnice, ali nema suradnje’

Anušić je u nastavku razgovora naglasio da Hrvatska i danas traga za još 1740 nestalih osoba, a obitelji već desetljećima čekaju barem anonimnu informaciju o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica. Dodao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo stalno rade na pronalasku novih lokacija, no proces je spor.

Anušić je otvoreno poručio da je suradnja sa Srbijom izrazito slaba, iako postoje dokumenti koji jasno govore o tome gdje su žrtve pokopane. Naglasio je da su masovne i pojedinačne grobnice ključni dokazi o načinu na koji su počinjeni zločini nad civilima i braniteljima, što je razlog zbog kojeg određeni krugovi u Srbiji koče postupke.

– Prema mojim saznanjima, oni dobro znaju gdje su ukopani. Postoje protokoli o ukopima, ali i protokoli o izmještanjima grobnica, pa čak i višestrukim izmještanjima. Sve s ciljem da se posmrtni ostaci ne pronađu, rekao je.

Na pitanje može li netko iz Srbije ipak pronaći snage i savjesti da napokon progovori, Anušić je rekao: “Nadam se da će proraditi savjest. Nadam se i da će u Srbiji doći do promjena koje će omogućiti normalizaciju odnosa”.

‘Ne znam gdje vide te naciste, zna se kome to odgovara’

U nastavku emisije Anušić se osvrnuo na društvene napetosti i podjele koje su prethodile Danu sjećanja. Rekao je da takve tenzije sigurno ne koriste građanima, ali, kako kaže – “koriste onima koji ne žele stabilnu Hrvatsku. Onima kojima ne odgovara da Hrvatska bude normalna, demokratska i uređena zemlja”.

Naglašava da pojedine organizacije – ne nužno političke stranke – sustavno pokušavaju destabilizirati zemlju i nametati narativ da je Hrvatska ‘profašistička’ i da se ‘revitalizira ustaštvo’.

– Ne znam gdje oni vide te silne ustaše, fašiste i naciste u Hrvatskoj. Mi smo demokratska i tolerantna zemlja, nacionalne manjine ovdje imaju prava kakva često nemaju ni u svojim matičnim državama, rekao je Anušić. Dodao je kako takvi narativi štete Hrvatskoj i nisu utemeljeni na činjenicama, ali opstaju zato što nekim akterima odgovara stalno izazivanje podjela.

Dotaknuo se i vlastite izjave da ustaški poklič “ZDS treba poslati u muzeje, na što je dodao da isto vrijedi i za jugoslavensku “trojnu petokraku”. Naglasio je kako “ne možemo 2025. godine živjeti u temama iz Drugog svjetskog rata. Napomenuo je da Hrvatska danas ima posve druge izazove – sigurnosne, političke i geostrateške – te da se društvo mora okrenuti budućnosti.

Anušić upozorava da se u oči obilježavanja tragedije Vukovara i Škabrnje pojavljuju “izložbe i provokacije” koje nisu slučajne, nego imaju jasnu svrhu.

– Moramo biti spremni na provokacije i imati jasan odgovor, ali ne smijemo upasti u zamku nasilja, razračunavanja ili metoda koje nisu prihvatljive. Neki su shvatili demokraciju kao anarhiju. Misle da mogu govoriti što god žele, vrijeđati žrtve, Domovinski rat i temelje hrvatske države, rekao je.

U zaključku je istaknuo da Hrvatska mora postati otpornija na političke i ideološke pritiske izvana i iznutra.

‘Do 2028. stiže nova oprema, najveći proces opremanja u povijesti’

Anušić je zatim govorio o velikom ciklusu modernizacije Hrvatske vojske, ističući da su u tijeku četiri strateške nabave – tenkovi Leopard, protudronska zaštita, francuske haubice i kamioni Tatra. Ukupna vrijednost projekata iznosi nešto manje od dvije milijarde eura. Naglasio je da je riječ o povijesno velikom financijskom ulaganju, ali da Hrvatska sama neće snositi najveći dio troška.

– Skoro milijardu i 700 milijuna eura dolazi iz europskih fondova. To je novac iz programa Europske unije koji nam omogućuje nabave koje su trenutačno najpotrebnije za Oružane snage, rekao je ministar.

Prve isporuke Tatri očekuju se već krajem ove godine, dok bi protudronski sustavi, dva stacionarna i dva mobilna – trebali stići vrlo brzo. Haubice i Leopardi također bi trebali doći prije 2028., a do te bi godine trebala biti završena isporuka i HIMARS-a te dodatnih helikoptera Black Hawk.

– Hrvatska vojska će do 2028. biti potpuno opremljena tim sustavima. A uz ove najzvučnije nabave, u tijeku su i brojni drugi projekti, uključujući podizanje spremnosti Rafalea na razinu F4 – dodao je.

Ministar je potvrdio da je modernizacija protuzračne obrane jedan od ključnih koraka koji je već u procesu pregovora. Posebno je istaknuo da se hrvatska obrambena industrija snažno uključuje u sve procese opremanja.

– Imamo više od 140 tvrtki koje proizvode opremu i naoružanje. Šest ili sedam njih ubrajamo među velike. Uključeni su u realizaciju ovih projekata, a mi želimo ne samo kupovati, nego i razvijati našu industriju. To je važno i za obranu i za gospodarstvo, rekao je.

‘Da Brodosplit nije raskinuo ugovor – mi bismo ga raskinuli’

U završnom dijelu razgovora Anušić se dotaknuo Brodosplita i gradnje vojnih obalnih brodova. Podsjetio je da je brodogradilište raskinulo ugovor s MORH-om, ali je jasno dao do znanja da bi država to ionako učinila. Dodao je kako je “podnošenje kaznenih prijava manevar kojim se pokušava prikazati da je Brodosplit oštećen, a realnost je potpuno drugačija”.

Jedan brod, OOB Umag, dovršen je i predan prema ugovoru iz 2014. godine. Preostala tri završena su tek 40–45 % i ostavljena za dodatno pregovaranje. Neovisni vještaci procijenili su da bi dovršetak stajao oko 32–34 milijuna eura, no Brodosplit je, kaže ministar, tražio 15–20 milijuna više.

Dodao je kako su preostala tri broda trenutačno u postupku pravnog osporavanja upisa vlasništva te da će MORH nastojati preuzeti brodove i dovršiti ih s drugim brodogradilištima. Postoji i mogućnost da se njihova dovršetka poveže s većim projektom nabave dviju korveta.

– Nekoliko ponuditelja već je iskazalo interes da u sklopu gradnje korveta dovrše i ova tri broda, zaključio je Anušić.

Cijelu emisiju “A sada Vlada” pogledajte na poveznici

Objavljeno: 19. studeni 2025. HRT Vijesti| Autor: D.M./HRT

Objava Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao u emisiji “A, sada Vlada” pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar obrane Ivan Anušić kazao je da će prvi ročnici u vojarne doći u siječnju.

• Ne vidim razlog da zakon ne bude izglasan u petak. Čim se to dogodi, krećemo s liječničkim pregledima i pozivima. Vjerujem da će prvi ročnici u siječnju 2026. biti u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, rekao je, dodavši kako se planira osposobljavanje do 3000 vojnikinja i vojnika u prvoj godini provođenja TVO-a.

Nakon toga, naglasio je, “slijedi povećanje, a krajnji cilj je obuka 4000 tisuće vojnika godišnje”.

• Oni bi zadovoljavali potrebe pričuve i djelatnog vojnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske, ustvrdio je.

Ministar se osvrnuo i na vještine koje bi ročnici trebali usvojiti.

• Bit će upoznati s novim tehnologijama i iskustvima. Upravljat će FPV dronovima, vježbati na simulatorima te naučiti kako se zaštititi od kibernetičkih prijetnji, naglasio je.

Istaknuo je i da će ročnici naučiti kako pružiti prvu pomoć sebi i suborcima.

• Tu je i obuka samoobrane, taktike preživljavanja i sve ono što moderne oružane snage imaju u svom programu obuke, dodao je.

“Dronovi preuzimaju primat, ali ne donose prevagu”

Kako je naglasio Anušić, iako dronovi preuzimaju primat u modernom ratovanju, tek u kombinaciji s dobrima vojnicima donose prevagu.

• Hrvatska se tu stavlja na poziciju vodeće nacije unutar Europske unije kada je riječ o proizvodnji i distribuciji. Dronovi preuzimaju primat, ali nisu samo oni ti koji donose prevagu. Prevagu donose i vojnici i tehnologija, rekao je.

Upitan jesu li dva mjeseca dovoljna za obuku, odgovorio je potvrdno.

• Da smo se odlučili za šest mjeseci, rekli bi da je to previše, pa bi to trebalo smanjiti na tri. Da smo predložili tri mjeseca, opet bi rekli da je previše pa upitali zašto ne uzmemo dva. Postoji okvir u kojem se u dva mjeseca može obučiti ročnike za sve navedene vještine. Nakon toga, ako netko od ročnika želi postati profesionalac, on će se specijalizirati, kazao je.

Osvrnuo se i na kritike oporbe koja tvrdi da pojedine beneficije diskriminiraju one koji neće sudjelovati u temeljnom vojnom osposobljavanju.

• Netko tko se odluči obući uniformu i uzeti pušku te biti na raspolaganju Oružanim snagama do svoje 55. godine, mora imati bolje uvjete od onoga koji kaže da to ne želi. Onaj tko je odlučio izložiti sebe opasnosti, mora biti potaknut beneficijama, ustvrdio je Anušić.
• Priziv savjesti je ustavna kategorija, to smo puno puta ponovili. Nitko neće prisiljavati nekog da nosi uniformu i naoružanje, ali ako se netko poziva na priziv savjesti, bit će upućen na drugo mjesto i neće morati oblačiti uniformu, niti prolaziti obuku, dodao je.

“Dronovi u Ukrajini čine 80 posto svih gubitaka ljudstva i mehanizacije”

Ministar je komentirao i ulogu Hrvatske unutar Europske unije i NATO-a, naglasivši kako bi dronovi trebali postati zaštitni znak hrvatske obrambene industrije.

• Proizvodimo oko 200 tisuća komada vrhunskih FPV dronova koji su u potpunosti proizvod uma, ruku, znanja, softwarea i hardwarea iz Hrvatske. Niti jedan dio nije kineski ili onaj koji Hrvatska ne može proizvesti, rekao je.

Istaknuo je kako Hrvatska vrlo brzo može povećati proizvodnju na 500 tisuća komada.

• FPV dronovi u ovom trenutku na bojištu u Ukrajini čine 80 posto svih gubitaka ljudstva i mehanizacije, dodao je Anušić.

Objavljeno 22. listopada 2025. | VIJESTI /HRT | Autor: B.B.B./Dnevnik/HRT

Objava Anušić: Ročnici će učiti o kibernetičkoj sigurnosti, upravljati FPV dronovima pojavila se prvi puta na MORH.

Zašto je tako važno da Hrvatska pokaže praktički sve što ima od ljudstva i naoružanja?

Mimohod se u Hrvatskoj ne događa svake godine. Od zadnjeg je prošlo deset godina i došlo je vrijeme da pokažemo što smo od 2015. godine do danas učinili u pozitivnom smislu, u opremanju, sposobnostima i vještinama Oružanih snaga RH. To je i poruka našim saveznicima, ali i svima onima koji bi Hrvatsku eventualno mogli doživljavati kao plijen, kao što je to bilo 1990-ih godina. Sposobnosti naših oružanih snaga su vidljive i jasne, one su medijski više puta predstavljene hrvatskoj, europskoj, pa i svjetskoj javnosti. U današnjoj geopolitičkoj situaciji sigurnost je jedan od prioriteta svih članica NATO-a, pa tako i Hrvatske, i u tome je i smisao ovogodišnjeg mimohoda. Naravno, povod je 30. obljetnica VRO Oluje, ali i 30. obljetnica akcije Bljesak kao i 35 godina hrvatske državnosti. Mimohod je u spomen i vječnu zahvalnost svima koji su položili svoje živote za Hrvatsku.

Nakon 2000. imali smo jedno dulje sušno razdoblje kada je riječ o ulaganju u obranu. Možete li usporediti sadašnje stanje Oružanih snaga s onim kakvo je bilo za zadnjeg mimohoda, 2015. godine?

Da, nakon 2000. započelo je, i politički i na svaki drugi način, vrijeme u kojem se Hrvatska vojska sustavno zanemarivala. Bilo je to svakako loše razdoblje za Oružane snage i trajalo je punih 16 godina, u kojima je vojska i kadrovski i infrastrukturno nazadovala. Tek 2016. godine počinje se ozbiljno opremati i modernizirati OS RH, da bismo danas imali oružane snage koje su puno, puno snažnije, opremljenije i spremnije nego prije deset godina. I koje su sposobne za sve zadaće koje se stavljaju pred njih u novim okolnostima. Jako puno se ulagalo u opremu u zadnjem desetljeću, spomenut ću samo nabave u zadnjih nekoliko godina, od Rafalea, Black Hawkova i Bayraktara, kad govorimo o kopnenoj vojsci, nabavljamo najmodernije tenkove Leopard, haubice Caesare, Bradleyji su već tu… Govorimo i o sustavima protuzračne obrane, radarskim sustavima, FPV dronovima, i da ne zaboravimo Hrvatsku ratnu mornaricu, za koju je započeo proces nabave dviju korveta. Sve u svemu, razlika u odnosu na 2015. godinu je velika, i u opremljenosti i u obrambenom proračunu, općenito u smjeru obrambene politike tadašnje i aktualne vlade.

Dosta je spekulacija oko nabave korveta, govori se kako je izvjesno da se ide prema Turskoj?

Ne ide se ni prema kome. Spekulacije koje se prenose u medijima vrlo su nekorektne i neprofesionalne, rekao bih i maliciozne, jer smo mi zatražili i dobili ponude iz više zemalja i one se sada analiziraju. Ključni kriteriji, uz naravno cijenu, kojima ćemo se voditi pri odabiru su brzina isporuke i mogućnost izgradnje jedne od tih ili obje korvete u hrvatskim brodogradilištima. Naravno, od iznimne je važnosti i sposobnost te korvete u borbenom smislu.

Kad je riječ o opremanju vojske, veliku je pozornost ovih dana privukao sporazum predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čini se da se EU tu obvezao i na određenu nabavu američkog naoružanja i opreme. Znate li o čemu se točno radi?

Kad govorimo o tom sporazumu, dobro je što su trgovinske napetosti između SAD-a i EU otklonjene i da se ekonomije mogu usmjeriti na budućnost. Kao ministar obrane u ovom trenutku nemam niti mogu imati saznanja o detaljima onoga što je dogovoreno i kako će se taj sporazum dalje razvijati. Ono što je već sad jasno definirano jest to da smo svi jedinstveni u potpori Ukrajini i njezinoj borbi za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost. Od toga neće odustati, kao što vidimo, ni SAD kao ključna članica NATO-a ni Europska unija i ne isključujem da se dio dogovora između predsjednice Europske komisije i američkog predsjednika odnosi i na pomoć Ukrajini.

Neovisno o tome što jesu ili nisu dogovorili Von der Leyen i Trump, mi smo se obvezali na povećanje ulaganja u obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga bi 3,5 posto trebalo ići konkretno na vojsku, a 1,5 posto se odnosi na infrastrukturu vezanu uz obranu. O čemu se zapravo radi?

Radi se o infrastrukturi koja se koristi u mirnodopskom vremenu, koja je nužna u smislu sigurnosti vezane uz potencijalne elementarne nepogode i slično, odnosno o ulaganjima povezanima sa sigurnošću i obranom. No, u trenutku potencijalne mobilizacije, u slučaju nestabilnosti i sigurnosnih ugroza, tu će infrastrukturu koristiti vojska, odnosno NATO. Tu tako spadaju prometni koridori, zračne, morske ili riječne luke i sl. U tu infrastrukturu spadaju i sustavi nužni za kibernetičku sigurnost, ne samo za vojne nego i za civilne sustave. Sjetimo se samo slučajeva hakiranja KBC-a Rebro koji su stvorili probleme u funkcioniranju bolnice. Općenito, tu spadaju sustavi civilne zaštite, infrastruktura koja se koristi u slučaju potresa, epidemija, poplava, požara itd.

Sve to ulazi u taj “dual use” i zato je tih 1,5 posto dobra stvar, jer nekako je civilna komponenta sigurnosti zanemarena. Pogledajte atomska skloništa koja su 1991. i 1995. godine bila u upotrebi. U Osijeku i drugdje u Hrvatskoj gdje se ratovalo, ljudi su živjeli u tim skloništima, djeca su tamo bila, izlazilo se tek nekoliko puta dnevno do stana kako bi se nešto uzelo i vraćalo se u sklonište. Ta su skloništa danas ili zapuštena ili su u njima sportski klubovi, skladišta i sl. I takva infrastruktura ulazi u tih 1,5 posto BDP-a. Međutim, Hrvatskoj su u ovom trenutku u fokusu prvenstveno prometni koridori, jer transportni koridori NATO snaga idu preko Hrvatske. I tu ću se moći koristiti taj novac, od luka do željezničkih i cestovnih koridora koji će se prilagođavati vojnoj upotrebi.

Može li taj novac ići u, recimo, širenje bolničkih kapaciteta?

Može. I proširenje bolničkih kapaciteta i gradnju novih bolnica. Znam da se postavljaju pitanja o povećanim izdvajanjima za obranu, ali moramo znati da smo mi već na dva posto BDP-a, da bismo do 2030. trebali biti na tri posto, a tih 3,5 posto trebamo dostići do 2035. godine.

Hrvatska je među članicama EU koje su zatražile aktiviranje klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila koja omogućuje povećanje potrošnje države do 1,5 posto BDP-a ako se taj novac potroši za obranu. Kada planiramo trošiti taj novac?

Bit će stvar procjene i odluke hoćemo li koristiti tu mogućnost. U ovom nam trenutku ne treba. Povećanjem proračuna za obranu dinamikom koju sam vam upravo opisao, Hrvatska to u ovom trenutku može isfinancirati i to je dobra vijest – hrvatsko gospodarstvo je stabilno, raste i može pratiti ovaj rast izdvajanja za obranu i opremanje vojske. Dakle, što se tiče klauzule koja omogućuje dodatno zaduživanje, ono nam u ovom trenutku doista ne treba, ali ako se s vremenom ukaže potreba, odluku o tome donijet će Vlada.

S druge strane, svi ti instrumenti otvaraju nove mogućnosti i za hrvatsku obrambenu industriju. Vi ste najavili određene zakonske izmjene koje bi joj trebale olakšati investiranje. O čemu se konkretno radi?

Riječ se prvenstveno o smanjenju birokracije i administracije, ubrzavanju procesa i smanjivanju svih procedura koje dovode do toga da netko želi investirati u proizvodnju naoružanja, streljiva ili opreme. Taj posao zbog svoje prirode ima neke specifične, duge i otežane procedure. E, to je ono što u ovom trenutku trebamo mijenjati, prije svega kroz koordinaciju s drugim ministarstvima, jer razvoj ovih investicija ne ovisi samo o MORH-u, u njega su uključeni i drugi resori, praktički cijela Vlada. A kada konkretno govorimo o povećanju domaće proizvodnje i našeg pozicioniranja kao nekog tko bi unutar EU i NATO-a trebao biti specijaliziran za određenu proizvodnju, mi već sada imamo nekoliko profiliranih tvrtki kojima treba dati dodatni poticaj. To su svakako HS Produkt, Šestan-Busch i DOK-ING. Tu sam nabrojio samo tri najveće, koje u u ovom trenutku imaju ozbiljne sporazume i ugovore s europskim i svjetskim vojskama i partnerima kao što su Rheinmetall i neke druge svjetski poznate tvrtke.

Naše tvrtke s njima rade, izdvojio bih i Orqu, koja proizvodi u potpunosti hrvatski proizvod koji se pokazao kao izuzetno učinkovito, relativno jeftino i vrlo moderno sredstvo bez kojeg je ratovanje u ovom trenutku nezamislivo. Ratovi se danas vode bespilotnim letjelicama i dronovima, a upravo Orqa proizvodi FPV dronove, koji su 100-postotno hrvatsko znanje i tehnologija i proizvode se potpuno u Hrvatskoj. Mi smo se unutar EU i NATO-a postavili kao zemlja koja je spremna preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji tih, tzv. malih dronova, kojih Orqa sada godišnje proizvede 150.000. Vrlo brzo je moguće podići njihovu proizvodnju do pola milijuna, a onda u idućim godinama možemo govoriti i o milijunima. Orqa je to spremna učiniti i ona već posluje s mnogim zemljama u svijetu. To je znanje i tehnologija koju Hrvatska želi ponuditi svojim saveznicima i u tom smislu želimo biti podrška, ne samo Orqi nego i ostalim hrvatskim tvrtkama s područja obrane, poput već spomenutih HS Produkta, Šestan-Buscha i DOK-ING-a…

Želimo profilirati hrvatsku vojnu industriju kao jednu novu granu, prije svega unutar Hrvatske, jer se radi o izuzetno profitabilnoj industriji, a onda i prema članicama EU i NATO-a. Jer, ne treba zaboraviti, Hrvatska ima određena znanja iz Domovinskog rata, određena iskustva i ljude, svoju pamet. Imamo sveučilišta i znanstvene centre koji rade na tome i u tome je naša specifičnost. Jako puno smo napravili po tom pitanju i želim da Hrvatska u budućnosti bude i gospodarski ojačana kroz vojnu industriju. Ta industrija je u ovom trenutku u ogromnom zamahu, a mi imamo proizvode koji mogu konkurirati svjetskima. I tu vidim priliku za Hrvatsku. Dakle, radimo na partnerstvima koja će osigurati da se novac koji je kroz sve ove programe namijenjen jačanju kapaciteta obrane usmjeri u kupnju hrvatskog proizvoda, da se kroz te programe distribuira upravo naš proizvod. Na tome je fokus.

Dobro, novac je tu, tehnologija je tu, da vidimo što je s ljudima. Kad je, prije 30 godina, krenula Oluja, Hrvatska je bila u stanju dići između 200 i 250 tisuća ljudi. Danas je to nezamislivo?

Hrvatska je tada bila u ratu, na snazi je bila određena ograničena mobilizacija i mislim da smo u tom trenutku pod oružjem imali 220.000 ljudi. Manje-više to su bili dragovoljci i tada se, zapravo, pokazalo što hrvatski narod jest, da u najtežim trenutcima ima znanje i sposobnost da obrani sebe i svoju državu. Iz tog iskustva, naravno, učimo i danas, a kada govorimo o današnjem statusu i broju naših vojnika u OS RH, vi znate da je Hrvatska svojim strategijama odlučila da naše oružane snage neće više biti 40, 50 ili 100 tisuća vojnika, jer nema potrebe za tim, nego će to biti jedna manja, kompaktna, obučena i efikasna, dobro opremljena vojska. U ovom trenutku radimo na popunjavanju broja kako vojnika tako i časnika i dočasnika i, kako je započelo, ovom dinamikom ćemo u iduće dvije ili tri godine u potpunosti popuniti kapacitete koje smo si zadali kad je riječ o djelatnom sastavu.

Interes za služenje u Oružanim snagama se udvostručio, više nego dvostruko je više onih koji dolaze na dragovoljno služenje vojnog roka, koji se onda odlučuju i za djelatnu vojnu službu, za karijeru u vojsci. I to se nije dogodilo slučajno, nego kao rezultat aktivnosti Vlade i MORH-a. Znatno smo povećali plaće (vojnicima u prosjeku 40 posto), ulažemo u opremu i naoružanje i u infrastrukturu i nastavit ćemo ulagati. Prijedlozi zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, govore o vraćanju temeljnog vojnog osposobljavanja, ali i o odredbama koje će olakšati i omogućiti još kvalitetnije i bolje uvjete za pripadnike OS RH, poput kvalitetnijeg stambenog zbrinjavanja. Uz to, naravno, radimo i cjelogodišnju kampanju s ciljem popularizacije vojnog poziva i to je također urodilo plodom. Sve ide u dobrom smjeru i, kao što sam rekao, za dvije do tri godine bit ćemo u potpunosti popunjeni svim onim ljudima koje u trenutačnom ustrojstvu OS RH trebamo.

Imate li konkretne procjene koliko bi mladića s primjenom zakona moglo biti pozvano na zdravstveni pregled za vojsku? Hoće li obveza vojnog roka osigurati dovoljan broj ljudi i u pričuvi?

Prvi zdravstveni pregledi će biti krajem ove godine, a prvi vojnici u vojarnama početkom iduće. To je nekakav, rekao bih, komforni rok koji smo si zadali, ali moguće je da će sve to biti odrađeno i brže, jer bi zakon trebao biti raspravljen u drugom čitanju i donesen u rujnu ili listopadu. Nakon toga se ide na određene pravilnike koji će uskladiti određene procedure i mi nakon toga šaljemo pozive za prve zdravstvene preglede. Godišnji potencijal je otprilike između 17 i 19 tisuća mladića, ne računajući one koji se već sada dragovoljno prijavljuju iako nemaju zakonsku obvezu, a među kojima je i dosta djevojaka. Radili smo anketu među 13.000 mladića koji navršavaju 18 godina i koji će biti u obvezi služenja temeljnog vojnog osposobljavanja. Oko 62 posto njih reklo je da podržava temeljno vojno osposobljavanje, a od tih 62 posto, 67 posto se izjasnilo da će otići i na služenje.

Znači, govorimo o dosta velikom broju i dosta pozitivnom stavu i računamo da ćemo s tim brojkama potpuno pokriti i naše potrebe u pričuvnom sastavu. Naš je cilj da temeljno vojno osposobljavanje godišnje prođe oko 4000 mladića i djevojaka, dio kojih će se na kraju odlučiti i za karijeru u vojsci. Kao što sam rekao na početku, taj interes je već porastao i sad imamo i do 300-tinjak onih koji se dobrovoljno javljaju na vojno osposobljavanje, što je zapravo značajan porast u odnosu na ono što smo imali prije koju godinu. I, naravno, tu ne treba zanemariti ni činjenicu da imamo niz generacija koje nisu prošle nikakvu obuku, čak 300.000 osoba, odnosno 17 generacija otkad je ukinut vojni rok 2008. godine. Oni koji su prošli vojnu obuku polako pune 55 godina, što je gornja granica za pričuvu, tako da ćemo sada riješiti i taj problem i temeljito popuniti potrebe, kako u djelatnom sastavu tako i u pričuvi.

O novom zakonu i aktivaciji obveznog vojnog roka govori se već jako dugo. Zašto nam je toliko dugo trebalo da ga donesemo?

Riječ je o zakonu koji je nemoguće jednostrano donijeti. Trebalo ga je uskladiti i unutar Vlade i s predsjednikom države, a mi smo u zadnjih godinu dana imali izbore, prvo parlamentarne pa europske, predsjedničke i na kraju i lokalne. Nismo htjeli opterećivati ovaj zakon izborima, jer bi u okolnostima izbornih kampanja zasigurno percepcija tog zakona bila drukčija. To je sada vidljivo i iz ovog prvog čitanja, kada smo vidjeli da je i SDP, kao najveća opozicijska stranka, bio konstruktivan u raspravi i podržao uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. To mi je drago jer se prvenstveno radi o zakonu koji se tiče sigurnosti i budućnosti Hrvatske, ne pojedinačnih političkih opcija ni partikularnih interesa. Upravo zato smo čekali s procedurom. Sada ispred sebe imamo period od gotovo tri godine u kojem neće biti nikakvih izbora pa ni donošenje zakona neće biti opterećeno izbornim kampanjama, već isključivo potrebom da se donese i da se omogući vraćanje temeljnog vojnog osposobljavanja.

Lani, pa još i početkom ove godine, bili su vrlo napeti odnosi između Vlade i predsjednika države. Tada ste govorili da zakonom treba precizirati ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika kako njegove odluke ne bi opterećivale funkcioniranje vojske. U međuvremenu ste od toga odustali. Znači li to da se zapravo radilo o nekakvom predizbornom “mamcu” za birače?

Nije to bio nikakav mamac, bila je to politička rasprava, takva kakva je bila. Moramo biti svjesni trenutačne geopolitičke situacije, krize koja je počela ruskom agresijom na Ukrajinu, ali se prelijeva i izvan njihovih granica. Hrvatska i u svom okruženju ima potencijalno krizna područja, kao što su Kosovo ili BiH, i ta nas činjenica usmjerava u daljnju komunikaciju, u kojoj ne bi trebalo biti nesporazuma. Koordinacija između Vlade i predsjednika RH je važna, a kad govorimo o OS RH, svi dionici u tom procesu imaju svoju ulogu i moraju u datom trenutku odluke donositi zajednički, u interesu i Oružanih snaga i Republike Hrvatske. Osobno mi je drago da nemamo otvorenih sukoba. Zakon se mijenja isključivo zbog temeljnog vojnog osposobljavanja, a i predsjednik RH je podržao TVO, što nije bio slučaj prije godinu i pol dana. U ovim okolnostima nemamo prostora za političko prepucavanje i nadam se da više nećemo imati takvih situacija.

Milanović, zajedno s oporbenom ljevicom, zaziva žurno priznanje Palestine, u kojoj vlada nezapamćena humanitarna kriza. Vlada je reagirala priopćenjem iz kojeg baš i nije posve jasno kakvog je stava u vezi s tim pitanjem. Mislite li vi da Hrvatska treba priznati Palestinu?

Nema nikakve dileme da je zaštita civila i humanitarna pomoć nešto što se mora osigurati u Palestini i jasno da svi moramo uložiti napor da se to osigura dok se ne riješi krizna situacija između Izraela i Palestine. A što se tiče priznanja Palestine, to je političko pitanje koje će Vlada rješavati u koordinaciji s Europskom komisijom jer bi bilo dobro da se stavovi usklade na europskoj razini. A, dakako da je u međuvremenu nužno pratiti situaciju i dati sve od sebe kako bi se tim ljudima pomoglo i kako civili, žene i djeca, ne bi stradavali, kako od granata tako i od gladi. I to je razina do koje ja kao ministar u ovom trenutku mogu komentirati.

Jeste li o tome raspravljali u HDZ-u?

To je tema o kojoj se razgovara na razini Vlade i na diplomatskoj razini.

Veliku je pozornost privuklo vaše pojavljivanje na Thompsonovu megakoncertu na zagrebačkom Hipodromu. Tamo ste na Thompsonov “za dom” uzvratili sa “spremni”, što ste odmah javno i priznali. Drugi visokopozicionirani HDZ-ovci, poput Jandrokovića ili Nikole Mažara, nisu htjeli odgovoriti na to pitanje, iako tvrde da u ZDS-u u sklopu “Bojne Čavoglave” nema ničeg spornog. Kako to komentirate?

Ne bih komentirao nikoga osim samog sebe i svojih motiva. Iako sam o svemu tome već sve rekao, ponovit ću još jednom. Radi se o pjesmi koja nam je ranih 1990-ih donosila ohrabrenje, dala nam je moral i snagu u izuzetno teškim vremenima, kada je trećina države bila okupirana, kada smo bili vojno oslabljeni i prisiljeni boriti se protiv nadmoćnog neprijatelja. Mi smo tu i niz drugih naših pjesama slušali preko onih malih tranzistora u rovovima dva metra ispod zemlje, iz njih smo crpili snagu i hrabrost. I u konačnici obranili Hrvatsku. I zato ni danas ne vidim kako bih “Bojnu Čavoglave” promatrao ikako drukčije nego isključivo u tom kontekstu. Nakon svih ovih godina ne mogu sporiti ono što nam je tada davalo snagu. Ista je stvar i s HOS-ovim obilježjima. Ljudi koji su ih nosili borili su se rame uz rame sa mnom.

Nekima od njih tek su sada identificirani posmrtni ostatci, a ubijeni su noseći na ramenu ta obilježja. I kako bih ja sada mogao s prezirom gledati na ta obilježja ili na pjesmu koja nas je tada nosila? I ne, ne govorim pritom o ZDS-u u bilo kojem drugom kontekstu. Rekao sam već i ponavljam, ne gajim baš nikakve simpatije prema NDH, osuđujem NDH kao i sve druge totalitarne režime, naravno i komunistički. Temelj moderne hrvatske države su Domovinski rat i vrijednosti koje smo u njemu ostvarili. U njemu smo postigli neovisnost, nakon toga smo ostvarili strateške ciljeve ulaska u EU i NATO i već punih 35 godina imamo svoju državu, kojoj sam jedino osobno služio i dalje služim.

Dobro, ali ne možemo ne primijetiti da je nakon tog koncerta niz zastupnika desnice pozdravljalo sa ZDS sa saborske govornice, za što nisu ni opomenuti. Kako na to gledate?

To je nedopustivo i tu nemam što više reći. Ja govorim isključivo o ZDS-u u “Bojni Čavoglave” i na HOS-ovim insignijama, ne na ulici, nego tamo gdje su njihovi grobovi, komemoracije i spomenici. Ako s tim krenemo na saborsku govornicu, gdje je onda kraj i gdje ćemo stati? Hrvatska država je stvorena nakon toliko stoljeća na temelju vrijednosti Domovinskog rata i njezinu opstojnost ništa ne smije ugroziti.

Objavljeno 2. kolovoza 2025. godine | Večernji list | Autor: Iva Boban Valečić | Foto: Neva Žganec/PIXSELL

Objava Anušić: Želimo profilirati našu vojnu industriju kao novu granu, da drugi kupuju hrvatske vojne proizvode pojavila se prvi puta na MORH.

Dan uoči svečanog vojnog mimohoda, ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u RTL-ovom studiju u Vukovarskoj, odakle ćemo sutra pratiti vojni mimohod. S Dajanom Šošić razgovarao je o pripremama, simbolici, sigurnosnim aspektima i osobnim dojmovima.

Na pitanje ima li tremu ministar Anušić je odgovorio: “Pa naravno da imamo” pa dodao kako su pripreme za veliki događaj započele mjesecima ranije. “Počeli smo još u studenome prošle godine. Ovo je veliki događaj i velika organizacija. Pred cijelom hrvatskom javnosti stoji odgovornost da sve prođe besprijekorno.” Posebno je naglasio kompleksnost organizacije: “Puno je malih dijelova i ‘kamenčića’ u cijelom tom mozaiku. Ali sve će biti kako treba.”

Dan uoči mimohoda održana je generalna proba, koja je poslužila kao završna provjera operativne spremnosti. “Na probi smo skomunicirali sve situacije koje je trebalo doraditi. Uočene su neke sitnice, ali već danas su otklonjene. Sutra očekujemo perfektan mimohod,” poručio je ministar.

Veterani i djeca poginulih branitelja

Jedan od najemotivnijih trenutaka, kako kaže Anušić, bit će simbolično predavanje zastave. “Veterani koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, zajedno s djecom poginulih hrvatskih branitelja, predat će zastavu novoj generaciji – kadetima Ministarstva obrane i policije. To je snažna poruka kontinuiteta i zajedništva.”

Na pitanje je li se predsjednik Republike Zoran Milanović informirao o pripremama, Anušić je odgovorio: “Nismo se čuli izravno, ali njegov savjetnik, general Olujić, bio je prisutan na probi i s njim sam komunicirao sve što je zanimalo predsjednika.”

Ministar je najavio i da će se osobno obratiti vojnicima uoči mimohoda: “Ujutro ću posjetiti sve pripadnike oružanih snaga. Razgovarat ću s njima, motivirati ih – iako im motivacije ne nedostaje. Želim im zahvaliti jer se već mjesecima pripremaju za ovaj trenutak.”

“Nosio sam pušku bez udarne igle”

Ministar se prisjetio svojih početaka u ratu: “Sa 17 godina imao sam pušku M48 koja nije bila ispravna – nisam znao da nema udarnu iglu. Dvadesetak dana sam je nosio na straži, a da zapravo nisam imao funkcionalno oružje. Takvi su to dani bili.”

Govoreći o vojnoj opremi tada i danas, rekao je: “U ono vrijeme imali smo lovačko oružje, srce, krunicu oko vrata i ogromnu volju. Danas je to neusporedivo.”

Na pitanje gdje je bio za vrijeme “Oluje”, ministar odgovara: “Bili smo kod Osijeka, očekivali zapovijed za operaciju ‘Grom’. Žao mi je što Vukovar, simbol otpora, nije oslobođen kao Knin, ali politika je odlučila drugačije”, kazao je te dodao kako je mirna reintegracija istočne Slavonije bila mudra odluka. “Nitko više nije izgubio život, a Hrvatska je ponovno cijela.”

Ministar je otkrio kako je interes za hrvatske vojne dronove iznimno velik: “Indija, Saudijska Arabija, SAD, Francuska – sve su to zemlje koje su već sklopile ugovor s hrvatskom tvrtkom Orqa. Riječ je o FPV dronovima proizvedenima s hrvatskim komponentama, 100% domaći proizvod.”

“Prelet devet zrakoplova”

Upitan što će biti vrhunac mimohoda, Anušić ističe: “Najimpresivnije će svakako biti devet zrakoplova Rafalei koji će preletjeti iznad nas. To će biti snažna demonstracija spremnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.”

Dotaknuo se i izgradnje najavljene hrvatske tvornice oružja: “Projekt ide svojim tijekom. Nije to jednostavno – razmatraju se lokacije, rješavaju imovinsko-pravni odnosi, dokumentacija, projektna rješenja. Uskoro krećemo s konkretnim koracima.”

Za kraj, ministar je uputio poziv svim građanima: “Sutra je veliki dan za Hrvatsku. Svi koji mogu, neka dođu u Zagreb – bit će lijepo vrijeme, sunčano, ne pretoplo. Pogledajte našu pobjedničku vojsku. A oni koji ne mogu, neka prate mimohod na televiziji i neka se uvjere da je hrvatska vojska danas deset puta jača, snažnija i spremnija nego 1995.”

Objavljeno 30. srpnja 2025. godine | RTL Danas | Autor: Dajana Šošić

Objava ‘IMAM TREMU’ / Anušić otkrio da će Zagreb preletjeti devet Rafalea: Evo i koje zemlje žele kupiti naše dronove pojavila se prvi puta na MORH.