“Ja sam prezadovoljan. Prezadovoljni su i ročnici i instruktori. Bio sam jedan dan vidjeti kako provode obuku. To je intenzivna obuka, vrlo zanimljiva obuka, rade s novim tehničkim sredstvima, rade s dronovima, rade s bezposadnim sustavima, zanimljivo i jednostavno i kad se s njima razgovara oni kažu da im nije žao što su to odlučili i da su svi prezadovoljni time”, rekao je Anušić.

U iduća dva naraštaja povećava se broj ročnika. U Kninu će se kapacitet povećati na 300, a od kolovoza otvara se i vojarna u Vinkovcima u kojoj će biti 100 ročnika. Tako će hrvatska vojska sveukupno svaka dva mjeseca imati 1000 novih ročnika.

Neki od ročnika će i ostati. Ministarstvo obrane traži 400 vojnika – već polovica stiže s vojnog roka. “Između 200 i 250 mladih ročnika koji su rekli da nakon temeljnog osposobljavanja žele nastaviti karijeru u Oružanim snagama. To su odlični rezultati, projekt je više nego kvalitetno uspio”, poručio je Anušić.

A kako je naoružavanje komentirao predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović, pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Domagoja Koprivnjaka.

Objavljeno 24. travnja 2026| DNEVNIK.hr | Piše DNEVNIK.hr

Objava Više od 200 mladih ročnika prijavilo se na oglas MORH-a: “Projekt je i više nego uspio. Prezadovoljan sam” pojavila se prvi puta na MORH.

Prvi put javnost je imala priliku vidjeti i češke vojne kamione Tatra. Hrvatskoj ih je isporučeno šest, a u Litvi se, uz haubice i druga vozila, nalaze dva.

“Ovo su prvi koji su stigli. Prva dva komada su nam dana, a 92 će doći u Oružane snage do kraja godine, a do kraja iduće godine još 300-tinjak komada. Uzeli smo ih 420”, rekao je Anušić.

Odgovorio je i na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov što o njima kažu hrvatski vojnici: “Dobro je. Novo vozilo. Mora upaliti.”

Objavljeno: 30. ožujka 2026. | DNEVNIK.hr | Autor DNEVNIK.hr

Objava VIDEO/FOTO Anušić u Litvi pregledao vojne kamione, u Hrvatsku ih stiže više od 400: “Novo vozilo, mora upaliti” pojavila se prvi puta na MORH.

U bazi u Rukli 81 je pripadnik hrvatske vojske i devet vojnikinja. U NATO skupini pod vodstvom Njemačke, uz Hrvate – i Nizozemci, Česi, Belgijanci i Norvežani. Ovdje su i dva kamiona Tatra čiju je nabavu Hrvatska nedavno ugovorila s Češkom. Ministar poručuje od naših vojnika – i ostali itekako imaju – što za naučiti.

“Od Hrvata mogu ovdje svi učiti ovdje je i deset pripadnika ratnih vojnih veterana Domovinskog rata njihovo iskustvo zlata vrijedi – mi imamo to iskustvo rata kao jedina država u ovoj skupini to je specifičnost vojske u uniji NATO-u i svijetu”, kazao je. Više u prilogu…

Objavljeno: 30. ožujka 2026.| RTL DANAS | Autor: Dajana Šošić

Objava IZ PRVE RUKE / Ministar Anušić u posjeti hrvatskim vojnicima u Litvi: “Njihovo iskustvo zlata vrijedi” pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar obrane Ivan Anušić boravi na Baltiku, strateški važnom dijelu NATO-a, gdje se susreo s pripadnicima 17. HRVCON-a.

• Sutra bi se trebao susresti s pripadnicima 6. HRVCON-a, koji broji 91 pripadnika, uključujući devet vojnikinja. Hrvatska vojska dio je multinacionalne borbene skupine u Litvi od 2017. godine, javio je u središnji Dnevnik HRT-a novinar Gordan Žvanović.

“Očekujem porast broja profesionalnih vojnika”

U razgovoru za HRT ministar je istaknuo važnost sudjelovanja Hrvatske vojske u misijama NATO-a.

• Dojmovi su odlični, naše cure i dečki su vrhunski pripremljeni i po tome se ne razlikuju od drugih kontingenata. Pripremljeni su u smislu znanja, fizičke spreme i opreme. Razgovarao sam s njima i jako su zadovoljni, rekao je.

Ovakve misije su, kako je istaknuo, od neprocjenjive važnosti za stjecanje iskustava.

• Članica smo NATO-a i zemlja koja je prošla pakao Domovinskog rata. Taj rat uspjeli smo dobiti, ali iskustva se stječu suradnjom s drugim državama i vojskama. Izmjenjujemo taktička rješenja za određene situacije, ne samo u vojnom nego i u političkom smislu. U Poljskoj smo sa SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i Rumunjskom, dodao je.

Ministar je naglasio kako očekuje porast broja profesionalnih vojnika nakon zadovoljavajućeg početka temeljnog vojnog osposobljavanja.

• Ako imate praktički odaziv od 100 posto, a jedan do dva posto priziva savjesti, uvjeren sam da će se velik broj mladića i djevojaka odlučiti za karijeru u OSRH, rekao je.
• Ministarstvo i Vlada RH radit će na tome da se uvjeti rada i funkcioniranja dodatno unaprijede, nastavio je.

Osvrnuo se i na proces nabave protuzračne obrane srednjeg dometa, koji je označio prioritetom. Podsjetimo, predsjednik Republike Zoran Milanović zabranio je suradnju s Izraelskim obrambenim snagama (IDF), čiji je sustav “Davidova praćka”, prema pisanju hrvatskih medija, bio u razmatranju.

• Sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa su prioritet. To će biti jedna od tema Vijeća za obranu. Razgovara se o nekoliko sustava koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini. Procjena OSRH, koja je gotova, bit će temelj odluke o smjeru u kojem ćemo ići, zaključio je Anušić.

Podsjetimo, Ukrajini su dosad isporučeni sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa poput NASAMS-a i njemačkog IRIS-T SLM-a i francusko-talijanskog SAMP/T-a.

Objavljeno 29. ožujka 2026. | Dnevnik HRT | Autor: B.B.B./HRT

Objava Anušić: Razmatramo sustave PZO koji su se pokazali u Ukrajini pojavila se prvi puta na MORH.

Sedamnaesti hrvatski kontingent (HRVCON) u Poljskoj čini 50 pripadnika Oružanih snaga RH, među kojima je sedam žena. Ministar Ivan Anušić uoči uskrsnih blagdana sastao se s vojnicima i zapovjednikom 17. HRVCON-a, natporučnikom Mirkom Vladovićem, koji ga je upoznao sa zadaćama i aktivnostima kontingenta.

• Hrvatski vojnici zajedno s američkim, britanskim i rumunjskim snagama doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a, poručio je Anušić. Istaknuo je kako sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda potvrđuje njezinu pouzdanost kao saveznika, ali i jača njezine obrambene sposobnosti.

Ministar je zahvalio pripadnicima Oružanih snaga na njihovoj službi te naglasio kako hrvatski vojnici u međunarodnim misijama redovito dobivaju visoke ocjene za svoj rad i profesionalnost.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Anušić je istaknuo da je počelo temeljno vojno osposobljavanje uz gotovo stopostotni odaziv.

• Uskoro ćemo imati nove vojnike u vojarnama, a dio njih nastavit će karijeru u Hrvatskoj vojsci i krenuti vašim stopama. Želim vam sretan Uskrs, koji provodite daleko od svojih domova, i vodite brigu jedni o drugima, poručio je.

Zapovjednik 17. HRVCON-a, natporučnik Vladović istaknuo je kako pripadnici Oružanih snaga RH u Poljskoj savjesno, odgovorno i na visokoj profesionalnoj razini izvršavaju svoje zadaće.

• Meni je ovo prva misija, imamo dosta vojnika u kontingentu koji su već prošli Afganistan, tako da imaju dosta iskustva, rekao je natporučnik Vladović.

Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. mehanizirane brigade poljske vojske, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom te zapovjednikom borbene skupine, pukovnikom Johnom Nimmonsom.

U borbenoj skupini pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, uz hrvatske vojnike sudjeluju i pripadnici oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a potporu pruža poljska vojska kao domaćin.

Zadaće borbene skupine uključuju jačanje borbene spremnosti, razvoj interoperabilnosti kroz zajedničke vježbe i obuku, unaprjeđenje obrambenog planiranja te integraciju u nacionalne obrambene planove Poljske i NATO-a.

“Iznimno je velika čast sudjelovati u ovako velikoj misiji”

Razvodnik Josip Vuka operater je na borbenom oklopnom vozilu Patriji – putem daljinski upravljane stanice kontrolira kupolu i strojnicu. Ovo mu je prva međunarodna misija.

• Iznimno velika čast biti ovdje i sudjelovati i u ovako velikoj misiji te predstaviti svoju domovinu u najboljem mogućem svjetlu pred ostalim saveznicima, ustvrdio je.
• Ovo mi je prva misija, a odlučila sam se na nju zbog stjecanja iskustva i novih vještina. Čast mi je biti ovdje, rekla je vojnikinja Valentina Suća.

Dosad je kroz ovu misiju prošlo 911 hrvatskih vojnika, od čega 54 žene, a Hrvatska u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga sudjeluje od 2017.

Fokus je na stalnoj obuci, jačanju borbene spremnosti i sposobnosti zajedničkog djelovanja savezničkih vojski. Svjesni okruženja u kojem se nalaze – njihova zadaća nije samo prisutnost.

• Dosta dobro surađujemo s partnerskim zemljama, imamo obuku s njima i imat ćemo u budućnosti. Razmjenjujemo iskustva, pojasnio je desetnik Franjo Bitunjac.
• Dosad, hvala Bogu, nije bilo nije bilo izvanrednih događaja i nadamo se da će tako i ostati, dodao je Vladović.

Objavljeno 29.03.2026.| DNEVNIK HRT |Autor: Anita Bilić/Gordan Žvanović/B.B.B./HRT

Objava Ministar Anušić s pripadnicima HV-a u Poljskoj i Litvi pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatski kontingent u Litvi sastavljen je od 91 pripadnika 6. hrvatskog kontingenta, od kojih je devet žena, a zapovjednik 6. hrvatskog kontingenta je pukovnik Marijan Žukina.

“Hrvatska ne kasni”

O aktualnim temama s Anušićem je u Litvi razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov, koja je podsjetila na važnost protuzračne obrane, a što se dodatno sada pokazuje s obzirom na iskustvo rata u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku.

Neki stručnjaci i akteri smatraju da Hrvatska na tom polju kasni, ali Anušić se s tom ocjenom ne slaže. “Ne kasnimo. U procesu smo nabavke protuzračne obrane srednjeg dometa. Vrlo brzo ćemo odlučiti koje su to karakteristike koje su nama naijinteresantnije, koje zadovoljavaju naše potrebe, naše specifičnosti, i čekati isporuku istog tog protuzračnog sustava”, kazao je Anušić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

“Neke stvari pripremamo u tišini”

Vrijeme je ključno s obzirom na to da se ratuje dronovima, raketama, projektili jure posvuda, podsjetila je Pezo Moskaljov potpredsjednika Vlade i ministra obrane. “Da, rat je prešao iznad glava, sve bitne stvari se događaju u zraku i radimo na tome. Sustav protuzračne obrane kratkog dometa je implementiran u naše oružane snage. Dronovi koji su takvi i koji preuzimaju primat u ratovanju i u sastavu su Oružanih snaga još mnoge stvari o kojima ne možemo baš razgovarati na svakoj izjavi za medije za javnost – to su ipak stvari koje pripremamo u tišini, ali sustav protuzračne obrane srednjeg dometa, kao što je i poznato javno, mora se ubrzati i vrlo brzo će se odlučiti koji će biti i koje će karakteristike imati”, kazao je Anušić.

Objasnio je i što će biti važno pri donošenju konačne odluke uz napomenu da se bira između nekoliko zemalja, a ne samo Njemačke, Francuske i Norveške, koje su spremne isporučiti po karakteristikama koje su potrebne hrvatskoj obrani: “Odlučit ćemo po kriterijima – prvenstveno kvaliteta i učinkovitost protuzračnog sustava, cijena i rok isporuke s time da bih postavio to ovako: učinkovitost, rok isporuke i cijena.” Naglasio je i da s obzirom na to da je riječ o planiranom trošku zbog njega neće trpiti nijedan drugi projekt u opremanju oružanih snaga.

“Ključ sastanka je…”

“Majka svih vojnih projekata” naći će se i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu koja će se održati 1. travnja, a Anušić je rekao da očekuje konstruktivan sastanak: “Operativno, konkretno u smislu da rješavamo problematiku koja tišti, muči Oružane snage Republike Hrvatske (OSRH) i generalno cijelu sigurnost Republike Hrvatske i hrvatskog naroda. To je ključ, to je cilj tog sastanka i nadam se da ćemo doći s konkretnim zaključcima i rješavanjem svih dosadašnjih problema koje smo imali.”

Objavljeno 29. ožujka 2026.| DNEVNIK.hr | Autor: Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić o “majci svih vojnih projekata”: Hrvatska ne kasni, neke stvari pripremamo u tišini, a tri kriterija bit će ključna pojavila se prvi puta na MORH.

“Mene je potrefila ta generacija da mi je ono što sam bio u ratu priznato kao služenje vojnog roka i temeljnog vojnog osposobljavanja. Pa smo mi učili malo brže, malo intenzivnije nego što će oni učiti. Ipak će njima biti puno lakše nego što je nama bilo, hvala Bogu”, rekao je Anušić.

Od novih vojnika, rekao je, očekuje puno.

“Oni su svjesni, oni su vrlo ozbiljni… Kada s njima razgovarate, velik dio njih želi ostati nakon ova dva mjeseca i potpisati profesionalni ugovor s Oružanim snagama što je za nas odlična vijest. Još je bolja vijest da je samo jedan posto priziva na savjest. Tako da su to stvari koje su iznad svih naših očekivanja”, kazao je ministar.

Država, rekao je, zasad nije sklona produžiti dva mjeseca na više.

“Punih 18 godina smo imali i dragovoljno služenje vojnog roka koje je dva mjeseca također egzistiralo u tom vremenskom periodu gdje su se sve vještine i znanja koje su se trebale naučiti, naučile se. Ako bude potrebe možemo o tome razgovarati, ali zasada ne.”

Mladi koji ulaze u vojarne, rekao je Anušić, služit će u dva mjeseca svojoj domovini i narodu.

“Ne služe nikome i nikakvim ratovima i nikakvim frontovima koji se sada nalaze na Dalekom istoku ili na Bliskom istoku. Neće se od toga ništa dogoditi, niti je to ikad bio smisao, niti je to ikada bila namjera, niti je to ikada itko javno rekao. To su ponovno političke floskule i političke izjave, koje ne bi trebale biti korištene. Ova hrvatska vojska i pripadnici Oružanih snaga RH su u Hrvatskoj i ostaju u Hrvatskoj i u nikakve tuđe ratove neće ići.”

Na pitanje treba li Hrvatska biti zabrinuta s obzirom na stanje na Bliskom istoku, Anušić je odgovorio: “Bliski istok je puno bliže nego što mi mislimo. Mi ga smatramo onako kulturološki daleko od nas i na neki način fizički dovoljno daleko, ali on je vrlo blizu. I kao što ste vidjeli sami, neke zemlje NATO članica su bile izložene određenim napadima, balističkim raketima koje su ispaljene iz Irana prema njima. Mi štitimo naš zračni prostor našim rafaleima, našim oružanim snagama, našim Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom. Štitimo i radarskim sustavima i protuzračnom opremom…”

Aposlutna sigurnost, rekao je Anušić, ne postoji. Ni Turska, ni Dubai, ni Katar, ni Izrael nisu imuni na takve proboje, dodao je.

“Ne možete jamčiti da se nešto neće dogoditi. Ali nemojmo biti robovi stalno nečeg, hoće se dogoditi, neće se dogoditi. Mi se moramo pripremati, mi moramo raditi, jačati naše oružane snage i sustave sigurnosti.”

Predsjednik Zoran Milanović brani suradnju s Izraelom. Pezo Moskaljov je pitala Anušića kako odgovara Milanoviću s obzirom na to da je ministru zamjerio da je išao u Izrael “kako bi okajao svoje grijehe”.

“Koji je moj grijeh? Koje ja to grijehe trebam ikome okajavati? Koji su moji grijesi generalno? Ako je on to rekao, ja bih volio njega u četiri oka ili pred kamerama vašim da nas se pozove u studio pa da ja objasnim koji su moji grijesi, a koji su njegovi grijesi. Pa da vidimo čiji su grijesi za okajanje. Ono što radio i činio, radit ću ponovno i činit ću ponovno. Ne zanimaju me nikakvi komentari politički motivirani i na kraju krajeva ocrnjivanje nekoga i kroz medije, a i kroz određne političke stranke i platforme”, kazao je Anušić i dodao da će ponovno otići u Izrael zbog suradnje i zajedničkog rada na tehnologijima.

“Zato što želimo imati njihova iskustva, želimo čuti njihova iskustva kako, na koji način u određenim situacijama kvalitetnije napraviti sustav koji će nas braniti. A upravo je to pitanje bilo meni postavljeno tada. Iz kojeg razloga se brani oružanim snagama RH da imaju kontakt s nama. Ja sam rekao da ja to ne mogu komentirati, da treba pitati onoga tko je to izjavio.”

Na pitanje Pezo Moskaljov jesu li ga pitali za odlaske na koncerte Marka Perkovića Thompsona, Anušić je odgovorio: “Njima je Thompson bitan koliko i lanjski snijeg nama, razumijete. Mi sami sebe lupamo čekićem po glavi cijelo vrijeme. Tumačenje Marka Perkovića Thompsona i njegovih koncerata u smislu nečega što je problematično za Izraelce, za ne znam ni ja koga, je potpuno suludo.”

Milanović se, rekao je ministar, nije raspitivao o detaljima vojnog roka.

“Barem mene nije ništa pitao, a što se tiče razgovora i komunikacije, ja sam od prvog moga dana na ovoj poziciji rekao – interes ovih ljudi, interes ove države, ovog naroda, oružanih snaga je ispred svega. I ja se tako i sad ponašam i zato odem tamo gdje odem i ne dajem ultimatume, ni uvjete našim oružanim snagama ni bilo kome”.

Objavljeno 09. ožujka 2026. DNEVNIK.hr  | reporterka Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić o prvom danu vojnog roka i o prepirkama s Milanovićem: “Koji je moj grijeh?” pojavila se prvi puta na MORH.

U novoj epizodi podcasta Morhologija Ministarstva obrane gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. U razgovoru je predstavio aktualno stanje prvog naraštaja temeljnog vojnog osposobljavanja, razloge i ishode posjeta Izraelu te aktualne sigurnosne teme, uključujući izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića i retoriku iz Republike Srbije.

TVO – fenomenalan odaziv i širenje kapaciteta

Ministar je odmah na početku emisije iznio optimistične podatke o prvom naraštaju temeljnog vojnog osposobljavanja. U ponedjeljak prvi ročnici ulaze u vojarne u Kninu, Požegi i Slunju, ukupno njih 800. “Prolazi sve fenomenalno, puno bolje od mojih najoptimističnijih očekivanja”, rekao je Anušić, istaknuvši da je iznimno mali broj onih koji se pozivaju na prigovor savjesti, koji ulažu primjedbe ili koji ne dođu na liječnički pregled. “Prezadovoljni smo i vrlo brzo moramo širiti kapacitete”, zaključio je kratko.

Ministar je najavio da će se kapaciteti za jedan do dva mjeseca proširiti na Vinkovce, u dogledno vrijeme na Dugo Selo i Benkovac, a zatim i dalje prema potrebama, kako bi svi obveznici u razumnom roku mogli odraditi osposobljavanje.

Posebno je istaknuo impresivan odaziv dragovoljaca. Hrvatska od 2008. godine, kada je ukinuto obvezno služenje, ima mogućnost dragovoljnog vojnog osposobljavanja, no tek su u posljednjih nekoliko godina brojke počele značajno rasti. U ovom naraštaju dragovoljno se prijavilo 446 osoba starijih od 19 godina, onih koje zakon ne obvezuje, ali koji su se sami odlučili na taj korak. “Mnogi su imali obveze oko studija ili druge razloge, pa su se sada prijavili”, objasnio je ministar, dodavši da svi koji su stariji od 19 godina i dalje mogu pristupiti dobrovoljno, sve do 30. godine.

Posebnu pozornost privukao je podatak o ženama u ovom naraštaju, čak 82 djevojke odlučile su se na osposobljavanje. “To je fenomenalno. One su jako dobre vojnikinje, vrlo zanimljive i motivirane”, komentirao je ministar.

Ministar se osvrnuo i na glasovanje u Saboru kada su se usvajale izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH kojima su se stvorili zakonski uvjeti za uvođenje TVO-a. Zahvalio se svima koji su glasovali za, ali i suzdržanima. “Ne razumijem razloge onih koji su bili protiv, osim čistog politikantstva, ali to je OK, ljudi se bave politikom.” Podsjetio je kako je oporba utihnula čim su stigli prvi podaci o odazivu ročnika. “Shvatili su da nisu bili u pravu i da su se bavili politikantstvom oko jedne od najvažnijih stvari, sigurnosti i obrane države.”

Ročnici će tijekom dva mjeseca svladati osnovne vojničke vještine, ali i intenzivno učiti o naprednim tehnologijama, poput upravljanja dronovima.

Nakon toga, oni koji to budu željeli, imat će priliku potpisati ugovor i prijeći u profesionalni sastav, a najtalentiraniji uvijek mogu računati na put prema najelitnijim postrojbama, od pilota do specijalaca.

Na pitanje hoće li se učiti Krav Maga, ministar je odgovorio s dozom humora: “Dobio sam to pitanje od novinara i mislio sam da se šali, ali bio je ozbiljan.” Zatim je bio jasan: “Krav Maga je učinkovita, jednostavna i laka za naučiti. Učit će se u Oružanim snagama jer je korisna vještina. Vještina koja služi spašavanju i obrani naših vojnika može biti bilo čija, ne zanima me porijeklo.”

Posjet Izraelu i izjave predsjednika Milanovića

Ministar je detaljno objasnio pozadinu nedavnog posjeta Izraelu. Izvorno je posjet bio planiran ranije, no zbog sigurnosnih razloga morao je biti odgođen. Ključni razlog odlaska bio je sustav Trophy, napredni aktivni zaštitni sustav koji se ugrađuje na tenkove Leopard. “Taj sustav čini Leopard najboljim tenkom na svijetu jer pruža zaštitu od protuoklopnog naoružanja, spašava i tenk i posadu”, objasnio je Anušić.

Međutim, Izrael je zbog određenih političkih izjava na njihov račun doveo u pitanje izdavanje izvozne dozvole za taj sustav Hrvatskoj. “Diplomatskim putem, Vlada RH, Ministarstvo obrane i veleposlanica u Tel Avivu, uspjeli smo riješiti problem i uvjeriti ih da mi nemamo veze s tim političkim izjavama. Dobili smo dozvolu”, rekao je ministar.

Iako je izraelska strana u međuvremenu odobrila izvoznu dozvolu za sustav Trophy, koji je integralni dio njemačkog Leoparda 2A8 i proizvodi se u tvrtki EuroTrophy u Njemačkoj, ministar Anušić prihvatio je naknadni termin bilaterale koja je ranije odgođena zbog sigurnosnih razloga.

Bilateralni razgovori opisani su kao iznimno korisni, ne samo zbog Trophy sustava, nego i zbog šire suradnje s izraelskom obrambenom industrijom. Mnoge izraelske tvrtke spremne su lokalizirati proizvodnju u Hrvatskoj i surađivati s domaćim firmama, što je, kako je naglasio Anušić, jedan od ključnih zadataka ministra obrane.

Na pitanje o izjavama predsjednika Milanovića, koji je Anušićev posjet Izraelu pripisao sasvim drugačijim motivima od obrambenih, ministar je reagirao oštro: “Manipulacija i potpuna netočna informacija. Kad predsjednik države to izgovori, ima svoju težinu, i ja jednostavno više nemam volje to objašnjavati. Uzalud stalno vičemo i demantiramo, a te izjave daju potpuno drugačije svjetlo na ono što radimo kao Vlada.”

Umjesto daljnjih demantija, pozvao je na jednostavnu usporedbu: neka se usporedi koliko se ulagalo u obranu za vrijeme Milanovićeve vlade s onim što se radi danas. “Hvala Bogu, danas imamo mobitele, Google, memoriju na društvenim mrežama i zapisima. Usporedimo tko je, kad je imao poziciju i mogućnost pomagati Oružanim snagama, to i činio, a tko se bavi čistim politikantstvom zbog kojeg Oružane snage uvijek budu zakinute.”

Zaključio je oštrim pitanjem: “Ako netko danas dovodi u pitanje i sprječava suradnju s onima koji nam mogu pomoći u tehnologijama i sustavima, ja ne znam kako nazvati tu aktivnost. Želimo oslabiti obrambenu samostalnost Republike Hrvatske? S kim onda da radimo?”

O odluci predsjednika da povuče vojnike iz Iraka ministar je rekao da je legitimna, ali da je trebalo konzultirati premijera, Vladu i ministra obrane, s obzirom na to da će izvlačenje provoditi Ministarstvo obrane, a ne Ured predsjednika. “U ovom trenutku izvlačenje naših pripadnika opasnije je nego da budu tamo. Ovo je ratna zona, komunikacije su prekinute, sigurnosnih koridora nema.”

Sedam hrvatskih vojnika u Bagdadu i jedan u Libanonu nalaze se na sigurnim mjestima u skloništima, s punom logistikom, zajedno s pripadnicima NATO-a, UN-a i EU. Čeka se pogodan trenutak za evakuaciju. “Mi smo to zatražili, ali ih ne možemo evakuirati dok za to ne dođe pravi trenutak. I tada ćemo ih evakuirati jer je to zatražio predsjednik države.” Napomenuo je i kako su hrvatske snage zasad jedine u mirovnim misijama u Iraku i Libanonu koje su zatražile evakuaciju.

Ministar je upozorio i na opću eskalaciju na Bliskom istoku: “Svaki dan je sve više država uključeno, pogođeno raketama s raznih strana.” Izrazio je nadu da će se situacija stabilizirati, ali upozorio na moguće posljedice ako do toga ne dođe. “Ako se sukob proširi diljem Bliskog istoka, to je vrlo blizu Europe.

Znamo u kakvom okruženju živimo i znamo što je bilo prije 35 godina, kakvi su sukobi započeli 90-ih godina i kakav smo agresorski, nametnuti rat prošli.

“Upravo iz tog razloga, naglasio je, gradi savezništva i veze s partnerima koji mogu pomoći ne samo u tehnologiji i naoružanju, nego i u obavještajnim podacima. “Neke izjave bi trebalo tri puta razmisliti prije nego se kažu u javnosti, jer neke stvari jednostavno nisu za javnost.”

Na pitanje je li tu i Francuska, s obzirom na savezništvo koje je ponudio Macron, ministar je potvrdio: “Između ostalog i Francuska. Imamo strateška savezništva s Njemačkom, Francuskom, Poljskom i Amerikancima.” No odmah je dodao važnu opasku iz osobnog iskustva: “Kad dođe do konflikta, imamo iskustvo iz 90-ih. Ostavljeni ste, uglavnom sami. Pomoći će vam se, ali vaše probleme morat ćete sami rješavati.” Savez ipak ima svoju vrijednost: “Mi dijelimo obavještajne podatke, tehnologije, znanja, pomažemo jedni drugima u naoružanju i svemu. Ali kad dođe do ugroženosti vaših granica, vi morate to rješavati sami.”

Retorika iz Srbije i sjećanje na 90-e

Na pitanje o retorici koja dolazi iz Srbije ministar je rekao: “Vučićeva politika je već godinama takva kakva je”, dodavši da Srbija intenzivno nabavlja ozbiljne borbeno-operativne sustave. “Ne kupuje ih da stoje na skladištu.”

Posebno je uznemirujućom ocijenio izjavu srpskog ministra da Hrvatska treba biti kažnjena oduzimanjem teritorija. “To je ministar u Vladi Srbije”, naglasio je Anušić. “Sjećam se 90-ih, slična retorika Miloševića, završilo je krvavim sukobom četiri, pet godina, puno života izgubljeno. Ne želim to više nikada.”

Ministar je bio emotivan kada je govorio o tome što nikada više ne želi vidjeti: “Ne želim nijednog hrvatskog vojnika u rat, nijedno dijete prognano, nijednog roditelja da dočeka dijete u kovčegu. Zato radimo ovo, ne napadamo nikoga.” Hrvatska je, podsjetio je, članica NATO-a i Europske unije, s jasno izborenom neovisnom politikom utemeljenom na vrijednostima Domovinskog rata.

Ministar je zaključio snažnom porukom o važnosti ulaganja u obranu. “Preozbiljno je vrijeme i preozbiljan je posao koji radimo da bismo pustili da se stvari događaju same od sebe. Moramo imati inicijativu, jer obrana je temelj svega. Bez obrane nemate ništa.”

Prisjetio se kako se prije deset godina o vojsci govorilo s podsmijehom, što će nam vojska, maknite to, ne trošite na njih. “Imali smo premijere koji su vojnicima doslovno uzimali dio obroka i smanjivali koeficijente na plaću. Da smo tada bili pametni i rekli, idemo kontinuirano pratiti tehnologije i osnaživati Oružane snage, danas ne bismo bili u trci s vremenom, ni mi ni cijela Europa.”

Danas je, kaže, situacija drugačija. A oni koji su bili najglasniji protiv vojske i sigurnosti, sada šute. Jer su shvatili da je stvar ozbiljna.” Završio je apelom: “Trebamo biti pametni, politički stabilni, imati prave ljude na pravim mjestima i raditi ono što moramo, a to je ulagati u obranu”.

Objava Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima pojavila se prvi puta na MORH.

Potpisan je ugovor za nabavu samohodnih haubica Caesar MK2 za Hrvatsku vojsku i Pismo namjere o nabavi poboljšanih sposobnosti zrakoplova Rafale za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Macron je izjavio da je područje obrane, stup odnosa dviju država.

Reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović razgovarala je u Parizu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

“Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle”, kazao je Anušić.

“Posebno je problematičan sustav održavanja. I u ovom trenutku francuske haubice su nastavak naše strateške suradnje između Hrvatske i Francuske i kad govorim naravno i o drugim sustavima obrane koje smo kupovali od njih i koje ćemo kupovati”, napominje.

A što je s protuzračnom obranom srednjeg dometa? “Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje nam koristi”

I to nam je prioritet, kaže ministar i dodaje: “Mi smo u ovom trutku opremljeni protuzračnim sustavima, ali kratkog dometa, no mi sada moramo nabavljati sustave srednjeg dometa”.

Hrvatski izvoz dronova dobra je izvozna priča, a na hrvatsko-francuskom forumu u ponedjeljak je bilo desetak tvrtki.

“Oni su nastavili svoje razgovore, nastavili svoje sastanke, sigurno sam da su oni dogovorili konkretniju suradnju, a ta suradnja već na jednoj razini i postoji”, rekao je ministar.

Što se tiče nabave naoružanja, evo što kaže ministar kako stojimo u odnosu na države iz okruženja: “Komentirati koliko susjedna država ima, koliko mi imamo u ovom trenutku, ne možemo i ne treba na takav način komentirati. Mi imamo našu strategiju. Mi smo u fazi modernizacije. Hrvatska se oprema i Hrvatska kontinuirano investira, ulaže i Hrvatska će to nastaviti raditi.”

“Modernizacija Hrvatske vojske i pravca Hrvatske vojske s istočne na zapadnu tehnologiju je u procesu. Danas je potpisano i pismo namjere, koje smo potpisali za opremanje Rafala. Ulaže se dosta novca, milijardu i 900 milijuna eura je ukupno ugovoreno i mi ćemo ta sredstva utrošiti”, istaknuo je.

“Sljedeće na redu za modernizaciju je Hrvatska rata mornarica i uskoro ćemo objaviti i javnost upoznati u kom smjeru idemo s nabavkom dviju korveta”, ističe.

Objavljeno: 8. prosinca 2025. Piše Josipa Krajinović/DNEVNIK.hr

Objava Anušić: “Te se haubice nisu pokazale onako kako se očekivalo od njih” pojavila se prvi puta na MORH.

Ulaganja u sigurnost i budućnost Hrvatske

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u novoj epizodi podcasta Morhologija te govorio o aktualnostima iz obrambenog resora, modernizaciji Hrvatske vojske i izazovima koji stoje pred zemljom.

Ministar je objasnio da ulaganja u modernizaciju Oružanih snaga RH iznose 1,9 milijardi eura te predstavljaju temeljnu komponentu strategije jačanja obrambenih sposobnosti države.

“Zašto 1,9 milijardi eura? To pitanje se često postavlja i sasvim je opravdano. Ova sredstva osigurana su kroz program SAFE, instrument za sigurnosne mjere za Europu koje Europska unija stavlja na raspolaganje zemljama članicama NATO-a i EU-a”, rekao je Anušić.

Naglasio je da ovaj iznos nije samo broj, nego ulaganje u sigurnost, vojne kapacitete i budućnost Hrvatske, uz povoljne kreditne uvjete, dug rok otplate do 40 ili 45 godina i mogućnost da se dio sredstava pretvori u bespovratnu potporu.

“Obrana i sigurnost nisu trošak, to je investicija u našu budućnost. Ako nemate sigurnost, ne možete očekivati rast gospodarstva. Sigurnost je osnova za razvoj svih sektora, od poljoprivrede do zdravstva, obrazovanja i industrije”, rekao je.

Prema njegovim riječima, stabilnost privlači investicije i zadržava mlade u Hrvatskoj.

“Sigurna Hrvatska znači sigurno društvo za naše građane, za našu djecu i buduće generacije. Ne smijemo dopustiti da zemlja postane nesigurna jer bi to utjecalo na sve sektore”, poručio je ministar.

Domaća industrija i nova era dronova

Ministar je istaknuo da je razvoj domaće vojne industrije važan dio modernizacije.

“Ulaganje u vojsku nije samo kupnja opreme iz inozemstva. Hrvatska ima sjajne tvrtke koje proizvode opremu za vlastite potrebe, ali i za vojske drugih zemalja članica NATO-a i Europske unije.”

Kao primjere naveo je osječku Orqu, DOK-ING, Končar, Đuro Đaković i Šestan-Busch, uz napomenu da domaća industrija sudjeluje i u međunarodnoj suradnji s Poljskom, Ukrajinom, SAD-om, Južnom Korejom i Slovenijom.

“Nema sumnje da naši partneri prepoznaju našu sposobnost u razvoju naprednih obrambenih sustava”, rekao je.

Govorio je i o dronovima koji su već u uporabi: “Da, naši dronovi su u uporabi kao i besposadne letjelice Bayraktar. Trenutačno nadziru hrvatski zračni prostor. Dronovi koje proizvodi Orqa nalaze se u operativnoj službi Oružanih snaga Republike Hrvatske. Prvi put su prikazani na vježbi održanoj prije dva mjeseca na Slunju, s demonstracijom borbenog djelovanja. Stalno su na našim poligonima, provode se ispitivanja i prati se njihov rad kako bi se provjerilo funkcioniraju li prema očekivanjima.”

Ukrajinske lekcije i jasna poruka javnosti

Dodao je da je Hrvatska među najsigurnijim zemljama na svijetu i da to smatra ključnim faktorom za napredak.

Proračun za obranu za iduću godinu iznosi 1,625 milijardi eura, a do 2035. Hrvatska mora dostići tri i pol posto BDP-a za obranu plus jedan i pol posto u skladu s dogovorom unutar Europske unije i NATO-a.

“Naš BDP kontinuirano raste i ta ulaganja neće narušiti stabilnost niti ugroziti druge sektore. Ulaganje u sigurnost ne znači zanemarivanje ostalih područja, nego postizanje ravnoteže”, rekao je.

Govoreći o međunarodnoj suradnji, ministar je izdvojio posjet Ukrajini i susret s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Usporedio je trenutačnu situaciju u Ukrajini s iskustvima Hrvatske iz Domovinskog rata.

“Situacija na terenu u Ukrajini i iskustva koja smo imali tijekom Domovinskog rata ukazuju na brojne sličnosti. Razlozi ruske invazije podsjećaju na one koji su pratili ratne akcije JNA prema Hrvatskoj”, rekao je ministar i dodao da brutalnost ruskih napada podsjeća na postupanje JNA.

Istaknuo je hrabrost ukrajinske vojske: “Ukrajina se bori protiv jedne od najjačih vojski svijeta i postala je respektabilna vojna sila koja pokazuje snagu i spremnost da izdrži i pobijedi.”

Prema podacima ukrajinskog ministarstva obrane, dronovima se čini 80 posto ukupne štete na vojnoj opremi i ljudstvu. “Broj poginulih u Ukrajini svakodnevno pokazuje moć novih tehnologija u ratovima”, rekao je.

“Dronovi ne samo da uništavaju neprijateljske resurse, nego stvaraju i snažan psihološki pritisak na protivnika”, istaknuo je ministar.

S obzirom na komentare koji se u javnosti i dalje pojavljuju o odlasku hrvatskih vojnika u rat u Ukrajinu, ministar Anušić je iznio vrlo jasnu poruku: “Ne ide hrvatski vojnik u Ukrajinu, niti će ikada ići. To je potpuno jasno i tu nema odstupanja.”

Istaknuo je da uvođenje vojnog roka nema nikakve veze s takvim tvrdnjama. “To nije istina. Ne ide nitko u Ukrajinu”, ponovio je.

Objasnio je i kontekst svojeg posjeta Kijevu, naglašavajući da nije riječ ni o kakvom ratnom angažmanu, nego o stjecanju potrebnih znanja.

“U Kijev sam otišao zbog njihova vojnog iskustva, njihove obrambene industrije i znanja koje možemo primjenjivati. Ondje se vodi rat koji je preslika suvremenog ratovanja. Ovo je novo, moderno ratovanje, a Ukrajinci o tome imaju vrhunsko iskustvo”, rekao je ministar.

Upozorio je i na sigurnosne prijetnje koje se prelijevaju na Europu, uključujući ruske dronove koji su povrijedili zračni prostor Poljske i drugih zemalja u okruženju Ukrajine te hibridne napade iz Rusije. “Hrvatska je već nekoliko puta bila meta takvih napada, uključujući pokušaje narušavanja naše kibernetičke sigurnosti.”

Zbog toga smatra važnim nastaviti ulaganja u modernizaciju obrambenih kapaciteta.

Povratak obuke i nova generacija vojnika

Ministar je govorio i o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, ukinutog 2007., koje se vraća kao obvezna služba.

“Za razliku od dragovoljnog služenja na koje se odazivao manji broj ljudi, temeljno vojno osposobljavanje bit će obvezno. Velika većina u Saboru podržala je ovu inicijativu”, rekao je.

Naveo je rezultate ankete među mladima: “Od 13 000 mladih koji će biti pozvani, 62 posto podržava uvođenje obveznog osposobljavanja, a 65 posto će se odazvati pozivu.”

Obuka počinje 2026. i trajat će dva mjeseca. “Iako neki smatraju da bi trebala trajati duže, ovo je optimalno rješenje koje omogućuje brzo usvajanje potrebnih vještina”, rekao je.

Naglasio je da sustav neće sadržavati političku indoktrinaciju poput one iz bivše JNA.

“Obuka će biti usmjerena isključivo na vojnu izobrazbu. Uvođenje dronova bit će nova dimenzija, jer će vojnici imati priliku učiti upravljanje dronovima i njihovu uporabu na terenu”, istaknuo je ministar.

Obuka uključuje i vještine preživljavanja, prvu pomoć i druge potrebne kompetencije.

Na kraju je poručio da modernizacija Oružanih snaga nije samo ulaganje u vojsku, nego i u sigurnost i budućnost države: “Sigurna Hrvatska temelj je za bolju budućnost svih naših građana, naše djece i budućih generacija.”

Objava Hrvatska ubrzava modernizaciju: Anušić o ulaganjima, dronovima i obrani pojavila se prvi puta na MORH.

Vjesnikov neboder je gotova priča, vojska spremna pomoći

Komentirajući požar koji je u potpunosti uništio napušteni i zapušteni Vjesnikov neboder Ivan Anušić je istaknuo da vatrogasci tijekom samog požara nisu zatražili pomoć Oružanih snaga, no podsjetio je da je vojska, kao i u svim prijašnjim krizama, potresima, poplavama i velikim požarima – uvijek na raspolaganju.

– U trenutku gašenja nije zatražena nikakva pomoć od strane vatrogasaca, ali naravno, ako bude potrebno, vojska će biti spremna kao i uvijek dosad, rekao je Anušić. Dodao je da je Vjesnikov neboder godinama bio zapušten i neodržavan, te da se sada vidljivo naplaćuju godine zanemarivanja. Ako je cijela zgrada gorjela, a jest, teško će se moći obnoviti. Mislim da je za Vjesnik sada gotova priča, poručio je.

‘Vukovar nosi posebnu težinu’

U danima obilježavanja žrtve Vukovara i Škabrnje, Anušić se prisjetio važnosti ta dva simbola hrvatske obrane. Počast Vukovaru je počast svim žrtvama Domovinskog rata, ali Vukovar je Vukovar, rekao je Anušić. Podsjetio je da je grad tri mjeseca odolijevao opsadi, dajući ostatku zemlje vrijeme za organizaciju obrane, a pritom su ondje uništene udarne snage JNA i pobunjenih Srba.

– Najveći zločini, prema civilima, vojnicima i ranjenicima, počinjeni su upravo u Vukovaru. On točno zato nosi posebnu težinu – rekao je ministar te istaknuo da je Kolona sjećanja jedan od najsnažnijih izraza zajedništva i poštovanja prema žrtvama, koje Hrvatska ne smije zaboraviti.

‘Srbija zna gdje su grobnice, ali nema suradnje’

Anušić je u nastavku razgovora naglasio da Hrvatska i danas traga za još 1740 nestalih osoba, a obitelji već desetljećima čekaju barem anonimnu informaciju o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica. Dodao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo stalno rade na pronalasku novih lokacija, no proces je spor.

Anušić je otvoreno poručio da je suradnja sa Srbijom izrazito slaba, iako postoje dokumenti koji jasno govore o tome gdje su žrtve pokopane. Naglasio je da su masovne i pojedinačne grobnice ključni dokazi o načinu na koji su počinjeni zločini nad civilima i braniteljima, što je razlog zbog kojeg određeni krugovi u Srbiji koče postupke.

– Prema mojim saznanjima, oni dobro znaju gdje su ukopani. Postoje protokoli o ukopima, ali i protokoli o izmještanjima grobnica, pa čak i višestrukim izmještanjima. Sve s ciljem da se posmrtni ostaci ne pronađu, rekao je.

Na pitanje može li netko iz Srbije ipak pronaći snage i savjesti da napokon progovori, Anušić je rekao: “Nadam se da će proraditi savjest. Nadam se i da će u Srbiji doći do promjena koje će omogućiti normalizaciju odnosa”.

‘Ne znam gdje vide te naciste, zna se kome to odgovara’

U nastavku emisije Anušić se osvrnuo na društvene napetosti i podjele koje su prethodile Danu sjećanja. Rekao je da takve tenzije sigurno ne koriste građanima, ali, kako kaže – “koriste onima koji ne žele stabilnu Hrvatsku. Onima kojima ne odgovara da Hrvatska bude normalna, demokratska i uređena zemlja”.

Naglašava da pojedine organizacije – ne nužno političke stranke – sustavno pokušavaju destabilizirati zemlju i nametati narativ da je Hrvatska ‘profašistička’ i da se ‘revitalizira ustaštvo’.

– Ne znam gdje oni vide te silne ustaše, fašiste i naciste u Hrvatskoj. Mi smo demokratska i tolerantna zemlja, nacionalne manjine ovdje imaju prava kakva često nemaju ni u svojim matičnim državama, rekao je Anušić. Dodao je kako takvi narativi štete Hrvatskoj i nisu utemeljeni na činjenicama, ali opstaju zato što nekim akterima odgovara stalno izazivanje podjela.

Dotaknuo se i vlastite izjave da ustaški poklič “ZDS treba poslati u muzeje, na što je dodao da isto vrijedi i za jugoslavensku “trojnu petokraku”. Naglasio je kako “ne možemo 2025. godine živjeti u temama iz Drugog svjetskog rata. Napomenuo je da Hrvatska danas ima posve druge izazove – sigurnosne, političke i geostrateške – te da se društvo mora okrenuti budućnosti.

Anušić upozorava da se u oči obilježavanja tragedije Vukovara i Škabrnje pojavljuju “izložbe i provokacije” koje nisu slučajne, nego imaju jasnu svrhu.

– Moramo biti spremni na provokacije i imati jasan odgovor, ali ne smijemo upasti u zamku nasilja, razračunavanja ili metoda koje nisu prihvatljive. Neki su shvatili demokraciju kao anarhiju. Misle da mogu govoriti što god žele, vrijeđati žrtve, Domovinski rat i temelje hrvatske države, rekao je.

U zaključku je istaknuo da Hrvatska mora postati otpornija na političke i ideološke pritiske izvana i iznutra.

‘Do 2028. stiže nova oprema, najveći proces opremanja u povijesti’

Anušić je zatim govorio o velikom ciklusu modernizacije Hrvatske vojske, ističući da su u tijeku četiri strateške nabave – tenkovi Leopard, protudronska zaštita, francuske haubice i kamioni Tatra. Ukupna vrijednost projekata iznosi nešto manje od dvije milijarde eura. Naglasio je da je riječ o povijesno velikom financijskom ulaganju, ali da Hrvatska sama neće snositi najveći dio troška.

– Skoro milijardu i 700 milijuna eura dolazi iz europskih fondova. To je novac iz programa Europske unije koji nam omogućuje nabave koje su trenutačno najpotrebnije za Oružane snage, rekao je ministar.

Prve isporuke Tatri očekuju se već krajem ove godine, dok bi protudronski sustavi, dva stacionarna i dva mobilna – trebali stići vrlo brzo. Haubice i Leopardi također bi trebali doći prije 2028., a do te bi godine trebala biti završena isporuka i HIMARS-a te dodatnih helikoptera Black Hawk.

– Hrvatska vojska će do 2028. biti potpuno opremljena tim sustavima. A uz ove najzvučnije nabave, u tijeku su i brojni drugi projekti, uključujući podizanje spremnosti Rafalea na razinu F4 – dodao je.

Ministar je potvrdio da je modernizacija protuzračne obrane jedan od ključnih koraka koji je već u procesu pregovora. Posebno je istaknuo da se hrvatska obrambena industrija snažno uključuje u sve procese opremanja.

– Imamo više od 140 tvrtki koje proizvode opremu i naoružanje. Šest ili sedam njih ubrajamo među velike. Uključeni su u realizaciju ovih projekata, a mi želimo ne samo kupovati, nego i razvijati našu industriju. To je važno i za obranu i za gospodarstvo, rekao je.

‘Da Brodosplit nije raskinuo ugovor – mi bismo ga raskinuli’

U završnom dijelu razgovora Anušić se dotaknuo Brodosplita i gradnje vojnih obalnih brodova. Podsjetio je da je brodogradilište raskinulo ugovor s MORH-om, ali je jasno dao do znanja da bi država to ionako učinila. Dodao je kako je “podnošenje kaznenih prijava manevar kojim se pokušava prikazati da je Brodosplit oštećen, a realnost je potpuno drugačija”.

Jedan brod, OOB Umag, dovršen je i predan prema ugovoru iz 2014. godine. Preostala tri završena su tek 40–45 % i ostavljena za dodatno pregovaranje. Neovisni vještaci procijenili su da bi dovršetak stajao oko 32–34 milijuna eura, no Brodosplit je, kaže ministar, tražio 15–20 milijuna više.

Dodao je kako su preostala tri broda trenutačno u postupku pravnog osporavanja upisa vlasništva te da će MORH nastojati preuzeti brodove i dovršiti ih s drugim brodogradilištima. Postoji i mogućnost da se njihova dovršetka poveže s većim projektom nabave dviju korveta.

– Nekoliko ponuditelja već je iskazalo interes da u sklopu gradnje korveta dovrše i ova tri broda, zaključio je Anušić.

Cijelu emisiju “A sada Vlada” pogledajte na poveznici

Objavljeno: 19. studeni 2025. HRT Vijesti| Autor: D.M./HRT

Objava Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao u emisiji “A, sada Vlada” pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar obrane Ivan Anušić kazao je da će prvi ročnici u vojarne doći u siječnju.

• Ne vidim razlog da zakon ne bude izglasan u petak. Čim se to dogodi, krećemo s liječničkim pregledima i pozivima. Vjerujem da će prvi ročnici u siječnju 2026. biti u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, rekao je, dodavši kako se planira osposobljavanje do 3000 vojnikinja i vojnika u prvoj godini provođenja TVO-a.

Nakon toga, naglasio je, “slijedi povećanje, a krajnji cilj je obuka 4000 tisuće vojnika godišnje”.

• Oni bi zadovoljavali potrebe pričuve i djelatnog vojnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske, ustvrdio je.

Ministar se osvrnuo i na vještine koje bi ročnici trebali usvojiti.

• Bit će upoznati s novim tehnologijama i iskustvima. Upravljat će FPV dronovima, vježbati na simulatorima te naučiti kako se zaštititi od kibernetičkih prijetnji, naglasio je.

Istaknuo je i da će ročnici naučiti kako pružiti prvu pomoć sebi i suborcima.

• Tu je i obuka samoobrane, taktike preživljavanja i sve ono što moderne oružane snage imaju u svom programu obuke, dodao je.

“Dronovi preuzimaju primat, ali ne donose prevagu”

Kako je naglasio Anušić, iako dronovi preuzimaju primat u modernom ratovanju, tek u kombinaciji s dobrima vojnicima donose prevagu.

• Hrvatska se tu stavlja na poziciju vodeće nacije unutar Europske unije kada je riječ o proizvodnji i distribuciji. Dronovi preuzimaju primat, ali nisu samo oni ti koji donose prevagu. Prevagu donose i vojnici i tehnologija, rekao je.

Upitan jesu li dva mjeseca dovoljna za obuku, odgovorio je potvrdno.

• Da smo se odlučili za šest mjeseci, rekli bi da je to previše, pa bi to trebalo smanjiti na tri. Da smo predložili tri mjeseca, opet bi rekli da je previše pa upitali zašto ne uzmemo dva. Postoji okvir u kojem se u dva mjeseca može obučiti ročnike za sve navedene vještine. Nakon toga, ako netko od ročnika želi postati profesionalac, on će se specijalizirati, kazao je.

Osvrnuo se i na kritike oporbe koja tvrdi da pojedine beneficije diskriminiraju one koji neće sudjelovati u temeljnom vojnom osposobljavanju.

• Netko tko se odluči obući uniformu i uzeti pušku te biti na raspolaganju Oružanim snagama do svoje 55. godine, mora imati bolje uvjete od onoga koji kaže da to ne želi. Onaj tko je odlučio izložiti sebe opasnosti, mora biti potaknut beneficijama, ustvrdio je Anušić.
• Priziv savjesti je ustavna kategorija, to smo puno puta ponovili. Nitko neće prisiljavati nekog da nosi uniformu i naoružanje, ali ako se netko poziva na priziv savjesti, bit će upućen na drugo mjesto i neće morati oblačiti uniformu, niti prolaziti obuku, dodao je.

“Dronovi u Ukrajini čine 80 posto svih gubitaka ljudstva i mehanizacije”

Ministar je komentirao i ulogu Hrvatske unutar Europske unije i NATO-a, naglasivši kako bi dronovi trebali postati zaštitni znak hrvatske obrambene industrije.

• Proizvodimo oko 200 tisuća komada vrhunskih FPV dronova koji su u potpunosti proizvod uma, ruku, znanja, softwarea i hardwarea iz Hrvatske. Niti jedan dio nije kineski ili onaj koji Hrvatska ne može proizvesti, rekao je.

Istaknuo je kako Hrvatska vrlo brzo može povećati proizvodnju na 500 tisuća komada.

• FPV dronovi u ovom trenutku na bojištu u Ukrajini čine 80 posto svih gubitaka ljudstva i mehanizacije, dodao je Anušić.

Objavljeno 22. listopada 2025. | VIJESTI /HRT | Autor: B.B.B./Dnevnik/HRT

Objava Anušić: Ročnici će učiti o kibernetičkoj sigurnosti, upravljati FPV dronovima pojavila se prvi puta na MORH.

Zašto je tako važno da Hrvatska pokaže praktički sve što ima od ljudstva i naoružanja?

Mimohod se u Hrvatskoj ne događa svake godine. Od zadnjeg je prošlo deset godina i došlo je vrijeme da pokažemo što smo od 2015. godine do danas učinili u pozitivnom smislu, u opremanju, sposobnostima i vještinama Oružanih snaga RH. To je i poruka našim saveznicima, ali i svima onima koji bi Hrvatsku eventualno mogli doživljavati kao plijen, kao što je to bilo 1990-ih godina. Sposobnosti naših oružanih snaga su vidljive i jasne, one su medijski više puta predstavljene hrvatskoj, europskoj, pa i svjetskoj javnosti. U današnjoj geopolitičkoj situaciji sigurnost je jedan od prioriteta svih članica NATO-a, pa tako i Hrvatske, i u tome je i smisao ovogodišnjeg mimohoda. Naravno, povod je 30. obljetnica VRO Oluje, ali i 30. obljetnica akcije Bljesak kao i 35 godina hrvatske državnosti. Mimohod je u spomen i vječnu zahvalnost svima koji su položili svoje živote za Hrvatsku.

Nakon 2000. imali smo jedno dulje sušno razdoblje kada je riječ o ulaganju u obranu. Možete li usporediti sadašnje stanje Oružanih snaga s onim kakvo je bilo za zadnjeg mimohoda, 2015. godine?

Da, nakon 2000. započelo je, i politički i na svaki drugi način, vrijeme u kojem se Hrvatska vojska sustavno zanemarivala. Bilo je to svakako loše razdoblje za Oružane snage i trajalo je punih 16 godina, u kojima je vojska i kadrovski i infrastrukturno nazadovala. Tek 2016. godine počinje se ozbiljno opremati i modernizirati OS RH, da bismo danas imali oružane snage koje su puno, puno snažnije, opremljenije i spremnije nego prije deset godina. I koje su sposobne za sve zadaće koje se stavljaju pred njih u novim okolnostima. Jako puno se ulagalo u opremu u zadnjem desetljeću, spomenut ću samo nabave u zadnjih nekoliko godina, od Rafalea, Black Hawkova i Bayraktara, kad govorimo o kopnenoj vojsci, nabavljamo najmodernije tenkove Leopard, haubice Caesare, Bradleyji su već tu… Govorimo i o sustavima protuzračne obrane, radarskim sustavima, FPV dronovima, i da ne zaboravimo Hrvatsku ratnu mornaricu, za koju je započeo proces nabave dviju korveta. Sve u svemu, razlika u odnosu na 2015. godinu je velika, i u opremljenosti i u obrambenom proračunu, općenito u smjeru obrambene politike tadašnje i aktualne vlade.

Dosta je spekulacija oko nabave korveta, govori se kako je izvjesno da se ide prema Turskoj?

Ne ide se ni prema kome. Spekulacije koje se prenose u medijima vrlo su nekorektne i neprofesionalne, rekao bih i maliciozne, jer smo mi zatražili i dobili ponude iz više zemalja i one se sada analiziraju. Ključni kriteriji, uz naravno cijenu, kojima ćemo se voditi pri odabiru su brzina isporuke i mogućnost izgradnje jedne od tih ili obje korvete u hrvatskim brodogradilištima. Naravno, od iznimne je važnosti i sposobnost te korvete u borbenom smislu.

Kad je riječ o opremanju vojske, veliku je pozornost ovih dana privukao sporazum predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čini se da se EU tu obvezao i na određenu nabavu američkog naoružanja i opreme. Znate li o čemu se točno radi?

Kad govorimo o tom sporazumu, dobro je što su trgovinske napetosti između SAD-a i EU otklonjene i da se ekonomije mogu usmjeriti na budućnost. Kao ministar obrane u ovom trenutku nemam niti mogu imati saznanja o detaljima onoga što je dogovoreno i kako će se taj sporazum dalje razvijati. Ono što je već sad jasno definirano jest to da smo svi jedinstveni u potpori Ukrajini i njezinoj borbi za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost. Od toga neće odustati, kao što vidimo, ni SAD kao ključna članica NATO-a ni Europska unija i ne isključujem da se dio dogovora između predsjednice Europske komisije i američkog predsjednika odnosi i na pomoć Ukrajini.

Neovisno o tome što jesu ili nisu dogovorili Von der Leyen i Trump, mi smo se obvezali na povećanje ulaganja u obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga bi 3,5 posto trebalo ići konkretno na vojsku, a 1,5 posto se odnosi na infrastrukturu vezanu uz obranu. O čemu se zapravo radi?

Radi se o infrastrukturi koja se koristi u mirnodopskom vremenu, koja je nužna u smislu sigurnosti vezane uz potencijalne elementarne nepogode i slično, odnosno o ulaganjima povezanima sa sigurnošću i obranom. No, u trenutku potencijalne mobilizacije, u slučaju nestabilnosti i sigurnosnih ugroza, tu će infrastrukturu koristiti vojska, odnosno NATO. Tu tako spadaju prometni koridori, zračne, morske ili riječne luke i sl. U tu infrastrukturu spadaju i sustavi nužni za kibernetičku sigurnost, ne samo za vojne nego i za civilne sustave. Sjetimo se samo slučajeva hakiranja KBC-a Rebro koji su stvorili probleme u funkcioniranju bolnice. Općenito, tu spadaju sustavi civilne zaštite, infrastruktura koja se koristi u slučaju potresa, epidemija, poplava, požara itd.

Sve to ulazi u taj “dual use” i zato je tih 1,5 posto dobra stvar, jer nekako je civilna komponenta sigurnosti zanemarena. Pogledajte atomska skloništa koja su 1991. i 1995. godine bila u upotrebi. U Osijeku i drugdje u Hrvatskoj gdje se ratovalo, ljudi su živjeli u tim skloništima, djeca su tamo bila, izlazilo se tek nekoliko puta dnevno do stana kako bi se nešto uzelo i vraćalo se u sklonište. Ta su skloništa danas ili zapuštena ili su u njima sportski klubovi, skladišta i sl. I takva infrastruktura ulazi u tih 1,5 posto BDP-a. Međutim, Hrvatskoj su u ovom trenutku u fokusu prvenstveno prometni koridori, jer transportni koridori NATO snaga idu preko Hrvatske. I tu ću se moći koristiti taj novac, od luka do željezničkih i cestovnih koridora koji će se prilagođavati vojnoj upotrebi.

Može li taj novac ići u, recimo, širenje bolničkih kapaciteta?

Može. I proširenje bolničkih kapaciteta i gradnju novih bolnica. Znam da se postavljaju pitanja o povećanim izdvajanjima za obranu, ali moramo znati da smo mi već na dva posto BDP-a, da bismo do 2030. trebali biti na tri posto, a tih 3,5 posto trebamo dostići do 2035. godine.

Hrvatska je među članicama EU koje su zatražile aktiviranje klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila koja omogućuje povećanje potrošnje države do 1,5 posto BDP-a ako se taj novac potroši za obranu. Kada planiramo trošiti taj novac?

Bit će stvar procjene i odluke hoćemo li koristiti tu mogućnost. U ovom nam trenutku ne treba. Povećanjem proračuna za obranu dinamikom koju sam vam upravo opisao, Hrvatska to u ovom trenutku može isfinancirati i to je dobra vijest – hrvatsko gospodarstvo je stabilno, raste i može pratiti ovaj rast izdvajanja za obranu i opremanje vojske. Dakle, što se tiče klauzule koja omogućuje dodatno zaduživanje, ono nam u ovom trenutku doista ne treba, ali ako se s vremenom ukaže potreba, odluku o tome donijet će Vlada.

S druge strane, svi ti instrumenti otvaraju nove mogućnosti i za hrvatsku obrambenu industriju. Vi ste najavili određene zakonske izmjene koje bi joj trebale olakšati investiranje. O čemu se konkretno radi?

Riječ se prvenstveno o smanjenju birokracije i administracije, ubrzavanju procesa i smanjivanju svih procedura koje dovode do toga da netko želi investirati u proizvodnju naoružanja, streljiva ili opreme. Taj posao zbog svoje prirode ima neke specifične, duge i otežane procedure. E, to je ono što u ovom trenutku trebamo mijenjati, prije svega kroz koordinaciju s drugim ministarstvima, jer razvoj ovih investicija ne ovisi samo o MORH-u, u njega su uključeni i drugi resori, praktički cijela Vlada. A kada konkretno govorimo o povećanju domaće proizvodnje i našeg pozicioniranja kao nekog tko bi unutar EU i NATO-a trebao biti specijaliziran za određenu proizvodnju, mi već sada imamo nekoliko profiliranih tvrtki kojima treba dati dodatni poticaj. To su svakako HS Produkt, Šestan-Busch i DOK-ING. Tu sam nabrojio samo tri najveće, koje u u ovom trenutku imaju ozbiljne sporazume i ugovore s europskim i svjetskim vojskama i partnerima kao što su Rheinmetall i neke druge svjetski poznate tvrtke.

Naše tvrtke s njima rade, izdvojio bih i Orqu, koja proizvodi u potpunosti hrvatski proizvod koji se pokazao kao izuzetno učinkovito, relativno jeftino i vrlo moderno sredstvo bez kojeg je ratovanje u ovom trenutku nezamislivo. Ratovi se danas vode bespilotnim letjelicama i dronovima, a upravo Orqa proizvodi FPV dronove, koji su 100-postotno hrvatsko znanje i tehnologija i proizvode se potpuno u Hrvatskoj. Mi smo se unutar EU i NATO-a postavili kao zemlja koja je spremna preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji tih, tzv. malih dronova, kojih Orqa sada godišnje proizvede 150.000. Vrlo brzo je moguće podići njihovu proizvodnju do pola milijuna, a onda u idućim godinama možemo govoriti i o milijunima. Orqa je to spremna učiniti i ona već posluje s mnogim zemljama u svijetu. To je znanje i tehnologija koju Hrvatska želi ponuditi svojim saveznicima i u tom smislu želimo biti podrška, ne samo Orqi nego i ostalim hrvatskim tvrtkama s područja obrane, poput već spomenutih HS Produkta, Šestan-Buscha i DOK-ING-a…

Želimo profilirati hrvatsku vojnu industriju kao jednu novu granu, prije svega unutar Hrvatske, jer se radi o izuzetno profitabilnoj industriji, a onda i prema članicama EU i NATO-a. Jer, ne treba zaboraviti, Hrvatska ima određena znanja iz Domovinskog rata, određena iskustva i ljude, svoju pamet. Imamo sveučilišta i znanstvene centre koji rade na tome i u tome je naša specifičnost. Jako puno smo napravili po tom pitanju i želim da Hrvatska u budućnosti bude i gospodarski ojačana kroz vojnu industriju. Ta industrija je u ovom trenutku u ogromnom zamahu, a mi imamo proizvode koji mogu konkurirati svjetskima. I tu vidim priliku za Hrvatsku. Dakle, radimo na partnerstvima koja će osigurati da se novac koji je kroz sve ove programe namijenjen jačanju kapaciteta obrane usmjeri u kupnju hrvatskog proizvoda, da se kroz te programe distribuira upravo naš proizvod. Na tome je fokus.

Dobro, novac je tu, tehnologija je tu, da vidimo što je s ljudima. Kad je, prije 30 godina, krenula Oluja, Hrvatska je bila u stanju dići između 200 i 250 tisuća ljudi. Danas je to nezamislivo?

Hrvatska je tada bila u ratu, na snazi je bila određena ograničena mobilizacija i mislim da smo u tom trenutku pod oružjem imali 220.000 ljudi. Manje-više to su bili dragovoljci i tada se, zapravo, pokazalo što hrvatski narod jest, da u najtežim trenutcima ima znanje i sposobnost da obrani sebe i svoju državu. Iz tog iskustva, naravno, učimo i danas, a kada govorimo o današnjem statusu i broju naših vojnika u OS RH, vi znate da je Hrvatska svojim strategijama odlučila da naše oružane snage neće više biti 40, 50 ili 100 tisuća vojnika, jer nema potrebe za tim, nego će to biti jedna manja, kompaktna, obučena i efikasna, dobro opremljena vojska. U ovom trenutku radimo na popunjavanju broja kako vojnika tako i časnika i dočasnika i, kako je započelo, ovom dinamikom ćemo u iduće dvije ili tri godine u potpunosti popuniti kapacitete koje smo si zadali kad je riječ o djelatnom sastavu.

Interes za služenje u Oružanim snagama se udvostručio, više nego dvostruko je više onih koji dolaze na dragovoljno služenje vojnog roka, koji se onda odlučuju i za djelatnu vojnu službu, za karijeru u vojsci. I to se nije dogodilo slučajno, nego kao rezultat aktivnosti Vlade i MORH-a. Znatno smo povećali plaće (vojnicima u prosjeku 40 posto), ulažemo u opremu i naoružanje i u infrastrukturu i nastavit ćemo ulagati. Prijedlozi zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, govore o vraćanju temeljnog vojnog osposobljavanja, ali i o odredbama koje će olakšati i omogućiti još kvalitetnije i bolje uvjete za pripadnike OS RH, poput kvalitetnijeg stambenog zbrinjavanja. Uz to, naravno, radimo i cjelogodišnju kampanju s ciljem popularizacije vojnog poziva i to je također urodilo plodom. Sve ide u dobrom smjeru i, kao što sam rekao, za dvije do tri godine bit ćemo u potpunosti popunjeni svim onim ljudima koje u trenutačnom ustrojstvu OS RH trebamo.

Imate li konkretne procjene koliko bi mladića s primjenom zakona moglo biti pozvano na zdravstveni pregled za vojsku? Hoće li obveza vojnog roka osigurati dovoljan broj ljudi i u pričuvi?

Prvi zdravstveni pregledi će biti krajem ove godine, a prvi vojnici u vojarnama početkom iduće. To je nekakav, rekao bih, komforni rok koji smo si zadali, ali moguće je da će sve to biti odrađeno i brže, jer bi zakon trebao biti raspravljen u drugom čitanju i donesen u rujnu ili listopadu. Nakon toga se ide na određene pravilnike koji će uskladiti određene procedure i mi nakon toga šaljemo pozive za prve zdravstvene preglede. Godišnji potencijal je otprilike između 17 i 19 tisuća mladića, ne računajući one koji se već sada dragovoljno prijavljuju iako nemaju zakonsku obvezu, a među kojima je i dosta djevojaka. Radili smo anketu među 13.000 mladića koji navršavaju 18 godina i koji će biti u obvezi služenja temeljnog vojnog osposobljavanja. Oko 62 posto njih reklo je da podržava temeljno vojno osposobljavanje, a od tih 62 posto, 67 posto se izjasnilo da će otići i na služenje.

Znači, govorimo o dosta velikom broju i dosta pozitivnom stavu i računamo da ćemo s tim brojkama potpuno pokriti i naše potrebe u pričuvnom sastavu. Naš je cilj da temeljno vojno osposobljavanje godišnje prođe oko 4000 mladića i djevojaka, dio kojih će se na kraju odlučiti i za karijeru u vojsci. Kao što sam rekao na početku, taj interes je već porastao i sad imamo i do 300-tinjak onih koji se dobrovoljno javljaju na vojno osposobljavanje, što je zapravo značajan porast u odnosu na ono što smo imali prije koju godinu. I, naravno, tu ne treba zanemariti ni činjenicu da imamo niz generacija koje nisu prošle nikakvu obuku, čak 300.000 osoba, odnosno 17 generacija otkad je ukinut vojni rok 2008. godine. Oni koji su prošli vojnu obuku polako pune 55 godina, što je gornja granica za pričuvu, tako da ćemo sada riješiti i taj problem i temeljito popuniti potrebe, kako u djelatnom sastavu tako i u pričuvi.

O novom zakonu i aktivaciji obveznog vojnog roka govori se već jako dugo. Zašto nam je toliko dugo trebalo da ga donesemo?

Riječ je o zakonu koji je nemoguće jednostrano donijeti. Trebalo ga je uskladiti i unutar Vlade i s predsjednikom države, a mi smo u zadnjih godinu dana imali izbore, prvo parlamentarne pa europske, predsjedničke i na kraju i lokalne. Nismo htjeli opterećivati ovaj zakon izborima, jer bi u okolnostima izbornih kampanja zasigurno percepcija tog zakona bila drukčija. To je sada vidljivo i iz ovog prvog čitanja, kada smo vidjeli da je i SDP, kao najveća opozicijska stranka, bio konstruktivan u raspravi i podržao uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. To mi je drago jer se prvenstveno radi o zakonu koji se tiče sigurnosti i budućnosti Hrvatske, ne pojedinačnih političkih opcija ni partikularnih interesa. Upravo zato smo čekali s procedurom. Sada ispred sebe imamo period od gotovo tri godine u kojem neće biti nikakvih izbora pa ni donošenje zakona neće biti opterećeno izbornim kampanjama, već isključivo potrebom da se donese i da se omogući vraćanje temeljnog vojnog osposobljavanja.

Lani, pa još i početkom ove godine, bili su vrlo napeti odnosi između Vlade i predsjednika države. Tada ste govorili da zakonom treba precizirati ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika kako njegove odluke ne bi opterećivale funkcioniranje vojske. U međuvremenu ste od toga odustali. Znači li to da se zapravo radilo o nekakvom predizbornom “mamcu” za birače?

Nije to bio nikakav mamac, bila je to politička rasprava, takva kakva je bila. Moramo biti svjesni trenutačne geopolitičke situacije, krize koja je počela ruskom agresijom na Ukrajinu, ali se prelijeva i izvan njihovih granica. Hrvatska i u svom okruženju ima potencijalno krizna područja, kao što su Kosovo ili BiH, i ta nas činjenica usmjerava u daljnju komunikaciju, u kojoj ne bi trebalo biti nesporazuma. Koordinacija između Vlade i predsjednika RH je važna, a kad govorimo o OS RH, svi dionici u tom procesu imaju svoju ulogu i moraju u datom trenutku odluke donositi zajednički, u interesu i Oružanih snaga i Republike Hrvatske. Osobno mi je drago da nemamo otvorenih sukoba. Zakon se mijenja isključivo zbog temeljnog vojnog osposobljavanja, a i predsjednik RH je podržao TVO, što nije bio slučaj prije godinu i pol dana. U ovim okolnostima nemamo prostora za političko prepucavanje i nadam se da više nećemo imati takvih situacija.

Milanović, zajedno s oporbenom ljevicom, zaziva žurno priznanje Palestine, u kojoj vlada nezapamćena humanitarna kriza. Vlada je reagirala priopćenjem iz kojeg baš i nije posve jasno kakvog je stava u vezi s tim pitanjem. Mislite li vi da Hrvatska treba priznati Palestinu?

Nema nikakve dileme da je zaštita civila i humanitarna pomoć nešto što se mora osigurati u Palestini i jasno da svi moramo uložiti napor da se to osigura dok se ne riješi krizna situacija između Izraela i Palestine. A što se tiče priznanja Palestine, to je političko pitanje koje će Vlada rješavati u koordinaciji s Europskom komisijom jer bi bilo dobro da se stavovi usklade na europskoj razini. A, dakako da je u međuvremenu nužno pratiti situaciju i dati sve od sebe kako bi se tim ljudima pomoglo i kako civili, žene i djeca, ne bi stradavali, kako od granata tako i od gladi. I to je razina do koje ja kao ministar u ovom trenutku mogu komentirati.

Jeste li o tome raspravljali u HDZ-u?

To je tema o kojoj se razgovara na razini Vlade i na diplomatskoj razini.

Veliku je pozornost privuklo vaše pojavljivanje na Thompsonovu megakoncertu na zagrebačkom Hipodromu. Tamo ste na Thompsonov “za dom” uzvratili sa “spremni”, što ste odmah javno i priznali. Drugi visokopozicionirani HDZ-ovci, poput Jandrokovića ili Nikole Mažara, nisu htjeli odgovoriti na to pitanje, iako tvrde da u ZDS-u u sklopu “Bojne Čavoglave” nema ničeg spornog. Kako to komentirate?

Ne bih komentirao nikoga osim samog sebe i svojih motiva. Iako sam o svemu tome već sve rekao, ponovit ću još jednom. Radi se o pjesmi koja nam je ranih 1990-ih donosila ohrabrenje, dala nam je moral i snagu u izuzetno teškim vremenima, kada je trećina države bila okupirana, kada smo bili vojno oslabljeni i prisiljeni boriti se protiv nadmoćnog neprijatelja. Mi smo tu i niz drugih naših pjesama slušali preko onih malih tranzistora u rovovima dva metra ispod zemlje, iz njih smo crpili snagu i hrabrost. I u konačnici obranili Hrvatsku. I zato ni danas ne vidim kako bih “Bojnu Čavoglave” promatrao ikako drukčije nego isključivo u tom kontekstu. Nakon svih ovih godina ne mogu sporiti ono što nam je tada davalo snagu. Ista je stvar i s HOS-ovim obilježjima. Ljudi koji su ih nosili borili su se rame uz rame sa mnom.

Nekima od njih tek su sada identificirani posmrtni ostatci, a ubijeni su noseći na ramenu ta obilježja. I kako bih ja sada mogao s prezirom gledati na ta obilježja ili na pjesmu koja nas je tada nosila? I ne, ne govorim pritom o ZDS-u u bilo kojem drugom kontekstu. Rekao sam već i ponavljam, ne gajim baš nikakve simpatije prema NDH, osuđujem NDH kao i sve druge totalitarne režime, naravno i komunistički. Temelj moderne hrvatske države su Domovinski rat i vrijednosti koje smo u njemu ostvarili. U njemu smo postigli neovisnost, nakon toga smo ostvarili strateške ciljeve ulaska u EU i NATO i već punih 35 godina imamo svoju državu, kojoj sam jedino osobno služio i dalje služim.

Dobro, ali ne možemo ne primijetiti da je nakon tog koncerta niz zastupnika desnice pozdravljalo sa ZDS sa saborske govornice, za što nisu ni opomenuti. Kako na to gledate?

To je nedopustivo i tu nemam što više reći. Ja govorim isključivo o ZDS-u u “Bojni Čavoglave” i na HOS-ovim insignijama, ne na ulici, nego tamo gdje su njihovi grobovi, komemoracije i spomenici. Ako s tim krenemo na saborsku govornicu, gdje je onda kraj i gdje ćemo stati? Hrvatska država je stvorena nakon toliko stoljeća na temelju vrijednosti Domovinskog rata i njezinu opstojnost ništa ne smije ugroziti.

Objavljeno 2. kolovoza 2025. godine | Večernji list | Autor: Iva Boban Valečić | Foto: Neva Žganec/PIXSELL

Objava Anušić: Želimo profilirati našu vojnu industriju kao novu granu, da drugi kupuju hrvatske vojne proizvode pojavila se prvi puta na MORH.

Dan uoči svečanog vojnog mimohoda, ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u RTL-ovom studiju u Vukovarskoj, odakle ćemo sutra pratiti vojni mimohod. S Dajanom Šošić razgovarao je o pripremama, simbolici, sigurnosnim aspektima i osobnim dojmovima.

Na pitanje ima li tremu ministar Anušić je odgovorio: “Pa naravno da imamo” pa dodao kako su pripreme za veliki događaj započele mjesecima ranije. “Počeli smo još u studenome prošle godine. Ovo je veliki događaj i velika organizacija. Pred cijelom hrvatskom javnosti stoji odgovornost da sve prođe besprijekorno.” Posebno je naglasio kompleksnost organizacije: “Puno je malih dijelova i ‘kamenčića’ u cijelom tom mozaiku. Ali sve će biti kako treba.”

Dan uoči mimohoda održana je generalna proba, koja je poslužila kao završna provjera operativne spremnosti. “Na probi smo skomunicirali sve situacije koje je trebalo doraditi. Uočene su neke sitnice, ali već danas su otklonjene. Sutra očekujemo perfektan mimohod,” poručio je ministar.

Veterani i djeca poginulih branitelja

Jedan od najemotivnijih trenutaka, kako kaže Anušić, bit će simbolično predavanje zastave. “Veterani koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, zajedno s djecom poginulih hrvatskih branitelja, predat će zastavu novoj generaciji – kadetima Ministarstva obrane i policije. To je snažna poruka kontinuiteta i zajedništva.”

Na pitanje je li se predsjednik Republike Zoran Milanović informirao o pripremama, Anušić je odgovorio: “Nismo se čuli izravno, ali njegov savjetnik, general Olujić, bio je prisutan na probi i s njim sam komunicirao sve što je zanimalo predsjednika.”

Ministar je najavio i da će se osobno obratiti vojnicima uoči mimohoda: “Ujutro ću posjetiti sve pripadnike oružanih snaga. Razgovarat ću s njima, motivirati ih – iako im motivacije ne nedostaje. Želim im zahvaliti jer se već mjesecima pripremaju za ovaj trenutak.”

“Nosio sam pušku bez udarne igle”

Ministar se prisjetio svojih početaka u ratu: “Sa 17 godina imao sam pušku M48 koja nije bila ispravna – nisam znao da nema udarnu iglu. Dvadesetak dana sam je nosio na straži, a da zapravo nisam imao funkcionalno oružje. Takvi su to dani bili.”

Govoreći o vojnoj opremi tada i danas, rekao je: “U ono vrijeme imali smo lovačko oružje, srce, krunicu oko vrata i ogromnu volju. Danas je to neusporedivo.”

Na pitanje gdje je bio za vrijeme “Oluje”, ministar odgovara: “Bili smo kod Osijeka, očekivali zapovijed za operaciju ‘Grom’. Žao mi je što Vukovar, simbol otpora, nije oslobođen kao Knin, ali politika je odlučila drugačije”, kazao je te dodao kako je mirna reintegracija istočne Slavonije bila mudra odluka. “Nitko više nije izgubio život, a Hrvatska je ponovno cijela.”

Ministar je otkrio kako je interes za hrvatske vojne dronove iznimno velik: “Indija, Saudijska Arabija, SAD, Francuska – sve su to zemlje koje su već sklopile ugovor s hrvatskom tvrtkom Orqa. Riječ je o FPV dronovima proizvedenima s hrvatskim komponentama, 100% domaći proizvod.”

“Prelet devet zrakoplova”

Upitan što će biti vrhunac mimohoda, Anušić ističe: “Najimpresivnije će svakako biti devet zrakoplova Rafalei koji će preletjeti iznad nas. To će biti snažna demonstracija spremnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.”

Dotaknuo se i izgradnje najavljene hrvatske tvornice oružja: “Projekt ide svojim tijekom. Nije to jednostavno – razmatraju se lokacije, rješavaju imovinsko-pravni odnosi, dokumentacija, projektna rješenja. Uskoro krećemo s konkretnim koracima.”

Za kraj, ministar je uputio poziv svim građanima: “Sutra je veliki dan za Hrvatsku. Svi koji mogu, neka dođu u Zagreb – bit će lijepo vrijeme, sunčano, ne pretoplo. Pogledajte našu pobjedničku vojsku. A oni koji ne mogu, neka prate mimohod na televiziji i neka se uvjere da je hrvatska vojska danas deset puta jača, snažnija i spremnija nego 1995.”

Objavljeno 30. srpnja 2025. godine | RTL Danas | Autor: Dajana Šošić

Objava ‘IMAM TREMU’ / Anušić otkrio da će Zagreb preletjeti devet Rafalea: Evo i koje zemlje žele kupiti naše dronove pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar je istaknuo da je ponosan što je danas ministar koji nadgleda mimohod hrvatske vojske koja je pobjedila u ratu, jer je sam bio sudionik svih događanja od početka rata prije 34 godine, pa sve do Oluje koja je bila prije 30 godina.

“Da mi je netko rekao prije 30 godina da ću biti ministar ne bih mu vjerovao. To mi je bila znanstvena fantastika. Znam kako je bilo i gdje smo bili prije 30 godina. Bili smo prognanici, Hrvatska nije bila oslobođena. Sada biti organizator, nadgledati mimohod… Ne bih mu vjerovao”, rekao je Anušić za Dnevnik Nove TV.

Ministar koji je sa 17 godina utišao u obranu Domovine pozvao je sve 18-godišnjake da se odazovu pozivu i osluže ta dva mjeseca vojnog roka, jer će tamo steći vještine i znanja koja će im koristiti cijeli život.

“Neka dođu i neka nose oznake pobjedničke vojske, neka nose oznake heroja, oznake hrabrosti, snage i požrtvovnosti hrvatskog naroda”, kazao je Anušić.

Kad je riječ o vojnoj tehnologiji koja će se pokazati na ovom mimohodu, osim svega onog skupog i uvoznog, tu je i jedna domaća komponenta na koju je ministar iznimno ponosan.

“Hrvatska vojska u ovom trenutku ima svoju proizvodnju FPV dronova. To nisu samo dronovi kamikaze, to su dronovi koji obavljaju zadaće i vraćaju se u bazu. FPV dronovi koji su u ovom trenutku najbolji na svijetu. Naša tehnologija, naše znanje, naša tvrtka. 180.000 komada proizvedenih prošle godine. Možemo proizvoditi nekoliko milijuna ako krenemo strateški u to. Narućila ih je Hrvatska, ali i nekoliko velikih svjetskih vojnih sila”, pohvalio se Anušić.

Ministar je rekao da će hrvatski Leopardi doći 2028. godine, a na mimohodu će sutra biti pokazani posuđeni i starije inačice. A na pitanje o preporukama ministarstva vanjskih poslova Srbije svojim građanima da ne idu u Hrvatsku ovih dana Anušić kaže da je to neiscrpno politikanstvo naših susjeda.

“Nitko, nigdje, nikako i nikoga iz Srbije ne ugrožava u Hrvatskoj. I danas je nemali broj građana Srbije na našoj obali i dobrodošli su kao turisti, oni koji poštuju Hrvatsku, hrvatski narod i našu samostalnost, apsolutno se nitko ne treba bojati”, kazao je Anušić.

Na pitanje o troškovima samog mimohoda, ministar je rekao da su oni između dva i tri milijuna eura, no znat će se točno kad sve bude gotovo.

Objavljeno 29. srpnja 2025. godine | DNEVNIK.hr | Autor: Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić otkrio koliki su troškovi mimohoda i poslao važnu poruku Srbiji: “Da mi je to netko rekao ranije…” pojavila se prvi puta na MORH.

Anušić je naglasio kako i predsjednik Zoran Milanović daje podršku ovom projektu, a mislim i da će veliki dio oporbe dati podršku. Ovaj će se zakon usvojiti i počet će se primjenjivati brzo.

Prvi će ročnici u Požegi, Kninu i Slunju doći do kraja godine.

– Ročnici će biti na temeljnom vojnom osposobljavanju 2 mjeseca i u tom će vremenu primati naknadu od 1100 eura i ta će im se dva mjeseca uračunavati u radni staž. U ta će dva mjeseca steći temeljne vještine i znanja koja vojnik ima, što znači rukovanje s osobnim naoružanjem, uključujući taktiku, prvu pomoć i sve ono što vojnik treba imati kao znanje i bio spreman za bilo kakav zadatak, naglasio je Anušić.

Dodao je kako je vojno osposobljavanje obvezno za sve one koji imaju navršenih 18 godina pa do 30 godina i sve muškarce koji prođu liječnički pregled i budu zdravi za temeljno vojno osposobljavanje.

– Žene se mogu dragovoljno prijaviti, za njih vojno osposobljavanje nije obavezno. Trenutno ih se prijavljuje od 12 do 20 posto na temeljno vojno osposobljavanje, rekao je ministar.

Anušić naglašava kako je priziv savjesti ostala kategorija kao mogućnost i oni koji se budu pozivali na priziv savjesti imat će dvije opcije.

– Prva je opcija de se ide u proces obuke osposobljavanja za potrebe civilne zaštite. Oni će imati obuku koja će trajati 3 mjeseca, ali će moći više biti kod kuće. Civilnu komponentu moramo ojačati. Oni koji završe obuku od 3 mjeseca bit će i pričuvna snaga za budućnost, baš kao i oni koji završe temeljno vojno osposobljavanje. Druga kategorija, kada se gleda priziv savjesti, je ona koja ne želi u potpunosti imati veze sa sustavom, oni će biti 4 mjeseca na dispoziciji institucijama za potrebe općina i gradova, rekao je.

Dodaje kako će oni koji se odluče na priziv savjesti i obuku u civilnoj zaštiti imat će umanjenu naknadu, a oni koji ne žele imati veze sa sustavom neće primati naknadu osim troška prijevoza i toplog obroka.

2008. godine je zaustavljeno temeljno vojno osposobljavanje stoga što je bio ogroman broj priziva savjesti.

– Danas su veliki benefiti za temeljno vojno osposobljavanje, prije svega dužina osposobljavanja, ali i popularizacija poziva u oružanim snagama urodila je plodom u zadnjih godinu i pol dana, naglašava ministar.

Govori kako je rađena anketa na području cijele Hrvatske na ciljanu grupaciju onih koji trebaju ići na služenje vojnog roka. Njih 62 posto je suglasno i podržava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a od njih 62 posto, njih 67 posto će se odazvati na temeljno vojno osposobljavanje. To je za nas potencijal, kazao je.

– Prva je opcija de se ide u proces obuke osposobljavanja za potrebe civilne zaštite. Oni će imati obuku koja će trajati 3 mjeseca, ali će moći više biti kod kuće. Civilnu komponentu moramo ojačati. Oni koji završe obuku od 3 mjeseca bit će i pričuvna snaga za budućnost, baš kao i oni koji završe temeljno vojno osposobljavanje. Druga kategorija, kada se gleda priziv savjesti, je ona koja ne želi u potpunosti imati veze sa sustavom, oni će biti 4 mjeseca na dispoziciji institucijama za potrebe općina i gradova, rekao je.

Dodaje kako će oni koji se odluče na priziv savjesti i obuku u civilnoj zaštiti imat će umanjenu naknadu, a oni koji ne žele imati veze sa sustavom neće primati naknadu osim troška prijevoza i toplog obroka.

2008. godine je zaustavljeno temeljno vojno osposobljavanje stoga što je bio ogroman broj priziva savjesti.

– Danas su veliki benefiti za temeljno vojno osposobljavanje, prije svega dužina osposobljavanja, ali i popularizacija poziva u oružanim snagama urodila je plodom u zadnjih godinu i pol dana, naglašava ministar.

Govori kako je rađena anketa na području cijele Hrvatske na ciljanu grupaciju onih koji trebaju ići na služenje vojnog roka. Njih 62 posto je suglasno i podržava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a od njih 62 posto, njih 67 posto će se odazvati na temeljno vojno osposobljavanje. To je za nas potencijal, kazao je.

Prednost pri zapošljavanju

Oni koji odrade temeljno vojno obrazovanje imat će prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim poduzećima.

Anušić je naglasio kako se neće novim zakonom dirati ovlasti predsjednika RH.

Premijer i predsjednik su dogovorili dva bitna strateška dokumenta na Vijeću za obranu. To su Nacrt strategije obrane RH i Nacrt dugoročnog plana razvoja oružanih snaga do 2036. godine.

– To su bitni dokumenti koji se morali nekoliko puta revidirati zbog izmjene geostrategije. Kada prođu glasanje u Saboru, imamo politički okvir i smjernice u kojim ćemo razvijati oružane snage u budućnosti, istaknuo je.

31.srpnja će se održati u Zagrebu vojni mimohod u povodu 30. godišnjice “Bljeska” i “Oluje” i 35 godina državnosti RH . Trasa će biti ulica Grada Vukovara gdje će biti prikazana nova tehnika koju hrvatska vojska ima

Anušić se osvrnuo i na lokalne izbore te kazao kako je rezultat koji je HDZ ostvario na lokalnim izborima najbolji rezultat od kada su slobodni izbori u RH.

– Rezultat je odličan i on je rezultat svih nas koji smo radili na tome. Ovo je velika pobjeda HDZ-a, ali još veći poraz SDP-a i ljevice, rekao je.

Dodaje da ono što se dogodilo Domovinskom pokretu je njhova unutar stranačka bitka i neuspjeh te su stoga izgubili Vukovar.

– Što se tiče koalicije unutar Vlade ne vidim velike probleme, naglasio je.

Cijelu emisiju “A sada Vlada” pogledajte u nastavku:

Objavljeno: 04. lipnja 2025. HRT Vijesti| Autor: V.K./A sada Vlada/HR/HRT

Objava Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao u emisiji “A, sada Vlada” pojavila se prvi puta na MORH.

Uz današnje odavanje počasti, obilježavanje 34. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske obilježava se i sutra svečanom akademijom u Zagrebu, te u petak, na sam Dan državnosti, cjelodnevnim programom na Jarunu, uključujući izložbu naoružanja i vojne opreme, ali i atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, među ostalim i prelet Rafala.

Anušić je komentirao situaciju u Hrvatskoj vojsci.

“U početku je Hrvatska vojska bila sastavljena od dragovoljačkih odreda, ljudi koji su tada bili spremni stati pred JNA praktički nenaoružani i oduprijeti se agresiji. Rasli smo polako i do 1995. godine smo narasli u jednu jaku i ozbiljnu silu koja je pokazala znanje i sposobnost 1995. godine u poznatim našim akcijama. Hrvatska vojska nakon toga nastavlja svoje usavršavanje i nastavlja pratiti trendove”, rekao je.

Istaknuo je kako su danas Oružane snage Republike Hrvatske moderne.

“Članica smo NATO-a, kao država i Europske unije. Pratimo naše saveznike i nove tehnologije. Najbitnije naše pojačanje su Rafali”, dodao je.

Moramo biti jaka, kompaktna i efikasna sila

Kazao je kako je prioritet jačanje svih vojnih sposobnosti koje u ovom trenutku proizlaze iz iskustva rata u Ukrajini i to Hrvatska mora razvijati.

“Tu su besposadne letjelice i dronovi, prvenstveno protuzračna obrana, kibernetička zaštita našeg sustava te osposobljavanje pojedinca i vojnika. Jer vojnik je ključ Oružanih snaga. Ništa ovo nama ne vrijedi ako je vojnik nezadovoljan i ako nije dobro obučen. To je bila velika prevaga u voljnom momentu kojeg smo imali 1991. godine, a onda znanjem, tehnologijom, moralom i hrabrošću Hrvatske vojske 1995. godine. Danas moramo čuvati mir i ono što smo stekli 90-ih godina. Moramo biti jaka, kompaktna i efikasna sila koja će raditi na odvraćanju kao doktrini ratovanja, a ne agresivnim planovima”, rekao je.

Dotaknuo se izdvajanja određenih ozbiljnih sredstava za razvoj obrane.

“Pratimo korak i održano je već nekoliko sastanaka na ministarskoj razini Europske unije i NATO-a koji su napravljeni u tom smjeru i mi ćemo to raditi i razvijati. Bez novca ne možete razvijati Oružane snage. Morate imati sredstva da se razvijate. Danas je to postalo nešto što je primarno i što u ovom trenutku ne može više čekati. Europa je možda trebala ranije početi malo ozbiljnije o tome promišljati i početi se pripremati, ali počeli smo se i to je dobro da smo počeli. Svjesni smo opasnosti u kojoj se nalazimo i Hrvatska mora biti sastavni dio tog velikog ReArm plana Europske unije, ali i SAFE-a, to je onih 150 milijardi eura koji će nam biti na raspolaganju i mi smo na zadnjem sastanku ministara obrane Europske unije ponudili, da našu sposobnost želimo razvijati na razvoju malih borbenih dronova”, rekao je Anušić.

Proizvodnja malih borbenih dronova

Istaknuo je kako u ovom trenutku Hrvatska može preuzeti jednu od glavnih inicijativa u proizvodnji malih borbenih dronova.

“Već imamo određena iskustva, imamo određeni broj dronova koje proizvodimo i broj koji možemo proizvoditi. U ovom trenutku mislim da ćemo se u tom smjeru razvijati. Tvornica streljiva je nešto što u ovom trenutku želimo razvijati s našim partnerima i u razgovoru smo s nekoliko tvrtki, s nekoliko država koje su spremne investirati”, kazao je.

Prvi pozivi ročnicima

Anušić je govorio o temeljnom vojnom osposobljavanju.

“Do jeseni planiramo imati usvojen zakon koji ide vrlo brzo, mislim da će već idući tjedan ići savjetovanje, javnu raspravu nakon toga, zatim idemo u Hrvatski sabor na prvo čitanje, drugo čitanje bi trebalo biti po našem nekakvom planu deveti mjesec, deseti, gotovo. Nakon toga više nema nikakvih zapreka, mi možemo početi slati prve pozive našim ročnicima”, rekao je.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

“Lokacija se zna. To će biti Vukovarska ulica, kao što je bila i zadnji put. Bit će 3000 pripadnika Oružanih snaga u tom mimohodu, pokazat ćemo neke nove sposobnosti koje imamo, novo naoružanje koje Hrvatska vojska u ovom trenutku koristi, koje će koristiti u budućnosti”, kazao je ministar.

Prvi put nakon tri i pol godine sastalo se Vijeće za obranu. Vrlo bitan podatak u ovim složenim geopolitičkim okolnostima.

“Mogu reći da sam zadovoljan. Bili smo na sastanku, razgovarali smo vrlo otvoreno, vrlo konkretno i bez imalo neodgovorenih pitanja. Sve što smo trebali dogovoriti, dogovorili smo, govorimo o detaljnom planu razvoja DPR-u i strategiji razvoja koji će vrlo brzo ići također u javnost i na usvajanje u Hrvatski sabor. Izuzetno sam zadovoljan i nadam se da ćemo tako nastaviti dalje surađivati i raditi. Interes Oružanih snaga, Hrvatske i hrvatskog naroda počiva u snazi i jakosti Oružanih snaga koje u ovom trenutku ovise i o nekoliko ključnih ljudi, koji o tome donose odluke. To je svakako premijer i predsjednik, i ja kao ministar obrane i naravno načelnik Glavnog stožera. I dobro je da se taj odnos stabilizira”, zaključio je ministar Anušić.

Izvor: HRT/Vlada

Objava Anušić: Moramo čuvati mir, vojnik je ključ Oružanih snaga pojavila se prvi puta na MORH.

Kad počinje temeljno vojno osposobljavanje (TVO), je li sve spremno za prve ročnike?

– Oružane snage i mi u MORH-u pripremili smo sve za početak provedbe osposobljavanja. I, da, sve je spremno za početak obuke. Nedavno smo medijima odnosno javnosti pokazali kako izgleda vojarna u Kninu u kojoj će se provoditi TVO; pokazali smo učionice, spavaonice, blagovaonicu… Uskoro ćemo imati takav obilazak i vojarne u Slunju, a zatim u Požegi. Na te tri lokacije provodit će se temeljna vojna obuka. Prve ročnike očekujemo najesen, u listopadu, nadam se.
Tko je sve dobio posao opreme hrvatskog ročnika? Neki su natječaji već provedeni, neki se tek očekuju.

– Kao što je hrvatski vojnik opremljen proizvodima hrvatske obrambene industrije, od odore, čizama do lakog naoružanja, tako će se i ročnici opremati u suradnji s domaćim tvrtkama iz obrambene industrije. Velik dio toga već je spreman i čeka u skladištima.
Koliko će sve to stajati?

– Osposobljavanje bi, što se tiče MORH-a, trebalo stajati dvadesetak milijuna eura na godinu.

Velike su rasprave na Redditu o odlasku na osposobljavanje. Bojite li se da će biti otpora?

– Sve je jasno predstavljeno. Kad osposobljavanje počne, nulta su kategorija 19-godišnjaci, oni se prvi pozivaju na obuku koja traje dva mjeseca i plaća se 1100 eura na mjesec. Za one koji ne budu spremni i koji se pozovu na priziv savjesti, imamo dvije opcije: prva je tromjesečna obuka koju će provoditi Civilna zaštita, a druga je za one koji ne budu spremni ni na to. Ta opcija uključuje četiri mjeseca služenja u općinama, gradovima, županijama koji će ih angažirati na raznim poslovima; među ostalim, na javnim radovima. Sve u vezi s civilnim služenjem vode MUP i Ravnateljstvo civilne zaštite.

Zaposleni se pitaju mogu li im se poslodavci zahvaliti na suradnji ako se odazovu na osposobljavanje. Je li njihov strah opravdan?

– Zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa mirovat će dok je na TVO-u, što će biti u skladu sa Zakonom o radu. To smo propisali izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama. Izmjene toga zakona, kao i Zakona o obrani, bile su nužne kako bismo ponovno uveli obveznu vojnu obuku. Oba zakona uskoro će biti upućena u zakonsku proceduru. Dakle, to znači da se zaposlenomu ročniku poslodavac ne može i ne smije zahvaliti na suradnji. Nakon što završe TVO, ročnici će imati prednost pri zapošljavanju u državnim i tijelima jedinicama lokalne samouprave. To je glavna korist koju smo predvidjeli kako bismo motivirali odlazak na TVO …

Objavljeno: lidermedia.hr, 3. travnja 2025.| Poslovni tjednik Lider 4. travnja 2025.| Autor: Ksenija Puškarić

Objava Anušić: Poslodavac ročniku ne smije i ne može zahvaliti na suradnji pojavila se prvi puta na MORH.

• Obrambeni sustav je kompleksan i slojevit, pogotovo u ovim osjetljivim vremenima. Potrebno je vrijeme i kontinuirani rad da bi sustav bio spreman za buduće izazove, rekao je ministar.

Kad je riječ o naoružavanju Europe, Anušić je rekao kako izgradnja sustava obrane traje dugo, te da će Europi trebati 3 do 5 godina da bude spremna za sve izazove koji će danas-sutra biti pred njom.

NATO savez

Ministar obrane komentirao je NATO savez i zabrinutost Poljske i baltičkih zemalja.

• NATO savez je stabilan, istaknuo je Anušić.
• Članak pet je najbitniji članak u Statutu, a on glasi otprilike ovako – ako je jedna zemlja napadnuta, sve su članice napadnute. Taj članak je samo jedanput bio aktiviran i to kada je Amerika bila napadnuta 11. rujna 2001. godine. NATO je stabilan. To je vojna organizacija u kojoj ne bi trebalo i neće biti upitno hoće li NATO-ove članice podržati i štititi bilo koju zemlju koja je ugrožena od strane, bilo kojeg napadača. Ja ne mogu ni zamisliti, ni vjerovati da NATO to ne bi učinio i da NATO neće reagirati ili neće pomoći zemljama koje budu napadnute. Mi smo članica NATO-a, ali to ne znači da možemo spavati i čekati da nas netko drugi riješi problema. Mi moramo, prvenstveno biti spremni, snažni, jaki, i na kraju krajeva biti sposobni braniti se, a NATO članice i NATO savez će u tome pomagati, istaknuo je ministar Anušić.

Dodao je i kako su Poljska i baltičke zemlje vrlo zabrinute.

• Nalaze se na geostrateškom položaju koji je izuzetno nepovoljan. To su male države s velikim brojem stanovnika koji su Rusi i ne znaju što ih čeka sutra. Oni uz Poljsku najviše rade na ulaganju u obranu, na pripremi svog stanovništva na eventualnu intervenciju, bilo izravne agresije ili kakvog hibridnog rata od strane Rusije, rekao je.

Rusko-ukrajinski sukob

Kad je riječ o rusko-ukrajinskom sukobu ministar obrane kaže kako Ukrajina vodi bitku za cijelu Europu.

• Ukrajina u ovom trenutku igra ulogu Vukovara 1991. Kada je Vukovar držao na distanci srpsku vojsku, ostatak Hrvatske se pripremao, naoružavao, ustrojavao i dobio dovoljno vremena da se pripremi za ono što je krenulo. Ukrajini se mora pomoći, ona mora preživjeti i pobijediti. Ogromno je pitanje što bi bilo danas u Europi da je Ukrajina prije tri godine pala, istaknuo je.

Deklaracija između RH, Albanije i Kosova

Komentirao je i potpisivanje Deklaracije o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova.

• Davno je prošlo vrijeme kada je Zagreb išao pitati Beograd što mi smijemo, a što ne smijemo. Mi imamo samostalnu neovisnu državu, članica smo EU-a, NATO-a, svih svjetskih asocijacija i Hrvatska će potpisivati sporazume s kime ona bude procijenila da treba potpisivati. Potpisivanje sporazuma s Albanijom i Kosovom, nije nikakva koalicija protiv bilo koga, niti protiv bilo čega, nego naprosto suradnja koja će se nastaviti i razvijati dalje, rekao je Anušić.

Vojni rok

Osvrnuo se i na nedavne medijske izvještaje o pozivima mladih za vojsku. Naglasio je da se radilo o pozivima za vojnu evidenciju, a ne za vojnu službu.

• Oni nisu dobili poziv za vojsku, oni pune 18 godina i dobili su poziv za vojnu evidenciju. To je praksa koja traje od samostalnosti Republike Hrvatske, uvijek je bilo tako i bit će u budućnosti, rekao je ministar.

Dodao je kako će prvi pozivi za temeljno vojno osposobljavanje biti upućeni u ljeto, s početkom obuke u jesen. Napomenuo je da se radi o nultoj generaciji 19-godišnjaka.

Odnos Pantovčaka i Banskih dvora

Također, istaknuo je i kako smatra da se odnos Pantovčaka i Banskih dvora poboljšao.

• Postoje komunikacijski kanali. Situacija je preozbiljna i u svijetu i u Europi i u Hrvatskoj. Bitne stvari i odluke su na stolu i svi zajedno moramo raditi na sigurnosti i pripremiti Hrvatsku za budućnost kakva god ona bila. Moramo biti spremni za bilo koju vrstu ugroze. Nema mjesta panici, Hrvatska ni od koga nije izravno ugrožena, ali moramo biti spremni, zaključio je Anušić.

Objavljeno: HRT Vijesti | Dnevnik/HRT, 31. ožujka 2025. godine| Autor: M.M./Dnevnik/HRT

Objava Anušić: Ukrajina mora preživjeti – igra ključnu ulogu za cijelu Europu pojavila se prvi puta na MORH.

Objava A sada Vlada: Ivan Anušić pojavila se prvi puta na MORH.