Na sastanku Vojnog odbora Europske unije razgovaralo se o sigurnosnoj strategiji u Europi, potpori Ukrajini i obrambenoj spremnosti te o smjernicama načelnika glavnih stožera za uspostavu odgovarajuće EU C2 strukture na vojno-strateškoj razini kao i o krizi na Bliskom istoku.

Vojnom odboru Europske unije obratila se visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, a gost je bio i predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Giuseppe Cavo Dragone.

Putem videokonferencije na sastanku je sudjelovao i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine general Oleksandr Sirski. Tijekom dana pridružit će im se i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius.

Uz načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnika Tihomira Kundida, na sastancima su sudjelovali vojni predstavnik Republike Hrvatske pri NATO-u i EU-u general-pukovnik Boris Šerić, načelnik Uprave za planiranje Glavnog stožera OSRH brigadir Branimir Tojčić i stožerni provedbeni časnik bojnik Goran Mihalinac.

Objava General Kundid na sastanku Vojnog odbora Europske unije pojavila se prvi puta na MORH.

A s obzirom da se jednak odaziv, s manje od tri posto onih koji su se pozvali na priziv savjesti, bilježi i u drugoj generaciji ročnika, uvjeren je da će se isti trend nastaviti i kroz naredne generacije te da će Hrvatska uz pet rotacija godišnje vrlo brzo postići ciljani broj profesionalnih vojnika i riješiti probleme s pričuvom, za koju se prostor značajno smanjio nakon niza godina u kojima nije bilo obveznog vojnog roka.

“Gledajte, nije tajna, i broj pripadnika Oružanih snaga i broj u pričuvi, koja će rasti temeljem broja onih koji prođu temeljno osposobljavanje, koji su automatski pripadnici pričuvnog sastava, nije bio u okvirima onoga što su predviđali naši strateški dokumenti. Tako da, polako olako radimo na tome, punimo brojčano i OS i pričuvu, i to takvom dinamikom da ćemo do 2029. ili 2030. godine biti u potpunosti zadovoljni i jednim i drugim brojevima. Do tada ćemo završiti i proces modernizacije Oružanih snaga”, rekao je.

U intervjuu se osvrnuo i na odluku Vrhovnog suda koji je srušio nižestupanjske presude u postupku vezanom uz protuzračni sustav S-300 zaključujući kako u predmetu ipak nije nastupila zastara, što znači da Zvonko Zubak i dalje može potraživati i novac i povrat dijelova sustava. Anušić, međutim, i dalje odbija mogućnost da se MORH odluči krenuti prema nagodbi. “Nas zastupa DORH i tako će se i nastaviti. Sve pravne poluge koje možemo koristiti, mi ćemo i koristiti da bismo zaštitili interes države, Vlade i MORH-a”, rekao je ministar, uvjeren kako nema prostora za bojazan da država dugim sudovanjem riskira gubitak veće količine novca.

Komentirao je i kritike da kupuje oružje koje Hrvatskoj ne treba u eri kada se ratovi vode dronovima, koje na njegov račun povremeno dolaze s Pantovčaka i nekih oporbenih zastupnika u Saboru. Ovakve kritike Anušić odbija poručujući kako bi svi i koji komentiraju nabavku oružja morali znati da o tome ne odlučuje ministar obrane, već Vlada na temelju stručnih procjena iza kojih stoji Glavni stožer OS RH.

“Naravno da se promijenila strategija ratovanja. To vidimo u Ukrajini i na Bliskom istoku. Naravno da su novi moderni sustavi naoružanja u funkciji ili su u pripremi da budu u funkciji ili su se već razvili novi sustavi. I Hrvatska, između ostalog, taj sustav posjeduje, kada govorimo o dronovima, odnosno bespilotnim letjelicama kao što su Bayraktar ili FPV dronovi na kojima i naši ročnici rade obuku.. Ali, rekao bih sljedeće, ja ne kupujem naoružanje. To je teza koja se polako provlači kod određenih vojnih analitičara, ali naoružanje ne kupujem ja. Ja sam ministar, u MORH-u predstavljam Vladu RH. Nisam ja kupac niti onaj koji odlučuje da ćemo kupiti ili da nećemo kupiti nešto. Postoji jedan proces koji svi koji komentiraju OS RH trebali znati, barem ako se predstavljaju kao vojni komentatori, a to je da postoje strateški dokumenti koje donosi Glavni stožer, koji sa svojim, za to obučenim ljudima rade procjenjuju temeljem određenih ugroza koje nam je naoružanje potrebno. Na temelju njihovih studija, odluku donosi Vlada”, objašnjava Anušić.

Na opasku da je na čelu vojske predsjednik države, od kojega i dolaze ovakve kritike, ponovio je da je u čitav proces involviran Glavni stožer, na čijem je čelu načelnik, predsjednik Milanović, on kao ministar obrane i Vlada. “Ali, evo, politika je ipak šira igra, igra se na puno širem terenu pa se, eto, nekad se moramo raspravljati, opravdavati i komentirati neke stvari koje mislim da nema potrebe komentirati”, zaključio je.

Na pitanje možemo li očekivati da će nam Amerikanci u dogovorenom roku isporučiti sustave HIMARS i helikoptere Black Hawk koje već otplaćujemo, odgovorio je kako imamo jamstva da će se poštovati dogovoreno i da odgode isporuke neće biti. “Zemlje kod kojih bi eventualno moglo doći do kašnjenja u isporuci naoružanja već su dobile pisanu obavijest. O tome ih je izvijestila američka vlada, zbog rata na Bliskom istoku i svega što se događa. Izviješteni SMO od SAD-a, a i na sastanku koji sam obavio u Dubrovniku na summitu Tri mora s veleposlanicom SAD-a i njihovim vojnim atašeom, da mi nećemo kasniti i da Hrvatskoj neće biti produljen vremenski rok ispostave HIMARS-a ni Black Hawkova”, rekao je ministar.

Sve skupa tumači kao potvrdu da Hrvatska treba zadržati i razvijati partnerske odnose u sklopu NATO-a, kao i sa zemljama izvan Saveza s kojima imamo takav odnos. “Kad imate partnerske odnose koji su obostrano korektni i u kojima se korektno odnosite prema partneru, onda se i partner korektno odnosi prema vama”, zaključuje ministar.

U tom kontekstu pitali smo ga i za Milanovićeve kritike zbog nedavnog uplovljavanja američkog ratnog broda u dubrovačku luku. Predsjednik smatra da je o tome, s obzirom da se radi o brodu koji je sudjelovao u vojnim operacijama koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, trebao odlučiti Hrvatski sabor. Anušić, međutim, uzvraća kako je uplovljavanje potpisao na temelju zakona koji je na snazi već 20 godina i na temelju kojega su ratni brodovi u hrvatske vode uplovljavali i u Milanovićevo vrijeme.

“Brod je ušao da bi popunio logističke potrebe, od pitke vode do određenih namirnica i da bi se posada mogla rasteretiti i sići s broda dva ili tri dana i vratiti se natrag. To je redovna procedura, Hrvatska je kao članica NATO-a potpisala određene sporazume i ima određene obveze. Nikakav problem se nije dogodio niti će se dogoditi uplovljavanjem i odlaskom tog broda iz Jadrana u smislu da se odvijao nekakav pretovar naoružanja, opremanje novim naoružanjem, nadopuna borbenih kompleta i sl”, ističe ministar.

Za kraj je komentirao i situaciju u HDZ-u nakon istupa europarlamentarca Tomislava Sokola koji se požalio da mu je supruga trpjela pritiske u vrijeme izbora u HDZ-ovoj zajednici žena. Konkretno, upitali smo ga je li Sokolov istup veći grijeh od mutnih poslova u sportskim savezima, u kojima su na visokim funkcijama redom HDZ-ovci, a stranka se ipak, za razliku od Sokolova slučaja, nije posebno uznemirila zbog tih afera.

“Pa, ne mogu ja govoriti što je veći ili manji grijeh. Mogu samo reći svoje mišljenje i o savezima i kad govorimo o gospodinu Sokolu. Prvo, naravno da da da ne podržavam nenamjensko trošenje u sportskim savezima. Nešto malo sam se bavio sportom i znam koliko je teško svakom sportašu doći do stipendije, do nekakvih sredstava da si kupi temeljnu opremu. Isto vrijedi i za infrastrukturu potrebnu da bi se netko bavio sportom ili otišao na natjecanje i smatram da je to ovaj jako loše jer smo zbog takvog netransparentnog trošenja novca unutar saveza vjerojatno izgubili nekoliko novih Janica Kostelić ili Donna Vekić i meni je žao što se to događa. DORH i pravosuđe će odraditi svoje i tu nema nikakve veze je li netko član HDZ-a. Uostalom, koliko znam, Pavlek nije član HDZ-a”, rekao je.

Kad je pak riječ o Sokolovu istupu, Anušić je ipak znatno suzdržaniji od svojih kolega koji su nezadovoljnom europarlamentarcu proteklih dana izravno spočitavali što se odlučio prljavo rublje prati izvan kruga obitelji. “Kada govorimo o Tomislavu Sokolu, volio bih da se ta stvar riješi unutar stranačkih ureda i stranačkih tijela koja to, na kraju krajeva, i trebaju komunicirati. Sokol je rekao što je rekao, dobio je i odgovor odgovor na to i mislim da je kontraproduktivno dalje raspravljati o tome “urbi et orbi”, s cijelom javnošću. On je član HDZ-a, kao takav sjedi i na poziciji europarlamentarca i njegova riječ nije nešto što je, onako, usput rečeno. Ali, u svakom slučaju, treba sjesti i razgovarati. Postoje stranačka i stranačke stvari i ja bih to ostavio u okvirima naših stranačkih tijela, koja će to komunicirati i donositi odluke na temelju Statuta”, rekao je.

Na pitanje je li Sokol u opasnosti da izgubi članstvo u HDZ-u, o čemu se također čemu se također ovih dana nagađalo, uzvratio je kako misli da takva mogućnost u ovom času ne postoji. “Možda i postoji, ali to onda ovisi o Tomislavu Sokolu, a ne o nekome kao što sam ja”, pridodao je Anušić.

Zanimalo nas je i zašto je HDZ-u odjednom postala problem Sokolova podrška ideji trećeg entiteta u BiH s obzirom da je Sokol, iako ju on, kao i neki drugi HDZ-ovi europarlamentarci zastupa već neko vrijeme. “Ja bih to stavio u okvir problema koji hrvatski narod tišti praktički od Daytonskog sporazuma, a to je da na izborima ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH. Tu leži sva frustracija i sav problem hrvatskog naroda i kompletno hrvatske politike u BiH. To je ono što bi u ovom trenutku trebala rješavati Vlada RH i znam da svi zajedno radimo na tome. To je prvi korak i nadam se da stvari idu u tom smjeru, da će se to riješiti izmjenom izbornog zakona u BiH” , rekao je Anušić, procjenjujući da, dok nije ispunjen ovaj zahtjev, o trećem entitetu nema smisla govoriti.

Objavljeno 13. svibnja 2026. godine | VEČERNJI TV | Autor: Iva Boban Valečić | Foto: Antonio Tatar

Objava Anušić: ‘HIMARS-e i Black Hawkove Hrvatska će dobiti 2028. godine, kako je i dogovoreno. Imamo jamstva da neće biti kašnjenja’ pojavila se prvi puta na MORH.

“Iznenađujuće dobro. Puno smo radili i pune dvije godine smo pripremali projekt. Odlično je počeo, trajao i završio. Prvi naraštaj je završio temeljno vojno osposobljavanje i uskoro nam dolazi drugi naraštaj, koji će biti povećan za 100 ročnika, s 800 dižemo na 900, a već u kolovozu ćemo imati 1000. Veliki je odaziv, 97 posto je onih koji se odlučuju na temeljno vojno osposobljavanje, a 2 ili 3 posto je onih koji se pozivaju na priziv savjesti.

Prezadovoljni smo”, rekao je ministar Ivan Anušić.”260 mladića i djevojaka je odlučilo ostati u Oružanim snagama”

Što su ročnici naučili?

“Od njih možemo očekivati sve sposobnosti i znanja koja ima pripadnik kopnene vojske Oružanih snaga Republike Hrvatske. Došli su do jedne razine osposobljenosti, a to je pješak-strijelac, koji barata s naoružanjem. Barataju s vještinama samozaštite, borilačkim vještinama, obrambenim, vještinama preživljavanja u prirodi, upravljanjem dronovima, vještinama taktičkih operacija na razini Oružanih snaga, vještinama prve pomoći, socijalnim vještinama koje su u ova dva mjeseca naučili.”

Je li jedan dio njih odlučio ostati u Oružanim snagama?

“Je, od njih 800, 260 što je ogromna brojka u odnosu na prijašnje godine. Veliki je interes mladih za temeljno vojno osposobljavanje, a onda kasnije i za karijeru u Oružanim snagama. 260 mladića i djevojaka je odlučilo ostati i ako tom dinamikom nastavimo i dalje, vrlo ćemo brzo popuniti ono što imamo za zadatak popuniti, a to je i broj pričuvnih snaga i pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.”

“Do 2030. godine bit ćemo gotovi sa svim procesima”

Koliko nam treba vremena za popunjavanje pričuvnih snaga Republike Hrvatske?

“2030. godina će biti godina kada ćemo završiti proces modernizacije i popunjavanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Do 2030. godine bit ćemo gotovi sa svim procesima koje smo započeli.”
“Nova era za Oružane snage”

Paradigma ratovanja se snažno mijenja i dronovi imaju sve veću i važniju ulogu. Kako izgleda taj dio programa?

“Nije teorija, Oružane snage su opremljene dronovima, radi se FPV dronovima koji su na raspolaganju pripadnicima temeljnog vojnog osposobljavanja. Oni rade s dronovima prvo teoretski, a onda i operativno. Imaju dronove za vježbe i s njima vježbaju. Jedan dio mladića i djevojaka koji rade s dronovima nakon kratkog vremena mogu preuzeti ulogu instruktora u upravljanju dronovima, to im leži i dobro se snalaze. Vrhunski to odrađuju i instruktori to potvrđuju. Uče i rade s dronovima i nastavit će to raditi. Rat u Ukrajini je pokazao drugi način ratovanja, rat se preselio u zračni prostor. Oružane snage su skoro godinu dana opremljene besposadnim letjelicama, Bayraktarima i nastavljamo se dalje opremati sustavima koji će biti na raspolaganju Oružanim snagama. Hrvatska vojska to radi, priprema se, obučavamo se i to je definitivno nova era za Oružane snage, ne samo Hrvatske nego i cijelog svijeta, mijenja se paradigma.”

Koliko vojska ima dronova koje koriste u svrhu obuke?

“U procesima obučavanja dolazi i do uništavanja drona, opreme, ali to je normalno, bez toga neće naučiti kako raditi s dronovima. Dronova imamo koliko god nam treba, dronove proizvode naše tvrtke.”

Postavlja se pitanje protuzračne obrane, kako stojimo na tom planu?

“Napravljeni su određene studije i procjene sustava i sistema koji su najbolje upotrebljivi, prvenstveno na geostrateški položaj i oblik Hrvatske kao države. To se sve treba izvagati. Taj dokument je gotov i mi ćemo vrlo brzo donijeti odluku s kim i u kojem sustavu ćemo komunicirati i u koji sustav implementirati naše Oružane snage. Proces modernizacije i opremanje Oružanih snaga do 2030. godine će biti u potpunosti gotov.

Je li za sustav protuzračne obrane potrebno pola milijarde eura?

“Otprilike je to red veličine sustava koji bi trebao Hrvatskoj. Kada se donese odluka o nabavi, dogovara se isporuka, a rok isporuke je do dvije godine, za neke sustave i tri godine. Ako brzo donesemo odluku do 2029. godine bi trebali imati taj sustav.”

Razgovara se o korvetama, kakva je tu situacija?

“I premijer je najavio opremanje Hrvatske ratne mornarice dvjema korvetama. One su dužine stotinu metara. Stigle su određene i analize i okvirne ponude zemalja za izgradnju korveta. Još se to analizira, a Hrvatska ratna mornarica će odlučiti koja je optimalna za Jadran.”

Što se tiče sustava Trophy, je li problem ono što se događa u Libanonu – gdje Hezbolah uništava izraelske tenkove koji su opremljeni tim sustavom Trophy?

“Prvo da razbijemo mit – ne postoji oprema ni naoružanje koje se ne može uništiti, sve ima svoju slabu točku pa tako i tenkovi. Trophy je integralni sustav Leoparda. Radi se o najnovijim i najmoćnijim tenkovima.”

Ministar je naveo da je Hrvatska dobila sustav Trophy te da će ga se koristiti na tenkovima Leopard i da ne postoje nedodirljivi sustavi: “To su najbolji i najmoderniji sustavi koji postoje, a nadogradit će se na temelju iskustava koje gledamo u Libanonu, Ukrajini itd.”

Objavljeno: 13. svibnja 2026.| N1 | Author: N1 Info

Objava Ministar obrane za N1: Anušić o sustavu Trophy i Leopardima: Ne postoji oprema koja se ne može uništiti, sve ima svoju slabu točku pojavila se prvi puta na MORH.

Pred nama je 35. obljetnica osnutka Hrvatske vojske. Od prvih postrojbi Zbora narodne garde, koje su u sudbonosnim danima 1991. godine stale u obranu hrvatske slobode, pa sve do današnjih modernih snaga koje su ravnopravan i cijenjen partner u sklopu NATO saveza – put Hrvatske vojske bio je put hrabrosti, žrtve i stalnog napretka. Danas, tri i pol desetljeća poslije, o pobjedničkom hodu Hrvatske vojske, o povijesnim ulaganjima u njezinu modernizaciju, o ulozi našeg vojnika i o viziji sigurnosti za naraštaje koje dolaze, razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Od postrojavanja na stadionu u Kranjčevićevoj do danas prošlo je 35 godina. Što smatrate najvećim postignućem HV-a u tom razdoblju, osim pobjede u Domovinskom ratu, koja je vrijednost za sebe?

Ne možemo zaobići Domovinski rat koji je započeo agresijom na našu zemlju jer je on oblikovao i stvorio naše Oružane snage. Osim pobjede u Domovinskom ratu rekao bih da je naš najveći uspjeh punopravno članstvo u NATO savezu u koji je zapravo ušla Republika Hrvatska kao država, a time i naše Oružane snage. Danas je Hrvatska vojska kao članica NATO-a na jednoj sasvim drugačijoj razini nego kad je u njega tek ulazila. Proces modernizacije koji provodimo zahvaljujući kompatibilnim sustavima koje nabavljamo i koji će biti ili već jesu uvezani sa snagama ostalih članica jest nešto što je u ovom trenutku, osim samog ulaska u Savez najbitnije za Oružane snage.

Hrvatska vojska ima jedinstveno iskustvo pobjedničke vojske iz obrambenog rata. Na koji način to iskustvo danas implementiramo u obuku s NATO-ovim partnerima? Jesmo li mi oni koji uče druge?

Hrvatska vojska jedna je od rijetkih pobjedničkih vojski nastalih u ratu. I ne samo da je u ratu stvorena nego se u njemu obranila, oslobodila svoj teritorij i u konačnici iz njega izišla kao pobjednik. Takvo iskustvo nema puno država, važno je, i dijelimo ga s našim saveznicima prije svega zbog dokaza da jedna država i jedan narod može željom, nevjerojatnom voljom i hrabrošću, praktički nenaoružan izboriti slobodu. Danas možemo učiti iz nekih drugih situacija, poput recentnih ratova u Ukrajini ili na Bliskom istoku, ali i primjenjivati ta iskustva prilagođavajući naše doktrine i vojne obuke. Četiri godine Domovinskog rata, dakle razdoblje s početka devedesetih jako se razlikuju od aktualne situacije, no to ne znači da nemamo što ponuditi iz svojeg stečenog iskustva.

Kako MORH planira očuvati sjećanje na temelje HV-a među mladim generacijama vojnika koji su rođeni dugo nakon završetka ratnih operacija?

Nedavno sam posjetio vojarne u kojima su vojnici na temeljnom vojnom osposobljavanju, pogledao kako se obučavaju, uvjerio se kakav je njihov odnos prema Domovinskom ratu i kakav je odnos njihovih instruktora prema njima. Moram istaknuti da sam prezadovoljan s onim što sam vidio. Ti mladi ljudi uče sve ono što trebaju učiti ponajprije da bi zaštitili sebe, svoju obitelj i ako bi trebalo svoju državu i narod. Naravno i da uče o ponosnoj i hrabroj povijesti Hrvatske vojske iz razdoblja Domovinskog rata. Kroz učenje, ali i svjedočenje onih koji su još uvijek u sastavu, a bili su sudionici Domovinskog rata, mi mlade ljude podsjećamo na te trajne vrijednosti koje smo stekli u najtežem razdoblju naše novije povijesti. Bitno je da mladi ljudi znaju u kakvim se okolnostima hrvatska država stvarala i protiv koga smo se tada morali boriti. Osim toga, učeći na Sveučilištu naše kadete, obilježavajući na svečani način sve svoje obljetnice, te kroz naše cjelokupno javno djelovanje čuvamo i njegujemo teško stečene vrijednosti.

Sustavi za protudronsku zaštitu

U kakvom je statusu trenutačno opremanje kopnene vojske, kada bi se mogli očekivati konkretniji obrisi planiranih nabava?

Procesi modernizacije započeli su opremanjem našeg zrakoplovstva koje je gotovo u potpunosti završilo svoje opremanje. Očekujemo još dolazak osam Black Hawkova čime bismo u potpunosti opremili eskadrile aviona i helikoptera. Kad je riječ o kopnenoj vojci želio bih istaknuti da smo u ovom trenutku u procesu čekanja isporuke, potpisani su ugovori za nabavu tenkova, haubica, višecijevne raketne sustave HIMARS, kamiona koji su jednim manjim dijelom već i stigli…Modernizaciju kopnene vojske provodimo i kroz besposadne sustave koji se već koriste u obuci naših vojnika na temeljnom vojnom osposobljavanju. Završetak modernizacije kopnene vojske očekujemo na prijelazu 2028. na 2029. godinu kad budu isporučeni svi sustavi za koje smo u ovom trenutku započeli proces nabave. U međuvremenu nastavit ćemo opremanje Oružanih snaga i s određenim sustavima koje u ovom trenutku ne bih izričito spominjao, ali koji će vrlo brzo biti u našem sastavu. Ono što je jednako bitno očekujemo isporuku sustava za protudronsku zaštitu naše kritične infrastrukture koju će nam isporučiti naša tvrtka Končar u suradnji s jednom poljskom tvrtkom. Radi se o četiri sustava od kojih će dva biti stacionarna, a dva mobilna.

Dugo se govorilo o sustavima protuzračne obrane srednjeg i dugog dometa te o sudbini obalnih ophodnih brodova. Možete li nam dati konkretniji vremenski okvir za završetak tih projekata?

Kad govorimo o protuzračnoj obrani, studija je gotova. Uskoro ćemo pokrenuti postupak opremanja Hrvatske vojske sustavom protuzračne obrane srednjeg dometa. Kad je riječ o obalnim ophodnim brodovima čija je nabava počela još 2014. godine, znamo da nam je isporučen jedan prototip i jedan brod od ugovorena četiri. Ostala tri koja nisu dovršena bila su predmet razgovora s brodogradilištem, no nismo našli rješenje na obostrano zadovoljstvo. Naime, iznos koji je Ministarstvo obrane bilo spremno prihvatiti za dovršetak preostalih brodova i koji je rezultat procjene neovisnih vještaka, bio je prilično različit od onoga što je očekivao Brodosplit. Mi na to nismo mogli pristati i bili smo prisiljeni tražiti povrat naših brodova i upis tih brodova u sustav MORH-a, ali uskoro ćemo imati rješenje i za ta tri broda. Jedna od opcija jest da se njihova gradnja dovrši zajedno s izgradnjom korveta za koje je u tijeku postupak opremanja Hrvatske vojske tim višenamjenskim brodovima. Dakle, kad odaberemo izvođača, jedna od opcija jest da zajedno s korvetama dogovorimo i završetak izgradnje preostala tri obalna ophodna broda. Takvo bi rješenje bilo najbrže i najjeftinije.

Rat u Ukrajini, a i onaj na Bliskom istoku promijenio je doktrinu ratovanja. Koliko Hrvatska vojska ulaže u razvoj vlastitih bespilotnih letjelica i sustava za elektroničko djelovanje?

Bliski istok i Ukrajina donose drukčije iskustvo koje se nažalost plaća visokom cijenom u gubitcima. Ako uspoređujemo naša iskustva iz Domovinskog rata s ove četiri godine rata u Ukrajini, ona su potpuno različita, gotovo neusporediva. Stoga se nedvosmisleno nameće zaključak da se moraju mijenjati doktrine i sposobnosti te ovladati novim sredstvima i naoružanjem. Hrvatska vojska upravo to i radi. Razvijamo sredstva koja su se pokazala najučinkovitijima na ratištima današnjice, a to su besposadni sustavi. Na takav način čuvamo naše vojnike i to je trend koji se sigurno neće mijenjati nego će biti sve intenzivniji. Upravo zbog toga mi svoje vojnike opremamo takvim sustavima, a FPV dronove već i koristimo u obuci vojnika na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Na temeljnom vojnom osposobljavanju nalazi se prvi naraštaj ročnika čije bi dvomjesečno služenje vojnog roka uskoro i trebalo završiti. Koliko ste zadovoljni odazivom? Možemo li o tome razgovarati kao o prilici za mlade ljude – ne samo kao obvezi, već kao mjestu gdje će steći vještine korisne i u civilnom životu?

Prezadovoljan sam odazivom na temeljno vojno osposobljavanje koje je oko 98 posto. Glavni je razlog takvog odaziva svijest tih mladih ljudi koji su se ipak pokazali puno zreliji nego što se to možda mislilo. Mladi ljudi na temeljnom vojnom osposobljavanju intenzivno uče o svim vještinama koje su im bitne da bi bili spremni pomoći sebi i drugima u slučaju bilo koje krize kao i u civilnim okolnostima. Oni će s temeljnog vojnog osposobljavanja izići puno spremniji i zreliji u smislu svih onih izazova koji ih čekaju u životu. Velik broj njih već je sada iskazao želju ostati u Oružanim snagama i svoju karijeru nastaviti graditi u vojsci. Slijedom svega toga za nekoliko ćemo godina imati pričuvne postrojbe koje ćemo popunjavati upravo njima. Još uvijek imamo puno dragovoljaca, a jednako tako i žena koje u ovom trenutku čine 10 posto ukupnog broja vojnika na TVO-u.

Kad razgovarate s mladim ljudima koji tek ulaze u Hrvatsku vojsku, što vam oni navode kao glavni motiv, a što kao najveći izazov u vojničkom životu danas?

Glavni razlog zbog kojeg se odazivaju na poziv jest ono što je mnoge iznenadilo jer se o njima mislilo kao onima koji ne znaju svoju ulogu u zajednici. Upravo suprotno, oni i te kako dobro znaju svoju ulogu i služenjem u vojsci žele vratiti svoj dug prema domovini te žele biti na raspolaganju svojem narodu što je iznimno pohvalno i obećavajuće za našu budućnost u cjelini. Neki od njih žele steći određena znanja i biti dio Hrvatske vojske što je u konačnici benefit i za njih, ali i za državu. Siguran sam da nitko od njih nakon temeljnog vojnog osposobljavanja neće biti razočaran jer nije naučio ono što je očekivao. Za sada sve prolazi odlično, obišao sam sve tri lokacije na kojima se provodi temeljno vojno osposobljavanje i s neskrivenim ponosom mogu istaknuti sve pohvale i za instruktore i zapovjednike, ali i za te mlade ljude koji se na svojim zadaćama ponašaju vrlo odgovorno.

Sufinanciranje stambenog kredita

Moderni sustavi ne vrijede ništa bez motiviranog čovjeka. Što se može učiniti kako bi vojnički poziv ostao konkurentan na tržištu rada, posebno u pogledu stambenog zbrinjavanja i beneficiranog staža?

Jedna od prvih stvari koje smo kao aktualna vlada željeli napraviti jest podizanje materijalnih prava vojnicima koja se u smislu koeficijenta za izračun plaće nisu mijenjala od 2008. godine. Pokušali smo na tom području napraviti iskorak i mislim da smo u tome i uspjeli – vojničke plaće podigli smo u prosjeku za 40 posto, a plaće svim djelatnim vojnim osobama porasle su u prosjeku za 30 posto. Nastavit ćemo na tom području raditi jer smo svjesni da plaće sukladno troškovima života moraju rasti. Vojnici su onaj dio društva za koje ne bi trebalo dovoditi u pitanje ostvarivanje bilo kakvih materijalnih prava. Kad je riječ o beneficiranom radnom stažu za sve pripadnike Hrvatske vojske, to je nešto na čemu ćemo raditi. Vezano uz stambeno zbrinjavanje završava se pravilnik koji treba proći još određene procedure i suglasnosti kako bi nakon usvajanja riješio i tu problematiku. Riječ je o sufinanciranju stambenog kredita pripadnika Oružanih snaga koji nemaju svoju nekretninu, uz propisane i neke druge uvjete. Ministarstvo obrane sufinanciralo bi ratu kredita u određenom postotku.

Hrvatska vojska u ovih je 35 godina prošla nevjerojatan put transformacije. Postoji li neki segment modernizacije, možda izvan fokusa javnosti poput logistike ili saniteta, na koji ste posebno ponosni, a koji je podignuo kvalitetu života vojnika?

Ne bih ništa posebno izdvajao jer u svim našim granama radimo na modernizaciji. Ono što želim naglasiti i što je bitna intencija jest obučavanje novim tehnologijama i modernim sustavima koje koriste naše Oružane snage. Mislim da je to najveći iskorak jer na taj način postajemo konkurentni i u okviru NATO saveza, ali i u okruženju. Vidimo nove letjelice na nebu i nova vozila na cestama. Kako taj tehnološki skok mijenja mentalni sklop našeg vojnika – osjećaju li se naši piloti i vozači danas ravnopravnije sa svojim kolegama iz najmoćnijih vojski svijeta? Naravno da su zadovoljniji i da se osjećaju ravnopravnije jer je proces modernizacije i implementacije novih tehnologija i opreme u skladu s modernizacijom ostalih zemalja, članica NATO saveza. Mi se ne možemo i ne želimo natjecati s najvećima i najjačima jer smo s njima saveznici. Nije sve ni u snazi ni veličini jer puno toga ima u iskustvu i kvaliteti vojnika ili njegovoj motiviranosti. Smatram da smo na tom području prilično iznad mnogih, a to smo dokazali i u Domovinskom ratu. Sustavi koje danas koristimo svakako su prednost jer nam omogućuju zajedničko uvježbavanje i razmjenu iskustva.

Dva nova kanadera

Hrvatska vojska i narod imaju neraskidivu vezu još od 1991. godine, što se najbolje vidi tijekom elementarnih nepogoda. Planirate li dodatna ulaganja u opremu koja služi dvostrukoj svrsi – i obrani i pomoći civilnim institucijama, poput kanadera ili inženjerijskih strojeva? Hrvatska je početkom 2024. ugovorila nabavu dva nova kanadera čiju isporuku očekujemo i koji će biti u sastavu naših Oružanih snaga. Bez tih aviona ne možemo ni zamisliti protupožarnu sezonu. Dvojna je upotreba nešto što je i Europska unija ponudila kroz svoje fondove i financiranje gdje možemo koristiti opremu koja je na korist i vojsci, ali i civilnim strukturama. Naš sustav civilne zaštite dobro je opremljen i organiziran i oni imaju pravo koristiti spomenute fondove i to su jako dobro iskoristili. Pripadnici Hrvatske vojske kao i do sada u svakoj će mogućoj ugrozi pomagati te pridonijeti rješavanju bilo kakvog problema koji se pojavi. Podsjećam da su naši piloti sudjelovali u gašenju požara ne samo u Hrvatskoj nego širom Europe gdje god je trebalo pomoći.

Koju biste poruku, povodom ovih 35 godina, uputili onima koji su stvarali vojsku u najtežim danima, ali i onima koji danas nose časnu odoru hrvatskog vojnika?

Želio bih ponajprije čestitati tu vrijednu obljetnicu svim pripadnicima Hrvatske vojske, i onima koji su to bili i onima koji su još uvijek u našem sastavu i dakako cijelom hrvatskom narodu. Sve ono što smo učinili u tom razdoblju treba biti temelj našeg budućeg djelovanja. Oni koji su na početku agresije na našu domovinu bili doslovno goloruki spremni obući odoru i oduprijeti se puno jačem agresoru, kojeg su u prvom koraku uspjeli zaustaviti u njegovu planiranom pohodu, a četiri godine poslije ga i pobijediti, oni nam trebaju biti primjer ne samo u smislu Oružanih snaga nego u svakodnevnom životu. Oni su primjer požrtvovnosti, hrabrosti, odanosti i poštenja novim naraštajima. Nadam se da ćemo to prepoznati i vrednovati u svakodnevnim izazovima.

Objavljeno 7. svibnja 2026. godine | Hrvatski vojnik, Broj 760 | Razgovarao: Željko Stipanović | Foto: Filip Klen

Objava Tri i pol desetljeća pobjedničkog hoda pojavila se prvi puta na MORH.

“Globalne nestabilnosti i iskustva rata u Ukrajini, iz kojih uče najveće vojske svijeta, dodatno naglašavaju ulogu novih tehnologija, inovacija i brzine prilagodbe, kao i važnost jačanja vlastitih obrambenih kapaciteta. U potpunosti je jasno da ulaganja u obranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost i stabilnost države i naroda”, istaknuo je ministar Anušić.

Govoreći o Europi, ministar je poručio da je zahvaljujući herojskoj obrani Ukrajinaca Europa dobila četiri godine za osnaživanje svojih obrambenih kapaciteta. Dodao je kako se na početku ruske agresije radilo o borbi Davida protiv Golijata, dok je danas Ukrajina izvorište vojnih inovacija i praktički neosvojiva za Rusiju.

“Kao članica NATO-a i EU-a, Republika Hrvatska, uz iskustva iz Domovinskog rata, raspolaže znanjem i inovacijama koje našu industriju čine konkurentnom na svjetskom tržištu, ali i važnim partnerom Ministarstva obrane RH u osnaživanju i modernizaciji Oružanih snaga Republike Hrvatske”, poručio je ministar Anušić.

Objava Ministar Anušić na summitu: Ulaganja u obranu ključ su sigurnosti i stabilnosti pojavila se prvi puta na MORH.

Izaslanstvo Republike Hrvatske predvodila je ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku Nikolina Volf, dok je izaslanstvo Sjedinjenih Američkih Država predvodio pomoćnik ministra rata za europske i NATO politike David A. Baker.

Posljednje konzultacije održane su u listopadu 2024. godine u Washingtonu. Konzultacije su bile prilika za dijalog o dosadašnjoj sveobuhvatnoj i sadržajnoj obrambenoj suradnji dviju država, kao i o njezinom budućem razvoju.

Na sastanku se raspravljalo o obuci i vježbama, projektima opremanja i modernizacije, izobrazbi te drugim područjima suradnje temeljene na okviru za bilateralnu obrambenu suradnju za razdoblje 2023. – 2028., pri čemu je istaknut kontinuiran kvantitativan i kvalitativan rast obostrano korisnih aktivnosti.

U kontekstu multilateralne suradnje razgovaralo se o doprinosu Republike Hrvatske inicijativama i aktivnostima NATO-a i EU-a, s naglaskom na procesima implementacije strateških dokumenata i ciljeva sposobnosti te regionalnoj suradnji, primarno u okviru Američko-jadranske povelje, kojom RH predsjeda u 2026. godini, i Centra za sigurnosnu suradnju – RACVIAC. Također, razgovaralo se i o mogućnostima suradnje obrambenih industrija dviju država.

Raspravljena su i globalna sigurnosna pitanja kao što su situacija u Ukrajini te na Bliskom istoku i području jugoistočne Europe. Tijekom konzultacija izraženo je obostrano zadovoljstvo napretkom postignutim od prošlih konzultacija, a Republika Hrvatska potvrdila je status pouzdanog NATO saveznika, kao i strateškog partnera u pitanjima koja se tiču regionalne sigurnosti i stabilnosti.

Ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Nikolina Volf naglasila je kako SAD ostaje globalni strateški partner Republike Hrvatske na području obrane te zahvalila na dosadašnjoj potpori u cijelom nizu područja, posebice projektima opremanja i modernizacije, među kojima se izdvajaju projekti nabave helikoptera Black Hawk, borbenog vozila pješaštva Bradley te topničko-raketnog sustava visoke pokretljivosti HIMARS. Izrazila je predanost Republike Hrvatske u pogledu daljnjih ulaganja u obranu i ulozi vjerodostojne saveznice u razvoju sposobnosti i doprinosa operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a.

Istaknuta je i suradnja s Nacionalnom gardom Minnesote, koja ove godine obilježava 30 godina postojanja, pri čemu je naglašena uspješnost suradnje u svim dosadašnjim zajedničkim projektima.

Potvrđena je zajednička namjera za daljnjim razvojem bilateralnih obrambenih odnosa i osnaživanjem strateškog partnerstva u kontekstu transatlantske sigurnosti i suočavanja s aktualnim i potencijalnim budućim izazovima.

Objava Bilateralne obrambene konzultacije Hrvatske i SAD-a pojavila se prvi puta na MORH.

Bilateralni sastanak te izložba moderne opreme i tehnike Hrvatske vojske održani su u vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu.

SAD je najvažniji saveznik Republike Hrvatske u području sigurnosti i obrane, što je potvrđeno i na današnjem sastanku, na kojem su ministar Anušić i veleposlanik Whitaker razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe, Bliskom istoku i u Ukrajini, o opremanju i modernizaciji Hrvatske vojske u suradnji sa SAD-om te o NATO-u u kontekstu sve složenijih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu.

Ministar Anušić naglasio je kako je doprinos SAD-a u KFOR-u, NATO-ovoj operaciji potpore miru na Kosovu u kojoj hrvatski kontingent sudjeluje sa 151 pripadnikom, od izuzetne važnosti za očuvanje stabilnosti i sigurnosti tog dijela Europe.

“Prisutnost međunarodne zajednice, a posebno američkih snaga, na Kosovu, odnosno na jugoistoku Europe temeljni je sigurnosni stup koji omogućuje stabilnost i mir na tom području”, poručio je ministar Anušić.

Ministar Anušić istaknuo je kako je posebno u uvjetima sigurnosno narušenih okolnosti važno održati snažan NATO, jednako kao što i europske zemlje trebaju preuzeti veću odgovornost za sigurnost Europe i ulagati u svoje oružane snage. U tom kontekstu, Hrvatska je u 2025. godini ispunila NATO cilj te smo dosegnuli 2,10 posto BDP-a obrambenih izdvajanja i čak 34 posto za opremu i modernizaciju. Ta ćemo izdvajanja postupno povećavati do 3 posto BDP-a u 2030. godini te 3,5 posto do 2035. godine.

Hrvatska vojska u svjetlu povećanih obrambenih izdvajanja prolazi povijesnu modernizaciju, a najznačajniji bilateralni projekti koji se provode u suradnji s Vladom SAD-a trenutačno su projekti nabave osam raketnih sustava HIMARS te osam helikoptera Black Hawk koji će Hrvatskoj vojsci biti isporučeni 2028. godine.

Veleposlaniku Whitakeru u vojarni na Plesu prikazani su višenamjenski borbeni avioni Rafalei, helikopteri Black Hawk, borbeno oklopno vozilo Patria, Bradley, RIB brodice, vozila MRAP te Orqini dronovi. Na bilateralnom sastanku sudjelovao je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid koji je veleposlanika Whitakera upoznao sa sposobnostima Hrvatske vojske.

Veleposlanik Whitaker zajedno s ministrom Anušićem danas je posjetio i tvrtku DOK-ING gdje su mu prezentirani proizvodi i kapaciteti te tvrtke.

Objava Ministar Anušić s veleposlanikom SAD-a pri NATO-u Whitakerom pojavila se prvi puta na MORH.

Riječ je o prvom bilateralnom sastanku ministra Nufija na novoj funkciji ministra obrane, što potvrđuje snažno prijateljstvo i savezništvo Hrvatske i Albanije.

Hrvatska i Albanija kao prijateljske zemlje i NATO saveznice dijele zajednički interes za mirom, sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe. Zajednički je interes, potvrđeno je na sastanku, i produbljivanje suradnje naših obrambenih industrija.

Ministri su razgovarali i o daljnjem jačanju trilateralne suradnje Hrvatske, Albanije i Kosova, nakon što je u ožujku 2025. u Tirani potpisana Trilateralna deklaracija, kao i o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, Ukrajini i na Bliskom istoku.

Podrška na putu prema Europskoj uniji

„Dajemo podršku Albaniji na njenom putu u Europsku uniju. I dalje ćemo, kao i uvijek do sada, biti na raspolaganju albanskom narodu na putu u euroatlantske integracije“, poručio je ministar Anušić nakon sastanka.

Odgovarajući na pitanja novinara o reakcijama iz Srbije, ministar je pojasnio kako Trilateralna deklaracija ne predstavlja nikakav vojni savez.

„To moramo demistificirati do kraja, ovo je deklaracija o suradnji, ne o vojnom savezu i borbenim aktivnostima. Deklaracija je isključivo na razini tehničke suradnje i suradnje obrambenih industrija, razmjene znanja i iskustava… Ponovit ću još jednom, kao što sam već u ovom kontekstu govorio, davno je prošlo vrijeme kada je Hrvatskoj netko govorio što će činiti. Hrvatska je samostalna, neovisna država i vodi svoju politiku, članica smo NATO-a i EU-a. Srbija prešućuje da Hrvatska ima potpisan sporazum i sa Srbijom još iz 2010. godine o suradnji na području obrane koji je puno opsežniji, puno sadržajniji i puno detaljniji od ove deklaracije”, rekao je ministar Anušić.

Suradnja obrambenih industrija

U fokusu sastanka bila je i suradnja obrambenih industrija te mogućnosti daljnjeg jačanja vojno-tehničke suradnje.

Ministar Anušić istaknuo je da hrvatska obrambena industrija obuhvaća širok spektar sposobnosti i proizvoda, uključujući besposadna inženjerijska i razminirajuća vozila, jurišne puške i pištolje, balističku zaštitnu opremu, FPV dronove te sustave za protudronsku zaštitu kritične infrastrukture.

„Albanija i Hrvatska relativno su male zemlje. Nemamo velika gospodarstva, ali zajedno možemo učiniti puno više za našu obrambenu industriju i razvijati naša gospodarstva kroz obrambenu industriju“, poručio je ministar Anušić.

Ministar je tijekom sastanka predstavio i projekt temeljnog vojnog osposobljavanja koji je ponovno uveden nakon osamnaest godina i izrazio zadovoljstvo izvrsnim odazivom mladih. Naglasio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja članica NATO-a i Europske unije koja je u kratkom roku uspješno provela povratak obveznog vojnog osposobljavanja.

Hrvatska i Albanija kao saveznice u NATO-u nastavljaju suradnju u okviru međunarodnih aktivnosti, uključujući operaciju KFOR na Kosovu, gdje pripadnici albanskih oružanih snaga sudjeluju u sastavu hrvatskog kontingenta.

Ministar obrane Republike Albanije Ermal Nufi zahvalio je ministru Anušiću na prijateljskom odnosu s albanskim narodom te istaknuo kako Albanija i Hrvatska imaju zajednički stav što se tiče mira i integracije u euroatlantske integracije.

„Naše prijateljstvo je jedna od osnova za stabilnost i za sigurnost u našoj regiji“, rekao je ministar Nufi te dodao: „Tijekom današnjeg sastanka potvrdili smo prijateljski odnos između dviju država i ukazali smo na volju da nastavljamo sa suradnjom i da imamo zajedničke projekte. Koordinacija između nas ostaje osnova za ovu regiju i globalno u kontekstu sigurnosne situacije.“

Objava Ministar Anušić: Hrvatska i Albanija dijele interes za sigurnim i stabilnim jugoistokom Europe pojavila se prvi puta na MORH.

Info dan o Europskom obrambenom fondu organizirali su Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije i Hrvatska udruga poslodavaca. Tvrtkama iz obrambene industrije izložene su opcije financiranja iz fonda, te poticanja istraživanja, razvoja i interoperabilnih obrambenih sposobnosti.

Ministar Anušić istaknuo je kako se prilike ne dobivaju često, a Hrvatska, odnosno hrvatska obrambena industrija sad ima ogromnu priliku dodatnog gospodarskog iskoraka, ulaganja i otvaranja radnih mjesta u područjima koja se financiraju iz Europskog fonda za obranu.

„Hrvatska ima potencijal, ima ljude i ima znanja, a imamo i iskustva s povlačenjem novca iz EU fondova. U ovim sigurnosno nestabilnim vremenima moramo učiti iz iskustva rata u Ukrajini, kao i onog na Bliskom istoku, jednako kao što su drugi učili iz iskustva našeg Domovinskog rata. Takvo iskustvo agresorskog rata nama se više nikada ne smije ponoviti. Zato moramo snažiti naše obrambene kapacitete, zaposliti mlade ljude, povećavati našu sigurnost i sposobnosti Hrvatske vojske“, rekao je ministar Anušić.

„Hrvatske tvrtke već su se sada pozicionirale kao inovativne i s naprednim tehnološkim rješenjima koja su tražena na svjetskim tržištima. Ministarstvo obrane vam je na raspolaganju, obratite nam se, dajte nam prijedloge i imate i imat ćete i dalje našu najčvršću podršku“, istaknuo je ministar Anušić.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber u ovoj prilici je naglasila: „Hrvatska ima snažnu i inovativnu obrambenu industriju, s odličnim rješenjima u područjima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i naprednih tehnologija. Moderna obrana više se ne gradi samo u vojarnama i tvornicama, nego u laboratorijima, istraživačkim centrima, ICT sektoru, inovativnim rješenjima iz drugih sektora. Ako želimo snažnu obranu, moramo imati snažnu i inovativnu industriju.“

Predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije Goran Basarac, rekao je: „Europski fond za obranu predstavlja priliku za hrvatsku obrambenu industriju da se uključi u europske istraživačko-razvojne projekte i postane dio strateških lanaca vrijednosti EU.“

U sklopu Info dana o Europskom obrambenom fondu potpisan je sporazum o suradnji na projektu „Modernizacija protuoklopne mine“ između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Agencije Alan.

Europski obrambeni fond je ključni financijski instrument Europske unije namijenjen jačanju konkurentnosti i inovativnosti europske obrambene industrije te poticanju suradnje među državama članicama u području istraživanja i razvoja obrambenih tehnologija i sposobnosti. Za razdoblje 2021. – 2027. osigurano je oko 8 milijardi eura za projekte u više od 30 tematskih područja.

Objava Ministar Anušić na Info danu o Europskom obrambenom fondu pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar obrane Ivan Anušić boravi na Baltiku, strateški važnom dijelu NATO-a, gdje se susreo s pripadnicima 17. HRVCON-a.

• Sutra bi se trebao susresti s pripadnicima 6. HRVCON-a, koji broji 91 pripadnika, uključujući devet vojnikinja. Hrvatska vojska dio je multinacionalne borbene skupine u Litvi od 2017. godine, javio je u središnji Dnevnik HRT-a novinar Gordan Žvanović.

“Očekujem porast broja profesionalnih vojnika”

U razgovoru za HRT ministar je istaknuo važnost sudjelovanja Hrvatske vojske u misijama NATO-a.

• Dojmovi su odlični, naše cure i dečki su vrhunski pripremljeni i po tome se ne razlikuju od drugih kontingenata. Pripremljeni su u smislu znanja, fizičke spreme i opreme. Razgovarao sam s njima i jako su zadovoljni, rekao je.

Ovakve misije su, kako je istaknuo, od neprocjenjive važnosti za stjecanje iskustava.

• Članica smo NATO-a i zemlja koja je prošla pakao Domovinskog rata. Taj rat uspjeli smo dobiti, ali iskustva se stječu suradnjom s drugim državama i vojskama. Izmjenjujemo taktička rješenja za određene situacije, ne samo u vojnom nego i u političkom smislu. U Poljskoj smo sa SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i Rumunjskom, dodao je.

Ministar je naglasio kako očekuje porast broja profesionalnih vojnika nakon zadovoljavajućeg početka temeljnog vojnog osposobljavanja.

• Ako imate praktički odaziv od 100 posto, a jedan do dva posto priziva savjesti, uvjeren sam da će se velik broj mladića i djevojaka odlučiti za karijeru u OSRH, rekao je.
• Ministarstvo i Vlada RH radit će na tome da se uvjeti rada i funkcioniranja dodatno unaprijede, nastavio je.

Osvrnuo se i na proces nabave protuzračne obrane srednjeg dometa, koji je označio prioritetom. Podsjetimo, predsjednik Republike Zoran Milanović zabranio je suradnju s Izraelskim obrambenim snagama (IDF), čiji je sustav “Davidova praćka”, prema pisanju hrvatskih medija, bio u razmatranju.

• Sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa su prioritet. To će biti jedna od tema Vijeća za obranu. Razgovara se o nekoliko sustava koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini. Procjena OSRH, koja je gotova, bit će temelj odluke o smjeru u kojem ćemo ići, zaključio je Anušić.

Podsjetimo, Ukrajini su dosad isporučeni sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa poput NASAMS-a i njemačkog IRIS-T SLM-a i francusko-talijanskog SAMP/T-a.

Objavljeno 29. ožujka 2026. | Dnevnik HRT | Autor: B.B.B./HRT

Objava Anušić: Razmatramo sustave PZO koji su se pokazali u Ukrajini pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatski kontingent u Litvi sastavljen je od 91 pripadnika 6. hrvatskog kontingenta, od kojih je devet žena, a zapovjednik 6. hrvatskog kontingenta je pukovnik Marijan Žukina.

“Hrvatska ne kasni”

O aktualnim temama s Anušićem je u Litvi razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov, koja je podsjetila na važnost protuzračne obrane, a što se dodatno sada pokazuje s obzirom na iskustvo rata u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku.

Neki stručnjaci i akteri smatraju da Hrvatska na tom polju kasni, ali Anušić se s tom ocjenom ne slaže. “Ne kasnimo. U procesu smo nabavke protuzračne obrane srednjeg dometa. Vrlo brzo ćemo odlučiti koje su to karakteristike koje su nama naijinteresantnije, koje zadovoljavaju naše potrebe, naše specifičnosti, i čekati isporuku istog tog protuzračnog sustava”, kazao je Anušić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

“Neke stvari pripremamo u tišini”

Vrijeme je ključno s obzirom na to da se ratuje dronovima, raketama, projektili jure posvuda, podsjetila je Pezo Moskaljov potpredsjednika Vlade i ministra obrane. “Da, rat je prešao iznad glava, sve bitne stvari se događaju u zraku i radimo na tome. Sustav protuzračne obrane kratkog dometa je implementiran u naše oružane snage. Dronovi koji su takvi i koji preuzimaju primat u ratovanju i u sastavu su Oružanih snaga još mnoge stvari o kojima ne možemo baš razgovarati na svakoj izjavi za medije za javnost – to su ipak stvari koje pripremamo u tišini, ali sustav protuzračne obrane srednjeg dometa, kao što je i poznato javno, mora se ubrzati i vrlo brzo će se odlučiti koji će biti i koje će karakteristike imati”, kazao je Anušić.

Objasnio je i što će biti važno pri donošenju konačne odluke uz napomenu da se bira između nekoliko zemalja, a ne samo Njemačke, Francuske i Norveške, koje su spremne isporučiti po karakteristikama koje su potrebne hrvatskoj obrani: “Odlučit ćemo po kriterijima – prvenstveno kvaliteta i učinkovitost protuzračnog sustava, cijena i rok isporuke s time da bih postavio to ovako: učinkovitost, rok isporuke i cijena.” Naglasio je i da s obzirom na to da je riječ o planiranom trošku zbog njega neće trpiti nijedan drugi projekt u opremanju oružanih snaga.

“Ključ sastanka je…”

“Majka svih vojnih projekata” naći će se i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu koja će se održati 1. travnja, a Anušić je rekao da očekuje konstruktivan sastanak: “Operativno, konkretno u smislu da rješavamo problematiku koja tišti, muči Oružane snage Republike Hrvatske (OSRH) i generalno cijelu sigurnost Republike Hrvatske i hrvatskog naroda. To je ključ, to je cilj tog sastanka i nadam se da ćemo doći s konkretnim zaključcima i rješavanjem svih dosadašnjih problema koje smo imali.”

Objavljeno 29. ožujka 2026.| DNEVNIK.hr | Autor: Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov

Objava Anušić o “majci svih vojnih projekata”: Hrvatska ne kasni, neke stvari pripremamo u tišini, a tri kriterija bit će ključna pojavila se prvi puta na MORH.

Na sastanku se razgovaralo o jačanju obrambene suradnje, povećanju izdvajanja za obranu, projektima modernizacije i aktualnim sigurnosnim izazovima.

Ministar Anušić i veleposlanik De Baets složili su se da su Republika Hrvatska i Kraljevina Belgija, članice EU-a i NATO-a, partnerske zemlje koje dijele prijateljske odnose temeljene na međusobnom poštovanju i razumijevanju.

Belgija i Hrvatska pridonose regionalnoj i globalnoj sigurnosti zajedničkim sudjelovanjem u NATO-ovoj misiji KFOR i borbenoj grupi prednjih kopnenih snaga (FLF) u Litvi kao i u operacijama Europske unije EUNAVFOR Atalanta i EUNAVFOR Med Irini.

Ministar Anušić upoznao je belgijskog veleposlanika s projektom temeljnog vojnog osposobljavanja i izrazio zadovoljstvo izvrsnim odazivom mladih. „Temeljno vojno osposobljavanje, koje uvodimo nakon 17 godina, počinje idućeg ponedjeljka u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Imamo velik odaziv, a dragovoljno su se prijavile i 82 žene“, rekao je ministar Anušić.

U ovoj prigodi ministar Anušić veleposlaniku De Baetsu predstavio je aktualne projekte modernizacije hrvatskih Oružanih snaga.

Također, ministar je istaknuo kako Hrvatska intenzivno radi na opremanju i modernizaciji svih grana svojih Oružanih snaga. „U 2025. godini dostigli smo NATO-ov cilj od 2,10 % BDP-a za obranu, dok se gotovo 34 % naših obrambenih rashoda izdvaja za opremanje i modernizaciju“, rekao je ministar Anušić. Dodao je kako se ravnomjerno ulaže u opremanje sve tri grane – Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Hrvatsku ratnu mornaricu.

U kontekstu modernizacije, ministar je naglasio da je u projekte opremanja Hrvatske vojske uključena i hrvatska obrambena industrija.

Ministar Anušić i veleposlanik De Baets razmijenili su mišljenja o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u svijetu, nedavnim događanjima na Bliskom istoku i ratu u Ukrajini.

Zaključili su kako je ulaganje u obrambene sposobnosti imperativ, posebno zbog aktualne globalne sigurnosne situacije.

Objava Ministar Anušić s veleposlanikom Kraljevine Belgije u MORH-u pojavila se prvi puta na MORH.

U podcastu Morhologija gostovao je brigadir Branimir Tojčić, načelnik Uprave za planiranje Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Govorio je o karijeri koja je počela u rovovima Domovinskog rata, a vodila ga kroz Washington, Pariz, Tampu i Norfolk, sve do najvažnijeg dijela koji danas oblikuje moderno ratovanje, multidomenskih operacija.

Karijera koja se gradi korak po korak

Branimir Tojčić u vojsku je ušao 1991. kao vojnik, u redovima 4. gardijske brigade u kojoj je proveo rat. Već 1992. postao je časnik, odnosno zapovjednik voda, i u toj ulozi ostao je do kraja Domovinskog rata.

U Zagreb je premješten 1996., gdje počinje ono što sam naziva “zanimljivijim dijelom karijere”. Počeo je u odjelu za vojne izaslanike i protokol, kao časnik za vezu sa Sjedinjenim Američkim Državama, a potom je postao pomoćnik vojnog izaslanika u hrvatskoj ambasadi u Washingtonu.

Po povratku u Hrvatsku 2000. godine sljedećih deset godina posvećen je radu na ulasku Hrvatske u NATO, u Upravi za obrambenu politiku Ministarstva obrane, u Službi za NATO i Partnerstvo za mir, koja je kasnije prerasla u Službu za NATO i EU. Boravak u Washingtonu, gdje je proveo više od dvije godine, opisuje kao iznimno vrijedno iskustvo.

“Sjedinjene Američke Države su nam vjerojatno i danas najbliži vojni partner. Washington je u to vrijeme bio, a i danas je u jednu ruku, centar svijeta što se tiče vojske. Tamo je Pentagon sa svim svojim istraživačkim i operativnim kapacitetima.”

Jezik kao alat, iskustvo kao kapital

Jedan od preduvjeta za međunarodnu karijeru je engleski jezik. “Dosta dobro sam govorio engleski i prije Washingtona, ali život u anglofonom okruženju, gdje si svakodnevno prisiljen koristiti jezik, svakako ga dodatno poboljšava.”

Posebno ističe pisanje i raspravu na engleskom, vještine koje se razlikuju od pukog razumijevanja, a koje su se pokazale nezamjenjivima. Konkretno, to je došlo do izražaja pri radu na dokumentima za NATO u procesu pridruživanja Hrvatske Savezu.

“Velik broj dokumenata prolazio je preko stola i tada je poznavanje vojnog rječnika, stečenog u Washingtonu, bilo neprocjenjivo.”

Nakon toga završio je ratnu školu u Parizu, gdje je neke stvari naučio iz europske perspektive, koja mu je bila bliža od američke. Potom je nekoliko godina radio u američkom zapovjedništvu Central Command u Tampi na Floridi, u Upravi za planiranje, tzv. J5, Strategy, Plans and Policy, stječući iskustvo rada borbenog stožera na vojno-strateškoj razini.

Po povratku postaje načelnik Službe za NATO i Europsku uniju u Upravi za obrambenu politiku Ministarstva obrane, a zatim načelnik Odjela za planiranje i razvoj u Obavještajnoj upravi. Karijeru u inozemstvu zaokružuje u Norfolku u Virginiji, u NATO-ovu strateškom zapovjedništvu za transformaciju, koje se bavi promišljanjem daljnjeg razvoja NATO-ova vojnog instrumenta moći.

Svaka od tih dužnosti bila je, kaže, nadogradnja za sljedeću. Na svakom tom poslu puno se nauči, a ta su iskustva nemjerljiva.

Prilike za mlade časnike

Hrvatska vojska danas ima između 80 i 90 vojnih osoba raspoređenih u inozemstvu, od vojne diplomacije u ambasadama, preko sjedišta NATO-a u Bruxellesu i vojnih predstavništava, do operativnih zapovjedništava u Napulju i Brunsumu. Uskoro će biti popunjeno i mjesto u združenom zapovjedništvu u Norfolku.

Hrvatska sudjeluje i u multinacionalnoj diviziji Centar u Mađarskoj, zajedničkom projektu Mađarske, Hrvatske i Slovačke, u kojoj je raspoređeno više od 20 hrvatskih vojnika. “Svatko tko ima afiniteta, želju i ispunjava temeljne uvjete, prije svega znanje stranog jezika, može se pronaći u tom dijelu”, poručuje Tojčić.

Ipak naglašava da dužnost u inozemstvu uvijek predstavlja samo jedan korak u razvoju karijere, a ne cilj sam po sebi. Sve te dužnosti u inozemstvu Tojčić ne doživljava kao zasebne epizode, nego kao kontinuirani lanac nadogradnje. Svaka je bila priprema za sljedeću, a sve zajedno oblikovale su perspektivu iz koje danas promišlja budućnost hrvatskih oružanih snaga i jedno od središnjih pitanja suvremenog vojnog planiranja, kako ratovati protiv protivnika jednakih ili sličnih sposobnosti, u više domena istodobno, odnosno u multidomenskim operacijama.

Što su multidomenske operacije

Tojčić objašnjava da je riječ o NATO-ovu konceptu koji je Savez službeno usvojio 2023. godine. “Radi se o orkestraciji aktivnosti vojnog instrumenta moći u svim domenama ratovanja, i to u suradnji s ostalim instrumentima moći, kako bi se proizveli učinci na protivnika u pravo vrijeme i na pravom mjestu, s ciljem utjecaja na njegove stavove i ponašanje.”

Domena ratovanja ima pet, kopnenu, pomorsku i zračnu, odnosno tradicionalne, te relativno nove, kibernetički prostor i svemir. U povijesti ratovanja uvijek se težilo što bližoj integraciji tih domena, a suvremena tehnologija sada pruža mogućnost brže i učinkovitije povezivosti nego ikad prije.

Mreža uništenja i uloga umjetne inteligencije

Kako to izgleda u praksi? Sateliti, bespilotne letjelice, avioni, izvidnici na kopnu i radari, svi ti senzori moraju biti umreženi kako bi zapovjedniku pružili cjelovitu sliku bojišta i omogućili mu odabir najboljeg cilja, a izvršitelju, vojniku koji upravlja oružjem, djelovanje iz vlastite perspektive. Nekada se govorilo o kill chainu, lancu koji počinje uočavanjem cilja, nastavlja se izdavanjem zapovijedi i djelovanjem, a završava procjenom štete.

Danas se govori o kill webu, cijeloj mreži uništenja u kojoj odnosi prolaze kroz različite zapovjednike i domene, a svakom zapovjedniku na raspolaganju su odgovori iz više domena istodobno.

Pritom bojište postaje sve transparentnije. “Nema više ‘sakrijem se iza brda’, sve je vidljivo”, kaže Tojčić. No transparentnost donosi i problem, zapovjedniku pristižu goleme količine informacija koje ljudski mozak ne može adekvatno obraditi. Tu postupno ulazi AI, za filtriranje podataka i isporuku samo onih informacija koje zapovjedniku trebaju za donošenje odluke u danom trenutku.

Tojčić pritom pravi jasnu razliku između doktrine i koncepta. Doktrina opisuje kako vojska ratuje danas, s onim što već ima, organizacijom, materijalnim sredstvima i obukom. Koncept predstavlja viziju budućnosti i postavlja cilj kako oružane snage trebaju ratovati u nadolazećim desetljećima, što podrazumijeva promjene u opremi, obuci i organizaciji.

“Još smo daleko od pune realizacije ovog koncepta. Ali upravo zato o njemu govorimo već danas, jer već sada radimo na prilagodbi oružanih snaga kako bi u budućnosti mogle provoditi multidomenske operacije.”

Ljudi su ključ

U svemu tome, naglašava Tojčić, ključna stavka su ljudi. Da bi se prepoznala i brzo iskoristila prilika koju pružaju svi ti senzori i tehnologije, više nema vremena za prolazak kroz dug zapovjedni lanac u kojem svaki nadređeni daje odobrenje.

Odgovor je tzv. mission command, u hrvatskoj vojnoj terminologiji zapovijedanje usmjereno na zadaću. Nadređeni zapovjednik daje cilj, a podređenom ostavlja slobodu da vlastitom maštovitošću, intuicijom i znanjem pronađe najbolje rješenje. “Zato su izobrazba, obuka i uvježbavanje ljudi od iznimne važnosti”, ističe Tojčić.

Zašto baš danas

Tri su glavna razloga, objašnjava Tojčić, zašto se danas govori o multidomenskom ratovanju.

Prvi je promjena globalne sigurnosne situacije. Koncepti poput multidomenskih operacija nastaju kao odgovor na tzv. peer competitors, protivnike usporedivih vojnih sposobnosti. Nakon završetka Hladnog rata dugo se nije razmišljalo o takvim scenarijima, fokus je bio na protupobunjeničkim operacijama, misijama potpore miru i osposobljavanju partnerskih snaga u Afganistanu i sličnim kontekstima. Sada se situacija promijenila i javlja se potreba za vraćanjem temeljnoj zadaći, obrani vlastitog i savezničkog teritorija.

Drugi razlog leži u činjenici da su potencijalni protivnici pomno proučili NATO-ov način ratovanja. NATO-ov koncept uglavnom počiva na američkom modelu tzv. kopneno-zračne bitke, koji je testiran i potvrđen u Prvom zaljevskom ratu 1991. godine, u operaciji Pustinjska oluja, kada su savezničke, pretežno američke snage u kratkom vremenu i s minimalnim gubicima porazile iračku vojsku, tada respektabilnu vojnu silu.

Protivnici su iz toga izvukli pouku, najpametnije je ne dopustiti NATO snagama da uopće dođu u kontakt. Krenuli su u razvoj tzv. anti-access/area denial sposobnosti, stvaranja “mjehura” koji sprječavaju ulazak NATO snaga, kroz slojevitu protuzračnu obranu i precizne dalekometne projektile.

Treći razlog je tehnologija. Suvremene informacijsko-komunikacijske mreže, s propusnošću kakvu ranije nismo imali, danas omogućuju brzo i učinkovito povezivanje senzora iz svih domena u jedinstveni sustav.

Gdje je Hrvatska

“Hrvatska je u mreži”, kaže Tojčić, i odmah naglašava da bez sposobnih i samopouzdanih vođa koji znaju prepoznati i iskoristiti priliku nema ništa od ovog koncepta.

Hrvatska vojska stoga ulaže istodobno u ljude i u opremu, u tzv. digitalnu kičmu sustava, informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu, ali i u konkretna sredstva aktualna u suvremenom ratovanju, bespilotne letjelice, sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica, dalekometno precizno topništvo, sredstva elektroničkog ratovanja te kibernetički prostor.

Kao polazište za modernizaciju služi i pažljivo praćenje iskustava iz rata u Ukrajini i evolucije modernog ratovanja. Na kraju, Tojčić podsjeća da se ratovanje odvija u tri dimenzije, fizičkoj, informacijskoj i kognitivnoj. Kognitivna dimenzija odnosi se na utjecaj na stavove i ponašanje ljudi.

“Ova emisija, Morhologija, jedan je od kamenčića u mozaiku djelovanja u toj kognitivnoj dimenziji i nadam se da će u tom kontekstu polučiti korist”, zaključuje.

Objava Brigadir Branimir Tojčić u podcastu Morhologija: kako se vojske prilagođavaju novim tehnologijama i modernom ratovanju pojavila se prvi puta na MORH.

Hrvatsko izaslanstvo predvodila je ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku Nikolina Volf zajedno s predstavnicima Uprave za ljudske potencijale, Uprave za naoružanje te Oružanih snaga Republike Hrvatske. Slovensko izaslanstvo predvodio je o. d. ravnatelja Uprave za obrambenu politiku Aljoša Selan.

Tijekom sastanka potvrđeni su odlični prijateljski odnosi i nastavak strateškog partnerstva Hrvatske i Slovenije, što potvrđuju i tri sastanka ministara obrane u 2025. godini.

Bilateralna obrambena suradnja Hrvatske i Slovenije vrlo je intenzivna u gotovo svim funkcionalnim područjima. Planom obrambene suradnje za 2026. godinu planirano je održavanje 80 zajedničkih aktivnosti, što Sloveniju čini jednim od najznačajnijih partnera Hrvatske u području obrane.

Dvije države kontinuirano surađuju i na multilateralnoj razini, u okviru NATO-a i Europske unije te regionalnih inicijativa i projekata.

Također, tijekom sastanka razgovaralo se o sveobuhvatnoj potpori saveznika Ukrajini, aktualnoj sigurnosno-političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi te potencijalima daljnjeg jačanja suradnje u okviru NATO-a i Europske unije.

Objava Bilateralne obrambene konzultacije Republike Hrvatske i Republike Slovenije pojavila se prvi puta na MORH.

Sastanak ministara obrane NATO-a bio je prilika da se razgovara o daljnjem unapređenju NATO agende odvraćanja i obrane kao i borbenih sposobnosti savezničkih snaga te o dodatnom osnaživanju potpore Ukrajini.

“Hrvatska je na prvi ovogodišnji sastanak ministara obrane NATO-a došla s ispunjenim NATO ciljem, imamo 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Taj smo cilj dosegnuli u 2025. godini. Na današnjem je sastanku potvrđeno da su sve članice NATO-a dostigle 2 posto, odnosno 2 posto i više obrambenih izdvajanja. Hrvatska je izuzetno aktivna kada je riječ o jačanju naših obrambenih kapaciteta i podizanju razine sigurnosti u ovim složenim geopolitičkim uvjetima. Hrvatska vojska, naime, prolazi najveću modernizaciju u zadnjih 30-ak godina, kontinuirano podižemo standard hrvatskim vojnicima i uveli smo temeljno vojno osposobljavanje koje ulaskom ročnika u vojarne započinje 9. ožujka”, poručio je ministar Anušić.

Ministar je istaknuo kako je uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja veliki korak u podizanju spremnosti i sigurnosti jedne zemlje.

“Mnoge zemlje su najavile uvođenje vojne obuke, neke su uspjele realizirati taj projekt, neke ga realiziraju, a neke će ga tek realizirati. Važno je naglasiti da je Hrvatska uspjela u, zapravo, kratkom vremenskom roku ostvariti projekt temeljnog vojnog osposobljavanja, usvojiti zakonski okvir u Saboru i od 9. ožujka ročnici će biti u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi”, poručio je Anušić.

Kada se govori o spremnosti, nastavio je ministar, potrebno je istaknuti kako je velika tema spremnost Europe da se ubuduće više oslanja na svoje snage kada je riječ o obrambenim pitanjima i obrambenim kapacitetima. Naravno, to uključuje i američku pomoć, dodao je Anušić.

Ministar Anušić istaknuo je i važnost očuvanja sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe što mora ostati prioritet u očuvanju stabilnih uvjeta u ovom dijelu Europe.

Objava Ministar Anušić: Hrvatska ima 2,1 posto izdvajanja za obranu, opremamo Hrvatsku vojsku i uveli smo temeljno vojno osposobljavanje pojavila se prvi puta na MORH.

Na sastanku se razgovaralo o ruskoj agresiji na Ukrajinu i inovacijama u obrambenoj potpori EU Ukrajini. Tijekom prve sjednice sudionici su podijelili svoj pogled na očekivanja od tekuće godine.

Na prvoj sesiji posvećenoj Ukrajini sudjelovao je ukrajinski ministar obrane Mihail Fedorov koji se, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo, osvrnuo na inovacije, digitalnu transformaciju i dronove te primjenu u području obrambenog sektora.

Početak veljače je u kontekstu vojne pomoći Ukrajini o bilježio dogovor o uspostavi Zajma za potporu Ukrajini kojim će države članice omogućiti Ukrajini dodatni izvor financiranja po uvjetima koji ne bi imali fiskalni učinak za ukrajinski proračun i doveli do dodatnog povećanja duga Ukrajine.

Govoreći o potpori Ukrajini državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Galić istaknuo je važnost zajedničkih napora u podršci Ukrajini kao jedan od važnih elemenata snažnih sigurnosnih jamstava i pritiska na rusko ratno gospodarstvo. Predmetno će ojačati ukrajinsku pregovaračku poziciju, ali i doprinijeti daljnjoj perspektivi našeg partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je i dalje ključno.

Hrvatska u potpunosti podržava sporazum o zajmu Ukrajini od 90 milijardi eura, kao i moguću daljnju financijsku potporu putem Europske investicijske banke, te je istaknuo kako zajedno sa SAFE-om, EDIP-om i EDF-om imamo korisne alate u rukama za poboljšanje obrambeno-industrijske suradnje s Ukrajinom i njihovu integraciju u europski industrijski ekosustav. Zaključno je istaknuo kako potičemo suradnju između hrvatskih i ukrajinskih tvrtki, kao i lokalizaciju proizvodnje.

Ukrajinska iskustva, inovacijski program i učinkovita prilagodba stvarnosti modernog ratovanja također će doprinijeti jačanju sposobnosti oružanih snaga Europske unije.

Objava Državni tajnik Tomislav Galić na sastanku Vijeća za vanjske poslove pojavila se prvi puta na MORH.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesen je i Zaključak u vezi s Pismom namjere između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Ukrajine o zajedničkoj proizvodnji obrambenih materijalnih sredstava u Hrvatskoj i Ukrajini.

Modernizacija desantnog broda Cetina

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić obrazložio je da je Hrvatska ratna mornarica u procesu implementacije cilja sposobnosti usmjerenog na postizanje zahtijevane razine NATO interoperabilnosti, koja omogućuje provedbu zadaća polaganja mina u operacijama NATO-a i EU-a.

Riječ je o ratnom brodu iz sastava flote Hrvatske ratne mornarice koji je prema klasifikaciji desantni brod minopolagač, a planirana je zamjena postojećih topova i njihova nadogradnja novim sustavima za upravljanje paljbom – nabavi daljinski upravljive oružne stanice 30 mm.

Ministar je istaknuo da je riječ o ključnom elementu za izvođenje namjenskih zadaća polaganja mina otvorenog tipa.

“Provedbom ove modernizacije unaprijedit će se sposobnosti pružanja vatrene potpore desantnim snagama tijekom provedbe desantnih djelovanja. Novi sustav omogućit će istodobno djelovanje oba topa po dva cilja te, prema potrebi, koncentriranu paljbu po istom cilju u sektorima koji nisu ograničeni sigurnosnim zahtjevima”, naglasio je ministar.

Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave neposrednim pregovaranjem s ponuditeljem ASELSAN Elektronik Sanayi ve Ticaret A.S. iz Republike Turske. Odabrana je ponuda u iznosu od 4.489.394,48 eura s PDV-om, a nabava će se provoditi od 2025. do 2027. godine.

Za provedbu ove nabave Vlada RH dala je prethodnu suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna Republike Hrvatske u 2027. godini u iznosu od 2.693.636,69 eura.

Pismo namjere o zajedničkoj proizvodnji obrambenih materijalnih sredstava s Ukrajinom

Ministar obrane izvijestio je i o Pismu namjere između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Ukrajine o zajedničkoj proizvodnji obrambenih materijalnih sredstava u Hrvatskoj i Ukrajini.

Pismo namjere potpisano je u Kijevu 27. listopada 2025. u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, a potpisali su ga ministri obrane dviju država.

Pismom namjere izražava se spremnost na pružanje potpore dugoročnim zajedničkim projektima obrambene industrije u Hrvatskoj i Ukrajini radi doprinosa sigurnosti Ukrajine, Hrvatske i Europe u širem smislu. Također se naglašava spremnost uspostave uže suradnje u području obrambene proizvodnje pružajući potporu zajedničkoj proizvodnji obrambenih materijalnih sredstava u Hrvatskoj i Ukrajini.

Pismo namjere ne predstavlja pravno obvezujući dokument, a svaka pravna, financijska ili druga obveza podliježe sklapanju posebnih sporazuma u skladu s nacionalnim postupcima sudionika ili njihovih vlada.

Objava Vlada RH podržala modernizaciju desantnog broda Cetina i otvorila vrata suradnji obrambene industrije s Ukrajinom pojavila se prvi puta na MORH.

U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pukovnik Melior Klarić, bivši pripadnik Zapovjedništva specijalnih snaga, koji ove godine slavi 21. obljetnicu službe, a trenutno obnaša dužnost izvršnog časnika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Govorio je o svom profesionalnom putu, o tome kako izgleda karijera u specijalnim snagama, kako je tehnologija promijenila lice moderne vojske te kakvu poruku ima za nove ročnike koji ulaze u sustav.

Poziv koji spaja altruizam i adrenalin

Odluka o vojnoj karijeri nije bila slučajna. „Od malih nogu zanimala su me zanimanja koja kombiniraju altruizam i određenu dozu adrenalina“, kaže Klarić. Razmatrao je policiju, pa čak i medicinu, no na kraju se odlučio za vojni poziv.

Njegova priča počinje 2004. godine, kada je započeo služenje tadašnjeg šestomjesečnog vojnog roka kao vojnik-izvidnik u vojno-obavještajnoj postrojbi. „Imao sam izvrsne zapovjednike i dočasnike koji su na mene ostavili snažan i pozitivan dojam. Shvatio sam da mi se taj poziv sviđa i da se želim profesionalno posvetiti vojnom pozivu“, rekao je.

Nakon toga postao je kadet trećeg naraštaja na Hrvatskom vojnom učilištu. Školovanje je bilo organizirano kao civilno-vojno obrazovanje, a paralelno je pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, studij informacijskih znanosti.

Specijalne snage – više od filmske iluzije

Od samog početka znao je što želi. „Bez obzira na rodove, službe i struke, specijalne snage i specijalne operacije od malih su mi nogu bile posebno zanimljive“, kaže Klarić. Na to su utjecali filmovi i računalne igre, ali i percepcija tog poziva kao iznimno dinamičnog, u kojem se stječu vještine poput padobranstva, ronjenja i planinarenja.

Stvarnost, međutim, nema mnogo veze s filmskim prikazima. „U filmovima se prikazuje otprilike 3 posto onoga što je u stvarnosti atraktivno i uzbudljivo. Preostalih 95 do 97 posto čine pripreme, uvježbavanje i sustavan rad“, objašnjava Klarić. „To je kao kod vrhunskih sportaša. Vidimo ih na dan osvajanja medalje, ali ne vidimo sve godine treninga i odricanja.“

Potom, Klarić je pristupio Temeljnoj obuci za specijalna djelovanja, neformalno zvanoj komando obuka, koju ne prođe čak između 80 i 90 posto početnih kandidata. „Svi koji pristupe selektivnim kvalifikacijskim obukama dođu kao mladi ljudi u naponu snage, to nije sporno“, kaže Klarić. „Ali na kraju ostanu oni koji su psihički u glavi najjači, najposloženiji. U biti psiha i um su iznad materije.“ Taj proces služi kao ulazni filter kako bi sustav bio siguran da ulaže u prave ljude.

Tri misije u Afganistanu

„Jedan od najvećih benefita službe u specijalnim snagama jest neprestana obuka“, objašnjava Klarić. Stalno ste u ciklusima obuka, vježbi i misija. Klarić je sudjelovao u tri misije u Afganistanu, gdje je ukupno proveo oko dvije godine, prvu rotaciju u Mazar-i Šarifu, a drugu i treću u Kabulu. Hrvatski kontingenti specijalnih snaga bavili su se mentoriranjem, obučavanjem i savjetovanjem domicilnih snaga.

Kroz 16 godina u Specijalnim snagama pukovnik Klarić prošao je put od operativca na terenu do odgovornih zapovjednih dužnosti. Bio je zapovjednik tima, voditelj operativnog odsjeka, zamjenik zapovjednika grupe, zapovjednik grupe, a zatim i voditelj odsjeka za planiranje u Zapovjedništvu Specijalnih snaga. Najveći broj ljudi kojim je zapovijedao bio je oko stotinu u postrojbi, a tijekom priprema za vježbe i misije taj se broj znao i udvostručiti.

„Rad s ljudima najveća je čast koju sam imao i koju imam kao časnik Hrvatske vojske“, rekao je. Suprotno uvriježenoj percepciji, u profesionalnom vojnom okruženju razmišljanje se ne samo dopušta, nego i očekuje. „Svaki član tima sudjeluje u planiranju zadaće. Ako netko vidi propust ili bolje rješenje, njegova je dužnost to reći. Konačna odgovornost uvijek je na zapovjedniku.“

Kroz karijerni put koji je odabrao prirodno su ga, kaže, zanimali i hobiji povezani s tim pozivom. To su streljaštvo, padobranstvo, ronjenje, trekking, planinarenje i slične aktivnosti. „Osobito u mlađim danima, prije nego što su u život ušli supruga i djeca, taj se ritam gotovo preklapao. Ili ste bili na poslu i obučavali se, ili ste se u slobodno vrijeme bavili istim ili srodnim sportovima, koji su na neki način nastavak onoga što radite u službi“, rekao je Klarić, koji je s vremenom postao i sudac u streljaštvu.

Era dronova: od hobističkih natjecanja do bojnog polja

Kada je riječ o tehnološkom napretku, pukovnik Klarić ističe velike promjene. „Kada sam 2009. ušao u specijalne snage, osobna oprema vojnika kakvu ste tada imali i ona koja se koristi danas – to je kao nebo i zemlja. Od tekstila do osobne opreme, džepića, ruksaka i kaciga“, rekao je, dodajući da je oprema koja se danas koristi tada izgledala kao znanstvena fantastika.

Današnja oprema uključuje napredne senzore, uređaje za noćno promatranje, termoviziju i sofisticirane komunikacijske sustave. „Svaki pripadnik tima specijalnih snaga ima osobni uređaj radioveze koji vrijedi desetke tisuća eura. Za to morate imati sigurnosnu provjeru“, rekao je. Takvi sustavi omogućuju zaštićenu komunikaciju i jasnu operativnu prednost na terenu.

Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su besposadni sustavi. Prvi komercijalno dostupni dronovi počeli su se koristiti oko 2015. godine. Razvoj besposadnih sustava posljednjih je godina snažno ubrzan, dijelom potaknut ratom u Ukrajini. FPV dronovi, koji su u početku služili za hobistička natjecanja i utrke, postali su jedno od ključnih sredstava suvremenog ratovanja, pojasnio je Klarić.

Klarić je među pionirima uvođenja FPV dronova u Hrvatsku vojsku. „Zadnje dvije godine bavimo se testiranjem i eksperimentiranjem s njima. Možemo s ponosom reći da imamo vrhunska sredstva, uključujući i domaću proizvodnju, koja su sada službeno ušla u inventar Oružanih snaga“, rekao je. „U tom segmentu ne samo da ne zaostajemo, nego u pojedinim aspektima imamo i prednost u odnosu na dio NATO vojski.“

Poruka novim ročnicima

Za kraj razgovora Klarić je uputio jasnu poruku onima koji kreću u temeljno vojno osposobljavanje. Najnoviji koncept s dva mjeseca obuke osmišljen je tako da se vrijeme maksimalno iskoristi. „Mladima želim reći da tome pristupe otvorena uma i mislim da se neće razočarati u ta dva mjeseca. Naša je iskrena želja da, kada izađu s temeljnog vojnog osposobljavanja, bilo da se odluče za profesionalnu službu ili nastave dalje svojim civilnim životom, mogu reći da ta dva mjeseca nisu bila uzalud potrošena i da su stekli korisne vještine za život“, zaključio je pukovnik Melior Klarić.

Objava Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: “U specijalnim snagama ostanu psihički najjači” pojavila se prvi puta na MORH.

Riječ je o jedinstvenom događaju namijenjenom hrvatskoj obrambenoj industriji i predstavljanju manjih tehnološki inovativnih tvrtki.

Novi sigurnosni izazovi zahtijevaju korištenje modernih tehnologija

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić u ovoj je prigodi istaknuo kako je ovaj događaj jedinstvena prilika za povezivanje hrvatske obrambene industrije: “Ciljevi su jača, snažnija, samodostatna i neovisna obrambena industrija Republike Hrvatske koja konkurira zapadnim i istočnim tehnologijama i koja će biti poželjna i drugim zemljama članicama NATO-a, a i zemljama diljem svijeta. Ulažemo značajna sredstva u modernizaciju Hrvatske vojske i u projekte modernizacije uključujemo hrvatske tvrtke.”

Ministar je istaknuo kako nove okolnosti i sigurnosni izazovi i u obrambenim sposobnostima zahtijevaju primjenu moderne tehnologije.

“Mapirali smo sposobnosti hrvatske tehnološke zajednice koje su primjenjive u sigurnosti i obrani u segmentima komunikacije, svemira, besposadnih sustava i digitalizacije”, istaknuo je Anušić.

Vojska s pristupom vrhunskim inovacijama i vrhunskoj tehnologiji vrhunski je učinkovita

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid rekao je: “Inovacije u obrambenoj industriji imaju izravnu implikaciju na tehničke, operativne i taktičke sposobnosti oružanih snaga. Vojska koja ima pristup vrhunskim inovacijama, vrhunskoj tehnologiji vrhunski je učinkovita. Naše tvrtke, što smo danas mogli čuti, doista imaju sjajan potencijal, koji može pridonijeti podizanju razine borbene moći naših oružanih snaga jer imaju doista sjajne inovacije, mogućnost proizvodnje svih sustava koji su nama ključni i koji su nam potrebni.”

Jedan od osnivača tvrtke Orqa Ivan Jelušić istaknuo je: “Danas su ovdje bili svi dionici važni za gospodarski razvoj obrambene industrije – predstavnici Ministarstva obrane, industrije, institucija i edukacijskih elemenata važnih za sveobuhvatno povezivanje dionika.” Izrazio je zadovoljstvo što male start-up tvrtke koje počinju svoj poslovni razvoj mogu ostvariti partnerstva s velikim tvrtkama unutar hrvatskog sustava.

“Danas u Hrvatskoj imamo dovoljno velikih tvrtki koje malim tvrtkama mogu poslužiti kao platforma za manje rizičan razvoj, razvoj njihovih inovacija te kasnije puno bržu i stabilniju komercijalizaciju”, poručio je Jelušić.

Predstavljanje manjih tehnološki inovativnih tvrtki

Na Industry Dayu predstavilo se desetak manjih tehnoloških i inovativnih tvrtki: Amphinicy, Byte Lab, Delta Reality, Dronestar Projekti, Impel, Nucleus Aerospace, Planet IX, Probotica i Protostar Labs.

Osnivač tvrtke Protostar Labs Filip Novoselnik koja se predstavila na Industry Dayu, a bavi se razvojem naprednih vizijskih sustava, kamera, sustava za naprednu obradu podataka i primjenu umjetne inteligencije u obrambenom sektoru i industrijskoj primjeni, rekao je: “Naša rješenja pridonose bržem donošenju odluka i većoj autonomiji. S europskom svemirskom agencijom radimo na nekoliko projekata.”

Najmlađi sudionik i direktor raketnog start-upa Nucleus Aerospace, dvadesetogodišnji Luka Nuić rekao je da su u fokusu ove tvrtke raketni sustavi. “Naš fokus su zajednički razvojni programi i drago mi je da za to postoji interes. Naš fokus je svemirska industrija, no tehnologija razvijena u tome ima primjenu i u vojnoj industriji. U Hrvatskoj je trenutačno veliki zamah inovacija. Smatram da je ovakav događaj vrlo bitan, a nama je otvorio vrata za daljnji razvoj i daljnje usmjeravanje”, istaknuo je Nuić.

Otvorene mogućnosti za suradnju velikih tvrtki s malim inovativnim tvrtkama

Ante Bakić iz tvrtke Dok-Ing izrazio je zadovoljstvo inicijativom MORH-a za uključivanjem novih tvrtki u hrvatsku obrambenu industriju. “Postoji sinergija između tvrtki, ministarstava, državnih institucija i sveučilišta. Ciljevi nadilaze razinu tvrtki i svi zajedno se moramo udružiti. Tvrtka Dok-Ing koja je već etablirana na tržištu pomoći će malim tvrtkama koje se razvijaju da čim prije dostignu našu razinu”, poručio je Bakić.

Alojzije Šestan iz tvrtke Šestan-Busch rekao je kako njegova tvrtka razvija projekt pametne kacige i izrazio je namjeru da se i druge manje tvrtke uključe u ovaj inovativni projekt.

Željko Pavlin iz tvrtke HS Produkt istaknuo je sjajnu dugogodišnju suradnju s Ministarstvom obrane koja je tvrtki otvorila i put na međunarodno tržište. “Rat u Ukrajini pokazao je da trebamo razvijati i neke nove sustave. Ovakav događaj otvorio je mogućnost da se i mi povežemo s manjim tvrtkama”, rekao je.

Uz predstavnike hrvatske obrambene industrije, na događaju su sudjelovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić, načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i predsjednik Uprave Agencije Alan Goran Basarac.

Objava Ministar Anušić: Razvijamo snažniju, samodostatnu i neovisnu obrambenu industriju pojavila se prvi puta na MORH.

Ministar Anušić i general Kundid zahvalili su članovima Vojno-diplomatskog zbora na suradnji i doprinosu jačanju vojnodiplomatske suradnje i poručili da će Hrvatska nastaviti raditi s partnerima i saveznicima na projektima od zajedničkog interesa jačajući povjerenje i solidarnost unutar međunarodne zajednice.

“Svakom razmjenom znanja i iskustava doprinosimo većoj spremnosti naših snaga da odgovore na trenutne i buduće sigurnosne izazove”, istaknuo je ministar Anušić.

U ovoj prigodi ministar Anušić informirao je članove Vojno-diplomatskog zbora o donošenju strateških dokumenata u području obrane – Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2036. i o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja.

U obraćanju ministar Anušić istaknuo je ključne projekte modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2025. godini.

Nadalje, ministar je rekao da su ove godine potpisani ugovori za nabavu 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica Caesar te 420 terenskih kamiona Tatra, čime će se značajno modernizirati Hrvatska kopnena vojska.

Ministar je istaknuo i ulaganja u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, uključujući nabavu besposadnih zrakoplovnih sustava Bayraktar TB2 te sustava za protudronsku zaštitu, što će omogućiti učinkovitu zaštitu kritične infrastrukture. Rekao je kako očekujemo da će eskadrila Black Hawkova biti kompletirana 2028., kada je planiran dolazak osam helikoptera Black Hawk.

U ovoj prigodi ministar Anušić posebno je naglasio i važnost jačanja nacionalne obrambene industrije: “U poslove opremanja Hrvatske vojske uključujemo i domaću obrambenu industriju što doprinosi jačanju našeg gospodarstva i osnaživanju vlastitih obrambenih kapaciteta.”

Govoreći o međunarodnoj sigurnosti, ministar je podsjetio na kontinuiranu podršku Hrvatske Ukrajini, važnost stabilnog i sigurnog susjedstva na jugoistoku Europe te ulogu Republike Hrvatske u operacijama i mirovnim misijama NATO-a, Europske unije i UN-a. Istaknuo je da je kolektivna sigurnost ključna u izazovnim globalnim i regionalnim uvjetima.

Objava Ministar Anušić i general Kundid s predstavnicima Vojno-diplomatskog zbora pojavila se prvi puta na MORH.