<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:seo="http://www.morh.hr/seo/"
xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>Arhiva Morhologija - MORH</title>
	<atom:link href="https://www.morh.hr/kategorija/morhologija-podcast-ministarstva-obrane/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link></link>
	<description>Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - službene stranice</description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 Nov 2026 10:43:57 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2020/04/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>Arhiva Morhologija - MORH</title>
	<link></link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Stožerni narednik Ante Cvitanović u podcastu Morhologija: Pas je partner &#8211; čita sve</title>
		<link>https://www.morh.hr/stozerni-narednik-ante-cvitanovic-u-podcastu-morhologija-pas-je-partner-cita-sve/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=stozerni-narednik-ante-cvitanovic-u-podcastu-morhologija-pas-je-partner-cita-sve</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 10 Nov 2026 11:22:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=280924</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pripadnik Obučnog centra vodiča i službenih pasa "Satnik Krešimir Ivošević" stožerni narednik Ante Cvitanović</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/stozerni-narednik-ante-cvitanovic-u-podcastu-morhologija-pas-je-partner-cita-sve/">Stožerni narednik Ante Cvitanović u podcastu Morhologija: Pas je partner &#8211; čita sve</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe title="Stožerni narednik Ante Cvitanović u podcastu Morhologija: Pas je partner - čita sve" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/IXiCim8ppL0?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je stožerni narednik Ante Cvitanović, pripadnik Obučnog centra vodiča i službenih pasa &#8220;Satnik Krešimir Ivošević&#8221;.</p>
<p>Sa službenim psima radi od 1997. godine, a danas je na čelu Komisije za licenciranje pasa i testiranje mladih pasa. Govorio je o ustroju centra i selekciji pasa, međunarodnom K9 forumu, odnosu vodiča i psa te o karijeri koja traje gotovo 30 godina.</p>
<p><strong>Od veterinarskog tehničara do vodiča pasa</strong></p>
<p>Stožerni narednik Ante Cvitanović po struci je veterinarski tehničar. Kako je ispričao, ubrzo nakon prijave na natječaj 66. bojne Vojne policije primili su ga u radni odnos.</p>
<p>Dan nakon dolaska u obučni centar dobio je svog prvog psa, a slijedila je polugodišnja obuka za psa zaštitno-tragačke namjene, gdje je, kaže, zapravo počela njegova karijera.</p>
<p>&#8220;Nisam mogao znati da će to biti neki moj životni poziv, ali jednostavno kinologija je toliko široka, toliko obuhvaća puno stvari, tako da nakon 30 godina mogu reći da i dalje učim o kinologiji i da se dalje razvijam&#8221;, priča Cvitanović. Upravo ga je to, dodaje, zadržalo u tom poslu cijeli život.</p>
<p>Stožerni narednik Cvitanović je predstavio i obučni centar u kojem radi. Centar je ustrojen u dva voda, za uzgoj i za dresuru. Vod za uzgoj ima vlastitu izvornu skupinu pasa, odnosno ženke koje se pare radi potomstva, te preddresuru, u kojoj instruktori i vodiči rade s mladim psima od dva do 12 mjeseci. Potom psi prelaze u vod za dresuru, gdje se obučavaju za konačne namjene prema potrebama Oružanih snaga.</p>
<p>Koji će pas postati vojni pas, unaprijed je nemoguće znati. &#8220;Naše ženke su pomno odabrane, imaju vrhunske radne osobine&#8221;, objašnjava Cvitanović, a jednako pomno biraju i parnjake, čime postavljaju dobar temelj za kvalitetna legla. Štence prate do godine dana i testiraju sa šest, devet i 12 mjeseci, a na tim se testiranjima vidi hoće li pas služiti za čuvanje, zaštitu ili detekciju.</p>
<p>Inače, Centar je jedini takav unutar Oružanih snaga, a obučava četiri temeljne skupine: čuvarske i zaštitne pse, pse tragače i pse za detekciju. Tu su i psi kombinirane namjene, istodobno zaštitni psi i psi za detekciju. &#8220;To su najperspektivniji psi i najbolje jedinke koje imamo&#8221;, naglašava A. Cvitanović.</p>
<p><strong>K9 forum i međunarodni uspjesi</strong></p>
<p>Vrhunski psi traže i stalno usavršavanje, a Međunarodni K9 forum koji je ove godine održan četvrti put tomu i služi.</p>
<p>&#8220;Forum je osmišljen i postoji upravo zbog toga da bi olakšali rad operativnim vodičima&#8221;, kaže Cvitanović.<br />
Na ovogodišnjem forumu prikazana je disciplina detekcije, odnosno kako će pas izvršiti zadaću u uvjetima s ometačima, te rad patrolnih pasa. Pozvani svjetski markiranti i ljudi koji obučavaju pse pokazali su vodičima nove tehnike i pomogli im pratiti svjetske trendove, ispričao je Cvitanović te dodao kako forum služi i standardizaciji postupaka što je važno jer hrvatski vodiči često idu u međunarodne misije, a strani zapovjednik tako unaprijed zna što može očekivati od hrvatskog psa i vodiča.</p>
<p>Hrvatski vojni psi postižu i međunarodne uspjehe. Stožerni narednik Cvitanović prisjeća se da je po dolasku u centar na zidu jedne prostorije bilo na desetke pehara. Osnivači, koji su bili kinolozi, svoje su pse izlagali na međunarodnim izložbama i osvajali prva mjesta, a nakon ljepote krenuli su i na natjecanja u sportskoj i radnoj kinologiji. A ove je godine, u Poljskoj, nadnarednik Zdenko Mirt sa službenim psom Sony Issy Top u detekciji droge osvojio prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova.</p>
<p><strong>Pas na poslu, pas kod kuće</strong></p>
<p>Pas nije samo sredstvo rada, nego i partner svom vodiču, naglasio je A. Cvitanović. Pas čuvarske namjene ima vodiča koji brine o njemu, od kondicioniranja, šetnje i četkanja do sve ostale brige o životinji. Pas za detekciju droge ili eksploziva, s druge strane, s vodičem je 24 sata. Ako vodič živi u stanu, pas postaje dio obitelji, a kontakt je intenzivniji i odnos drukčiji.</p>
<p>Vodičima na tečaju objašnjavaju da odvoje dio života prije i poslije posla, kako bi psu bilo jasno kad radi. Ulaskom u vozilo i polaskom na posao pas postaje radni pas, a &#8220;izlaskom i dolaskom doma zna što ga tamo očekuje&#8221;, objašnjava Cvitanović.</p>
<p>Ako vodič iz bilo kojeg razloga više ne može biti vodič, pas se vraća u centar. Ako je mlad i perspektivan, može ga zadužiti drugi vodič, ali tek nakon navikavanja i dijela ponovne obuke. Prije početka obuke vodič i pas najprije moraju ostvariti kontakt, a taj proces najčešće traje oko mjesec dana, nakon čega kreće ozbiljnija obuka. Stožerni narednik Cvitanović objašnjava da su psi za detekciju droge ili eksploziva obično izvrsno socijalizirani i pripremljeni za rad u urbanim uvjetima, primjerice u zračnim lukama ili u gužvi.</p>
<p>O tome što pas mora proći da bi postao vojni pas Cvitanović kaže da mlade pse promatraju kroz tri elementa: karakter, temperament i nagone. Pas može biti tvrđeg, mekšeg ili labilnog karaktera, a po temperamentu kolerik, sangvinik, melankolik ili flegmatik. Najbolji je sangvinik s malim dijelom kolerika. Na testiranjima potiču plijenski nagon i razvijaju njuh, a negativne osobine pokušavaju prigušiti.</p>
<p>&#8220;Taj pas je, da se tako izrazim, jedna prazna vreća, još uvijek bez informacije, bez ikakvih proživljenih iskustava&#8221;, kaže Cvitanović.</p>
<p>Vodič koji dolazi u centar najprije polaže za vodiča psa, a kroz obuku ga vodi instruktor odgovoran za razvoj mladih pasa. Svaki vodič u prosjeku ima dva mlada psa. Danas u centru imaju njemačke i belgijske ovčare. Cvitanović se prisjeća da su kad je došao imali i šarplaninace, rotvajlere, koji su bili zaštitni psi, i labradore. &#8220;To su odlični psi, odlični radni psi&#8221;, kaže za labradore, no kad se statistički usporedi prolaznost, ispred njih su ovčari radne linije, sivi ili crni, dok se labrador zna ulijeniti ili udebljati, što može stvarati probleme u radu ili životu.</p>
<p><strong>Dosljednost i ljubav</strong></p>
<p>Stožerni narednik Cvitanović koji je dočasnik Hrvatske vojske, svoju karijeru započeo je kao vodič pasa, potom nekoliko godina bio veterinarski tehničar, kasnije instruktor za obuku mladih pasa, a nakon toga instruktor za obuku pasa zaštitne i čuvarske namjene, te sudjelovao u prvoj obuci pasa za detekciju duhana.</p>
<p>Kako tvrdi, svako to radno mjesto bilo je izazov. Kao veliki izazov spominje upravo onu za detekciju duhana. U to vrijeme u centru, kazuje, ali ni u Hrvatskoj, nije bilo nijednog psa za detekciju duhana. Ministarstvo financija uz pokroviteljstvo Europske unije financiralo je obuku prvih osam vodiča i osam službenih pasa. Bilo je to prije nekih 17 godina, a zahtjevnu obuku provodio je s tadašnjim prvim dočasnikom centra, stožernim narednikom Damirom Zajecom.</p>
<p>Stožerni narednik Cvitanović ne može izdvojiti nijednog psa, &#8220;puno je tu pasa bilo&#8221;, kaže i dodaje: &#8220;Pas, koliko od njega tražimo, moramo mu najčešće i puno više vraćati i davati. Taj pas traži jednu određenu dosljednost, traži izuzetno veliku ljubav i kontakt&#8221;, objašnjava.</p>
<p>Psu se mora njegovim jezikom objasniti zašto bi nešto napravio, a kad se inzistira da to napravi, treba ga znati i nagraditi. „Ta nekakva dosljednost i ta nekakva ljubav prema tom psu je neki neizbježan dio tog posla. I tu nema laganja, pas čita sve“, ističe stožerni narednik Cvitanović.</p>
<p>Onima koji se odluče baviti njegovim poslom stožerni narednik Cvitanović poručuje da su dobrodošli. Upoznat će sjajne mlade instruktore i proći izazovnu obuku koja traje šest mjeseci, od ponedjeljka do petka, osam sati dnevno.</p>
<p>&#8220;Nije lagano završiti takav tečaj, ima tu jako puno rada, mi ne poznajemo kišu, snijeg, toplo i hladno, radi se svaki dan&#8221;, upozorava.</p>
<p>Tko se vidi u centru, mora znati da je kinologija, kako kaže, &#8220;jedna nauka koju učimo cijeli život&#8221;. Za osposobljavanje instruktora koji obučava mlade pse potrebno je najmanje tri do pet godina, a za ozbiljnog instruktora koji će provoditi bilo koji oblik zadaće desetak i više godina.</p>
<p>Za kraj je govorio o mirovini službenih pasa. &#8220;I psi idu u mirovinu&#8221;, kaže Cvitanović.</p>
<p>Radni vijek im je propisan, ali veterinarska struka prati zdravstveno stanje psa i može ga produžiti. U 99,9 posto slučajeva vodič nakon mirovine uzima psa sebi, a pas kod njega ostaje do kraja života i, potvrdio je stožerni narednik Cvitanović, uživa u mirovini.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/stozerni-narednik-ante-cvitanovic-u-podcastu-morhologija-pas-je-partner-cita-sve/">Stožerni narednik Ante Cvitanović u podcastu Morhologija: Pas je partner &#8211; čita sve</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Stožerni narednik Ante Cvitanović u podcastu Morhologija: Pas je partner &#8211; čita sve]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pripadnik Obučnog centra vodiča i službenih pasa &quot;Satnik Krešimir Ivošević&quot; stožerni narednik Ante Cvitanović]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/11/2026-11-10-morhologija-33.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Brigadni general Željko Marinov u podcastu Morhologija: Tehnološku prednost u pobjedu pretvara dobro obučen vojnik</title>
		<link>https://www.morh.hr/brigadni-general-zeljko-marinov-u-podcastu-morhologija-tehnolosku-prednost-u-pobjedu-pretvara-dobro-obucen-vojnik/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=brigadni-general-zeljko-marinov-u-podcastu-morhologija-tehnolosku-prednost-u-pobjedu-pretvara-dobro-obucen-vojnik</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 30 Oct 2026 07:46:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=280395</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadni general Željko Marinov, zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/brigadni-general-zeljko-marinov-u-podcastu-morhologija-tehnolosku-prednost-u-pobjedu-pretvara-dobro-obucen-vojnik/">Brigadni general Željko Marinov u podcastu Morhologija: Tehnološku prednost u pobjedu pretvara dobro obučen vojnik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe title="MORHOLOGIJA EP 32 Marinov Z v2" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/Jx6QdYoH4tQ?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadni general Željko Marinov, zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske. Govorio je o modernizaciji brigade, obuci vojnika i uvođenju novih borbenih platformi, ali i o tome zašto ni najmodernija tehnologija ne može zamijeniti dobro obučene ljude.</p>
<p><strong>Spremni za obranu i na usluzi narodu</strong></p>
<p>Gardijska oklopno-mehanizirana brigada ima tri temeljne zadaće. Glavna je obrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske, a ostale dvije odnose se na potporu civilnim institucijama u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa te sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama.</p>
<p>Brigadni general Željko Marinov ističe da je brigada u potpunosti spremna za obrambenu zadaću, što je dokazala obukom i vježbama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U miru joj je potpora civilnim institucijama, naglašava, ništa manje važna od borbene spremnosti. Kao primjere navodi pomoć tijekom poplava u Gunji i angažman nakon nevremena u Bošnjacima.</p>
<p>&#8220;Stvarno smo kao brigada na usluzi svom narodu i u svakom trenutku smo spremni da svojom humanošću, solidarnošću i povezanošću s narodom sudjelujemo u otklanjanju, nažalost, takvih posljedica&#8221;, rekao je general Marinov.</p>
<p>Brigada u svojem sastavu ima tri manevarske bojne: Tenkovsku, Prvu oklopno-mehaniziranu i Drugu oklopno-mehaniziranu. Njezine su glavne prednosti pokretljivost i vatrena moć, a pripadnici sudjeluju i u NATO-ovim operacijama.</p>
<p>Brigada je slijednica triju ratnih brigada: 3. gardijske brigade &#8220;Kune&#8221;, 5. gardijske brigade &#8220;Sokolovi&#8221; i 7. gardijske brigade &#8220;Pume&#8221;. Njihovu tradiciju današnja brigada čuva suradnjom s udrugama i obilježavanjem obljetnica, ali i kroz obuku novih pripadnika. Mladi časnici i vojnici tijekom integracijske obuke moraju zaslužiti beretku i grb svoje ratne brigade te upoznati njihovo značenje i nasljeđe iz Domovinskog rata, kazao je general Marinov.</p>
<p><strong>Tehnologija daje prednost, vojnik pobjedu</strong></p>
<p>Obuka je svakodnevni dio života brigade. Počinje od pojedinca, a zatim obuhvaća timove, desetine, vodove i satnije. Pripadnici sudjeluju u taktičkim i situacijskim vježbama, vježbama s bojevim gađanjem, vježbama na zemljištu, združenim vježbama i računalno potpomognutim simulacijama.</p>
<p>General Marinov posebno naglašava važnost obuke u realističnim uvjetima, danju i noću, u kojoj prolaze sve borbene funkcije, od zapovijedanja i nadzora do manevra, obavještajnog djelovanja i zaštite.</p>
<p>Obuka povezuje planiranje, simulaciju i rad na terenu. Stožer najprije donosi odluke za određeno područje operacije, zatim ih provjerava u računalno potpomognutoj vježbi u simulacijskom središtu, a potom s postrojbom izlazi na teren i provodi vježbu na zemljištu. Takav je pristup brigada pokazala i na združenoj vojnoj vježbi Borbena moć, na kojoj je bila nositelj kopnenog dijela.</p>
<p>Istodobno traje intenzivna modernizacija. Javnosti je najpoznatije uvođenje borbenog vozila pješaštva Bradley, a brigada se priprema i za dolazak tenka Leopard 2A8. Modernizacija, navodi general, obuhvaća i protuoklopna sredstva, besposadne sustave, sustave za protudronsku obranu, komunikacijsko-informacijske sustave, poboljšanje zapovijedanja, infrastrukturu te logističku potporu.</p>
<p>&#8220;Ovo je sustavan proces, a ne ad hoc. Sve ide usporedno, infrastruktura se izgrađuje&#8221;, objašnjava general Marinov.</p>
<p>Uvođenje nove opreme samo je jedan dio šireg procesa koji uključuje obuku na novim platformama, zapovijedanje, infrastrukturu i logističku potporu. Na pitanje je li važnija tehnologija ili obuka vojnika odgovorio je: &#8220;Nova moderna tehnologija stvara nama određenu prednost, a dobro obučen i prilagodljiv vojnik tu prednost na tom sredstvu će pretvoriti u pobjedu.&#8221; Nove platforme, kaže, ne vrijede bez kvalitetnih mehaničara, logističara i vezista. &#8220;Bez ljudi nit bi se sredstvo popravilo, ali nit bi sredstvo bilo uporabljivo.&#8221;</p>
<p>Sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama pripadnicima brigade donosi dodatno iskustvo. U radu sa savezničkim snagama upoznaju nove platforme, naoružanje, procedure i načine zapovijedanja. Takva suradnja pridonosi interoperabilnosti, odnosno sposobnosti različitih vojski da učinkovito djeluju zajedno. Zapovjednici pritom razvijaju i samostalnost jer moraju donositi odluke i stajati iza njih kada djeluju odvojeno od svoje matične postrojbe. Takva ih iskustva, kaže general, dodatno izgrađuju kao osobe.</p>
<p>General Marinov smatra da temeljno vojno osposobljavanje prije svega približava vojni poziv mladima. Kad vide kako TVO izgleda, mogu se prijaviti u djelatnu vojnu službu. Kao drugu vrijednost izdvaja zajedništvo. Kaže da su mladi u digitaliziranom društvu dosta otuđeni, a zajednička obuka daje im priliku za zajedništvo, koheziju i motivaciju.</p>
<p>Tijekom osposobljavanja mladi uče i praktične vještine: kako se zaštititi, kretati u prostoru i rukovati oružjem. Oni koji ne nastave karijeru u djelatnoj vojnoj službi uključuju se u pričuvni sastav, koji zajedno s profesionalnom vojskom čini temelj obrane Republike Hrvatske.</p>
<p>Duboko je uvjeren da mnogi mladi, čiji su očevi i djedovi sudjelovali u Domovinskom ratu, žele očuvati ono što su im oni stvorili.</p>
<p><strong>Od ratnog poziva do vojne karijere</strong></p>
<p>Kada se radi o njegovoj karijeri, general Marinov kaže da nikad nije razmišljao o vojnom pozivu kao o životnom pozivu. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih razmišljao je o školovanju i poslu, ali vidio je što se događa i kojim smjerom ide velikosrpska politika. &#8220;Moja želja, moja obaveza, moja dužnost bila je da pristupim 1991. Hrvatskoj vojsci&#8221;, prisjeća se.</p>
<p>U početku je mislio da će u vojsci ostati do završetka rata, a potom nastaviti civilni život. No iskustvo rata, postupno naoružavanje i povećavanje sposobnosti vlastite postrojbe sve su ga više vezali uz vojni sustav.</p>
<p>&#8220;Kad vidiš da se naoružavaš, da dižeš svoju razinu sposobnosti, da ćemo mi uspjeti svoju zadaću ostvariti, da to ide dobrim smjerom, onda ti sve to nekako ulazi pod kožu&#8221;, kaže general i dodaje da će mirovinu dočekati u vojsci.</p>
<p>Mladima je poručio da se oslone jedni na druge. &#8220;Ljudi su naše bogatstvo. Vi radite s ljudima, i kad je lijepo i kad je manje lijepo i kad je najlošije. Ti ljudi vas dižu, ti ljudi su uz vas. Međusobno podupirite jedne i druge.&#8221;</p>
<p>Važnu ulogu u njegovu profesionalnom razvoju imalo je i vojno školovanje, kroz koje je stjecao nova znanja i širio vidike. Marinov smatra da se časnik razvija kroz postrojbu i postupno preuzima operativne i zapovjedne dužnosti.</p>
<p>Za razvoj časnika važni su, smatra, rad, znanje, zalaganje, čast i pravednost, ali i jasno usmjerenje i vođenje podređenih. Tako časnik stječe širinu i dolazi na pozicije koje je zaslužio svojim radom.</p>
<p><strong>Brigada budućnosti</strong></p>
<p>Budućnost Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Marinov vidi u transformaciji iz klasične oklopno-mehanizirane postrojbe u modernu, digitaliziranu i NATO-integriranu tešku brigadu.</p>
<p>Uz postojeću modernizaciju, navodi general, brigada će povećati vatrenu moć, pokretljivost i zaštitu te unaprijediti komunikaciju i zapovijedanje, kako bi i dalje bila udarna snaga Hrvatske kopnene vojske i Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Brigada njeguje i natjecateljski duh. Povodom Dana oklopništva, 2. listopada, tradicionalno organizira natjecanje najboljih oklopno-mehaniziranih posada. Ove su se godine na vojnom poligonu Gašinci natjecalo pet najboljih tenkovskih posada, pet posada Bradleyja i pet posada borbenog vozila pješaštva M-80A.</p>
<p>Natjecanje je počelo 2016., kada je zapovjednik brigade bio današnji general-bojnik Tretinjak. S vremenom je preraslo nacionalne okvire i dobilo međunarodnu dimenziju. Nakon korone održavalo se po lokacijama, a sada je ponovno na nacionalnoj razini, pojasnio je general Marinov i dodao kako se nada da će u budućnosti ponovno okupiti i međunarodne sudionike.</p>
<p>Brigada organizira i natjecanja za najbolji borbeni tim, pripadnike inženjerije i minobacačke posade. Takva natjecanja, ističe general, daju dodatni motiv i emociju.</p>
<p>&#8220;Takva natjecanja pokazuju sposobnosti pojedinaca i posada, ali i stvarnu obučenost naših ljudi te njihovu motivaciju da, osim sudjelovanja, ostvare i pobjedu&#8221;, objašnjava Marinov.</p>
<p>Ponosan je i na sportske rezultate brigade. Kaže da je lijepo vidjeti mlade ljude koji se bave sportom, psihofizički su spremni, žive zdrav sportski život i imaju pozitivan sportski duh. To je, dodaje, poticaj i za one koje treba privući u vojsku.</p>
<p>&#8220;Ono što bih poručio mladima je da na tragovima onoga što smo započeli tijekom Domovinskog rata nastave i očuvaju Lijepu našu, kroz vojni rok prepoznaju sve one benefite vojnog poziva, prijave se u djelatnu vojnu službu i postanu pripadnici Hrvatske vojske&#8221;, istaknuo je general Marinov.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/brigadni-general-zeljko-marinov-u-podcastu-morhologija-tehnolosku-prednost-u-pobjedu-pretvara-dobro-obucen-vojnik/">Brigadni general Željko Marinov u podcastu Morhologija: Tehnološku prednost u pobjedu pretvara dobro obučen vojnik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Brigadni general Željko Marinov u podcastu Morhologija: Tehnološku prednost u pobjedu pretvara dobro obučen vojnik]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadni general Željko Marinov, zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/10/2026-10-26-marinov-morhologija.png" medium="image">
  <media:credit role="photographer" scheme="urn:yvs"><![CDATA[Brigadni general Željko Marinov u podcastu Morhologija: Tehnološku prednost u pobjedu pretvara dobro obučen vojnik]]></media:credit>
  </media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović u podcastu Morhologija: &#8220;Mi smo pisali povijest Hrvatske vojske&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/glavni-urednik-hrvatskog-vojnika-zeljko-stipanovic-u-podcastu-morhologija-mi-smo-pisali-povijest-hrvatske-vojske/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=glavni-urednik-hrvatskog-vojnika-zeljko-stipanovic-u-podcastu-morhologija-mi-smo-pisali-povijest-hrvatske-vojske</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Oct 2026 07:30:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=279788</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je glavni urednik vojnostručnog časopisa Hrvatski vojnik Željko Stipanović</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/glavni-urednik-hrvatskog-vojnika-zeljko-stipanovic-u-podcastu-morhologija-mi-smo-pisali-povijest-hrvatske-vojske/">Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović u podcastu Morhologija: &#8220;Mi smo pisali povijest Hrvatske vojske&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe title="MORHOLOGIJA #31| Željko Stipanovic glavni urednik Hrvatskog vojnika" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/G87gSugrBmw?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je Željko Stipanović, glavni urednik vojnostručnog časopisa Hrvatski vojnik, koji ove godine obilježava 35 godina izlaženja. Govorio je o počecima časopisa u Domovinskom ratu, njegovoj ulozi u praćenju razvoja Hrvatske vojske te izazovima vojnog novinarstva u vremenu novih tehnologija i promijenjenih navika čitatelja.</p>
<p><strong>Hrvatski vojnik kao udžbenik i izvor informacija za hrvatske branitelje</strong></p>
<p>Kada je Hrvatski vojnik počeo izlaziti 1991. godine, Hrvatska se nalazila u Domovinskom ratu. U vremenu bez portala i mobilnih uređaja časopis je imao ulogu mnogo širu od informiranja. Redakcija je tekstovima o hrvatskim vladarima, povijesnim bitkama i ratničkoj tradiciji željela ohrabriti branitelje, koji su tada na bojišta odlazili gotovo goloruki i bez službenih vojnih insignija na odorama</p>
<p>&#8220;Željeli smo pokazati hrvatskim braniteljima da su, koliko god situacija bila teška, ipak baštinici slavne ratničke tradicije hrvatskog naroda&#8221;, ističe Stipanović.</p>
<p>Časopis je braniteljima služio i kao praktičan izvor znanja. Mnogi su, kaže Stipanović, tada govorili da im je Hrvatski vojnik bio jedini udžbenik iz kojeg su učili o naoružanju, vojnoj tehnici, doktrini, prvoj pomoći, humanitarnom ratnom pravu i taktici neprijatelja.</p>
<p>Uz edukativnu, imao je i važnu informativnu ulogu. Stipanović podsjeća da su u vremenu obilježenom dezinformacijama novinari i fotoreporteri odlazili na prve crte bojišta, donosili priče s terena i objavljivali ih u časopisu, pridonoseći informiranju i podizanju morala hrvatskih branitelja.</p>
<p><strong>Digitalizacija kao čuvanje povijesti</strong></p>
<p>Tijekom 35 godina izlaženja Hrvatski vojnik bilježio je razvoj Hrvatske vojske, zbog čega je očuvanje svih brojeva bilo jedan od važnih zadataka redakcije. Stipanović ističe da su digitalizirali sve brojeve od 1991. godine do danas i učinili ih dostupnima na mrežnoj stranici časopisa, gdje su razvrstani po godinama kako bi ih čitatelji lakše pronašli.</p>
<p>&#8220;Iznimno sam ponosan što cijeli život radim u časopisu koji nosi to časno ime Hrvatski vojnik. Siguran sam da moje mišljenje dijeli i čitava redakcija Hrvatskog vojnika. Mi smo pisali povijest Hrvatske vojske u ovih 35 godina i zato je bilo bitno digitalizirati časopis, jer ono, kako kaže narodna mudrost, što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo&#8221;, smatra glavni urednik.</p>
<p>Posao još nije završen. Redakcija je uz Hrvatski vojnik tiskala i časopise Velebit, od 1995. do 2000. godine, te Obranu, od 2000. do 2004. Njihovu digitalizaciju tek treba dovršiti. &#8220;Kada to uspijemo, moći ćemo reći da smo kompletnu građu digitalizirali i sačuvali od propasti&#8221;, objašnjava Stipanović.</p>
<p><strong>Sinergija tehnike i duha</strong></p>
<p>Modernizaciju Hrvatske vojske časopis ne obrađuje odvojeno od tradicije. Iako bi se o tim temama naizgled moglo pisati u dvije rubrike, Stipanović kaže da ih u redakciji spajaju.</p>
<p>&#8220;Radi se zapravo o sinergiji tehnike i duha. Modernizacija Hrvatske vojske daje resurse i povećava sposobnosti, ali bez tradicije gubi smisao, vjeru i moral. Želimo reći da je današnja modernizacija Hrvatske vojske zapravo ostvarenje sna hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu&#8221;, objašnjava.</p>
<p>Zato nove sustave naoružanja ne prikazuju samo kroz tehničke karakteristike i specifikacije. Važno im je prikazati i put koji je Hrvatska vojska prošla od improviziranih sredstava kojima su se branitelji služili 1991. do moderne opreme, suvremenih borbenih aviona, raketnih i topničkih sustava.</p>
<p>&#8220;Ono što je vrlo bitno naglasiti jest da je čovjek tu najvažniji. To nije floskula, jer moderna tehnika i suvremeno naoružanje ipak su samo oruđe. Sve one vrline koje su nas krasile 1991. godine, ljubav prema domovini, obrana svojeg doma, svojeg naroda i suvereniteta, vrijednosti su koje vrijede i danas, jer se radi o trajnim vrijednostima. One će vrijediti uvijek&#8221;, naglašava Stipanović.</p>
<p><strong>Mala kompaktna redakcija</strong></p>
<p>Mala i kompaktna redakcija Hrvatskog vojnika, kaže Stipanović, dijeli zajednički cilj: što bolje promovirati Hrvatsku vojsku. Ipak, pred njom su izazovi koji se mijenjaju s publikom i načinima na koje ljudi prate sadržaj.</p>
<p>Jedan je od njih privući mlade čitatelje u vremenu kada prevladavaju kratki, dinamični videoklipovi, a tiskani časopis traži više vremena i pozornosti. Drugi je izazov pisati stručne tekstove koji će biti razumljivi široj publici, a istodobno zadržati stručnu vrijednost.</p>
<p>&#8220;Imamo stručne tekstove i moramo zadovoljiti vojne stručnjake, a pritom paziti da tekstovi ne budu suhoparni i puni stručnih termina koje razumije mali broj ljudi. Želimo stručne tekstove napisati tako da budu razumljivi široj populaciji, a da pritom ne izgubimo autentičnost i vjerodostojnost&#8221;, objašnjava Stipanović.</p>
<p>Kao službeno glasilo Ministarstva obrane, dodaje, Hrvatski vojnik mora slijediti službenu politiku Ministarstva, ali tekstovi ipak moraju biti zanimljivi.</p>
<p>Sličan balans traži i u odnosu prema povijesti i suvremenosti. &#8220;Ako se previše zadržimo na povijesti, gubimo korak s budućnošću. Ako zanemarimo svoju povijest i tradiciju, gubimo identitet. Zato nam je vrlo važno pronaći ravnotežu i temama zadovoljiti što širi krug publike&#8221;, ističe.</p>
<p>Važnu ulogu u tome ima i izgled časopisa. Redakcija nastoji da grafički dizajn bude prozračan, pregledan i zanimljiv, bez stranica zatrpanih tekstom. Kroz redakciju je prošlo mnogo fotografa, a Stipanović posebno izdvaja dvojicu: umirovljenog Davora Kirina, koji je ostavio velik trag tijekom rata i neposredno nakon njega, te aktivnog kolegu Tomislava Brandta, čije fotografije često preuzimaju i drugi mediji.</p>
<p>Hrvatski vojnik punopravni je član Europskog udruženja vojnih novinara od 2002. godine, a u nekoliko je navrata dobio i nagrade za najbolje tekstove.</p>
<p><strong>Od videoprodukcije do društvenih mreža</strong></p>
<p>Prije 15 do 20 godina redakcija je napravila prvi iskorak prema videoprodukciji. Njezini su filmovi osvojili brojne nagrade na međunarodnim festivalima vojnog dokumentarnog filma, a Stipanović posebno izdvaja nagradu predsjednika talijanskog parlamenta za film o Hrvatskoj kopnenoj vojsci.</p>
<p>Godine 2024. redakcija je dobila nagradu za najbolji video godine za pjesmu &#8220;Ako ne znaš što je bilo&#8221;, u izvedbi Klape Hrvatske ratne mornarice &#8220;Sveti Juraj&#8221;. Film su režirali Vesna Pintarić i Goran Resovac.</p>
<p>No, ni video više nije dovoljan da bi se doprlo do svih skupina publike. Zato se redakcija okrenula i društvenim mrežama, na kojima sadržaj prilagođava novim navikama čitatelja.</p>
<p>&#8220;Naša kolegica koja radi na administriranju društvenih mreža to radi izvrsno, vrlo kvalitetno i vrlo obzirno. Jednako tako balansira teme iz Domovinskog rata s postignućima i uspjesima Hrvatske vojske, opremom i modernizacijom. U svaku svoju objavu unese dušu, da objave ne budu suhoparne, nego zanimljive. Brojni komentari koje dobivamo dobar su pokazatelj da to što radimo, radimo dobro&#8221;, ističe Stipanović.</p>
<p>Prema Stipanovićevim riječima, Hrvatski vojnik na Facebooku ima gotovo 80.000 pratitelja, dok se na nekim drugim društvenim mrežama broj kreće između 10.000 i 15.000. Broj pratitelja i dalje raste.</p>
<p>Otkad radi u Hrvatskom vojniku, Stipanović je dočekao 14 ministara obrane. Kaže da nijedan nije zadirao u rad časopisa, da su svi prepoznali njegovu vrijednost i da je od svih imao bezrezervnu potporu, premda je u 35 godina bilo i uspona i padova koje su uspijevali riješiti.</p>
<p>Posebno izdvaja ratnog ministra obrane Gojka Šuška.</p>
<p>&#8220;Shvatio je da nam je, uz Hrvatsku vojsku, potreban i naš vojni časopis. Dao je bezrezervnu potporu njegovu pokretanju i omogućio da časopis živi sve do danas&#8221;, kaže Stipanović.</p>
<p><strong>35 godina Hrvatskog vojnika i zahvala</strong></p>
<p>Povodom 35. obljetnice, najavio je Stipanović, priprema se posebno izdanje Hrvatskog vojnika s retrospektivom razvoja časopisa.</p>
<p>Iskoristio je priliku i zahvalio svima koji su svojim znanjem i radom pridonijeli trajanju časopisa: novinarima, fotografima, tehničkom osoblju, snimateljima, montažerima, administratorima društvenih mreža, webmasterima i lektorima koji su čuvali hrvatsku riječ.</p>
<p>Posebno je zahvalio prvom glavnom uredniku Stjepanu Adaniću te ratnom i poratnom glavnom uredniku, umirovljenom general-bojniku Ivanu Tolju. Istaknuo je da su Toljev entuzijazam i nastojanje da časopis postavi na čvrste temelje pridonijeli tome da Hrvatski vojnik doživi 35 godina izlaženja.</p>
<p>&#8220;Na poseban način zahvalio bih svim pripadnicima Hrvatske vojske jer su oni naš motiv i naša tema. Vrijednosti koje svakodnevno žive u svojem životu teme su o kojima pišemo u našem časopisu. U brojnim mirovnim misijama susretali smo se s ljudima koji o našim vojnicima govore isključivo u superlativima i s pohvalama. Iznimno smo ponosni što upravo o njima pišemo&#8221;, rekao je Stipanović.</p>
<p>Na kraju je zahvalio i čitateljima, osobito onima koji Hrvatski vojnik prate od 1991. godine. &#8220;Oni su ti koji, listajući časopis, čuvaju sjećanje na dane ponosa i slave&#8221;, zaključio je Stipanović.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/glavni-urednik-hrvatskog-vojnika-zeljko-stipanovic-u-podcastu-morhologija-mi-smo-pisali-povijest-hrvatske-vojske/">Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović u podcastu Morhologija: &#8220;Mi smo pisali povijest Hrvatske vojske&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović u podcastu Morhologija: &#8220;Mi smo pisali povijest Hrvatske vojske&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je glavni urednik vojnostručnog časopisa Hrvatski vojnik Željko Stipanović]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/10/morhologija-31-zeljko-stipanovic.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Narednik Tonći Mirosavac u podcastu Morhologija: Iza svake uspješne akcije spašavanja uvijek stoji cijeli tim</title>
		<link>https://www.morh.hr/narednik-tonci-mirosavac-u-podcastu-morhologija-iza-svake-uspjesne-akcije-spasavanja-uvijek-stoji-cijeli-tim/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=narednik-tonci-mirosavac-u-podcastu-morhologija-iza-svake-uspjesne-akcije-spasavanja-uvijek-stoji-cijeli-tim</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 06 Oct 2026 13:20:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=278839</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je narednik Tonći Mirosavac, pripadnik Obalne straže Republike Hrvatske i dobitnik nagrade Jutarnjeg lista "Čuvari Jadrana" u kategoriji spasitelja</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/narednik-tonci-mirosavac-u-podcastu-morhologija-iza-svake-uspjesne-akcije-spasavanja-uvijek-stoji-cijeli-tim/">Narednik Tonći Mirosavac u podcastu Morhologija: Iza svake uspješne akcije spašavanja uvijek stoji cijeli tim</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #30 | nr Tonći Mirosavac pripadnik Obalne straže RH" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/aOUs0_FTdZA?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je narednik Tonći Mirosavac, pripadnik Obalne straže Republike Hrvatske i dobitnik nagrade Jutarnjeg lista &#8220;Čuvari Jadrana&#8221; u kategoriji spasitelja.<br />
Govorio je o akcijama traganja i spašavanja na moru, plovidbi u teškim vremenskim uvjetima, tehnologiji koja pomaže posadama Obalne straže, ali i o iskustvu koje se godinama gradi na moru.</p>
<p>Prisjetio se i spašavanja poljskih turista na kajacima, akcije koja je, upravo zbog sretnog završetka, jedna od onih koje posebno pamti.</p>
<p><strong>Priznanje Čuvari Jadrana</strong></p>
<p>Nagrada &#8220;Čuvari Jadrana&#8221; za narednika Tonćija Mirosavca nije samo osobno priznanje. Iza uspješne akcije, kaže, uvijek stoji cijeli tim ljudi: od zapovjedništva i posade do obitelji i onih koji brinu o brodovima i opremi.</p>
<p>&#8220;Ovo priznanje meni znači puno. Znači da smo do sada radili dobar posao i da ćemo tako nastaviti dalje. Ali ovo priznanje nije samo priznanje pojedincu. Puno je kockica u tom mozaiku da bi došli ovakvi rezultati.&#8221;</p>
<p>Narednik Mirosavac ispričao je tijek akcija. Jedna od akcija počela je u Veloj Luci na Korčuli. &#8220;Radilo se zbilja o velikom stanju mora, južni vjetrovi. Pomorci znaju što to znači. More je tada bilo pet do šest, tako da smo u tom momentu bili čvrsto vezani i odlučili smo taj dan ne ići nigdje. Ali je došao poziv da helikopter ne može obaviti let na otok Vis i da smo mi najbliži te se tražila asistencija da što žurnije dođemo.&#8221;</p>
<p>Posada je odmah pripremila brod i isplovila. &#8220;Kad smo izašli van, vidjeli smo što nas točno čeka i tada je počela ta agonija gdje nismo uopće znali hoćemo li uspjeti ili nećemo, jer su zbilja bili veliki valovi. Ostali smo hladne glave, radili svoj posao i nekako se dokopali Visa. Ukrcali smo unesrećenog i medicinski tim i uputili se prema Splitu&#8221;, rekao je Mirosavac.</p>
<p>Takvi uvjeti nisu nepoznati posadama Obalne straže. Područje djelovanja proteže se od Dubrovnika do Istre, a njegov brod iz matične baze izbiva između 12 i 15 dana mjesečno.</p>
<p>&#8220;Navikli smo ploviti po raznim situacijama, raznim vjetrovima, raznim morima. Ali ovakve situacije, kad imate neki epilog na kraju koji bi mogao biti sretan i nekoga spasiti, tada idete do maksimuma svojih mogućnosti i mogućnosti broda. Kad se obavi takva akcija, onda su zbilja svi zadovoljni&#8221;, ističe Mirosavac.</p>
<p><strong>Tri sata potrage za potonulom jedrilicom</strong></p>
<p>Druga velika akcija dogodila se u Splitskim vratima, nakon što je putnički katamaran udario jedrilicu koja je bila u čarteru s češkim turistima.</p>
<p>&#8220;Taj dan je bila nedjelja, bilo je sve nekako idealno. Bio sam na plaži sa svoja sva sina kad sam čuo da se dogodila tragedija. Meni je potrebno možda pet minuta do doma s plaže i u tih pet minuta već sam imao tri propuštena poziva. Torba je kod kuće uvijek spremna za takve situacije jer ih je dosta.&#8221;</p>
<p>Za oko 30 minuta cijela je posada bila na brodu. Jedan je brod već prevozio preživjele prema KBC-u Split, dok je njihov zadatak bio pronaći potonulu jedrilicu i utvrditi nalazi li se u njoj još netko.</p>
<p>Brod Obalne straže opremljen je suvremenom opremom za takve situacije. &#8220;Pošto je naš brod tehnološki stvarno opremljen na vrhunskoj razini, zadnji krik tehnologije je u njemu i mi smo dobro obučeni za to koristiti, kako već pet godina koristimo to sve. Općenito, od ronilačke opreme do pretraživanja, tu je i autonomno podvodno vozilo koje se spušta dolje da bi utvrdilo neke činjenice koje su bitne, bilo u nadzoru, bilo u pretrazi.&#8221;</p>
<p>Početna pozicija jedrilice nije bila precizna, pa je potraga krenula sustavno – pretraživanjem morskog dna. &#8220;Imali smo malo sreće što je tu zbilja bilo ravno, bez nekakvih hridi i grebena, tako da smo nakon tri sata sonarom locirali jedrilicu.&#8221;</p>
<p>Nakon što su pronašli objekt, spustili su autonomno podvodno vozilo koje je opremljeno svjetlima i robotskom rukom te ima svoj sonar ispred sebe. &#8220;Utvrdili smo da se radi točno o toj jedrilici, bila je na dubini od 55 metara. Obišli smo je, snimili, napravili fotografije, vidjeli oštećenje po krmi i javili specijalnoj policiji.&#8221;</p>
<p><strong>Oprema je važna, ali iskustvo odlučuje</strong></p>
<p>U zahtjevnim akcijama jednako su važni tehnologija, oprema i ljudi koji je znaju koristiti. Mirosavac svoju posadu opisuje kao mali, ali vrlo iskusan tim.</p>
<p>&#8220;Podjednako su bitne i sama oprema, i sama tehnologija, i sama obučenost tih posada. Mi smo vrlo mali tim, ali vrlo obučen i jednostavno puni smo iskustva, jer smo u zadnjih pet godina neprestano na moru i prošli smo milijun nekakvih situacija u kojima konstantno nešto morate improvizirati.&#8221;</p>
<p>Na moru ne postoji uvijek unaprijed pripremljeno rješenje. Potrebno je improvizirati i dosjetiti se kako riješiti problem, a analiza svake akcije i provedene zadaće omogućuje daljnje napredovanje.</p>
<p>Narednik Tonći Mirosavac je u Obalnoj straži od njezina osnutka. &#8220;Moja prva dočasnička dužnost bila je na spasilačkom brodu Obalne straže. Kroz taj period najviše sam se obučavao za spašavanje. Bio sam ronilac i prošao sam nebrojeno tečajeva vezanih uz ronjenje, osiguranje ronjenja, spašavanje unesrećenih i spašavanje unesrećenih kod ronjenja.&#8221;</p>
<p>Upravo ga je dinamika tog posla, kaže, privukla Obalnoj straži, no akcije traganja i spašavanja samo su jedan mali dio njihova djelokruga.</p>
<p>&#8220;Naš osnovni posao je nadzor državne granice, isključivog gospodarskog pojasa i teritorijalnog mora. Uz to radimo i nadzor morskog ribarstva. U zadnje vrijeme suradnja s Ministarstvom poljoprivrede postala je ozbiljan posao i jako dobro surađujemo s inspektorima.&#8221;</p>
<p><strong>Posebno pamti sretne završetke</strong></p>
<p>Najdraže su mu akcije sa sretnim završetkom. Jedna od njih bila je potraga za poljskim turistima koji su na kajacima veslali od Šolte prema Hvaru kada ih je zatekao jak vjetar i veliko stanje mora.</p>
<p>Obalna straža dobila je dojavu da se traga za tri osobe na kajaku. Dvoje ljudi već je pronašla Pomorska policija, a posada Obalne straže krenula je u potragu za preostalima. &#8220;Mi smo dobili poziciju na kojoj su zadnji viđeni i s izračunima došli otprilike u neki sektor gdje ćemo tražiti. More je bilo poprilično veliko. Tada je upravo izlazila jedna velika plivarica, Sardina 1 koja je išla obavljati noćni ribolov. Kontaktirali smo ih, pošto imaju veću točku pregleda, da i oni naprave pretragu.&#8221;</p>
<p>Plivarica nije pronašla nestale, a posada Obalne straže nastavila je potragu. Sunce je već padalo iza obzora i ostalo je još samo 10 minuta dana.</p>
<p>&#8220;Idemo još jedan đir napraviti. I na kraju stvarno u tom zadnjem điru s desne strane vidite kako jedno veslo tamo netko maše. I evo ih, evo ih.&#8221;</p>
<p>Pronašli su tri žene čiji se kajak napunio vodom. Bile su iscrpljene i pothlađene, a nakon što su ih ukrcali na brod, Mirosavac je primijetio da je jedna od njih trudna. U razgovoru s njima doznali su da se ne radi o pet ljudi na dva kajaka, kako su u početku mislili, nego o pet kajaka i ukupno devet ljudi. Potraga se tako nastavila cijelu noć. Preostale su pronašli u zoru na sjevernoj strani Hvara, gdje su se sklonili u špilju.</p>
<p>Nekoliko mjeseci poslije javila se žena koja je bila trudna. &#8220;Gospođa koja je bila trudna javila nam se na mobitel, poslala sliku s bebom i rekla: &#8216;Zahvaljujem se što ste spasili mene i moju bebu, da vas nije bilo&#8230;&#8217; To su priče života. Svaki kapetan ima priliku jednom ili nijednom spasiti neki život na moru. A evo, mi imamo sreću i nesreću da svako malo možemo to učiniti i u tome je veličanstvo raditi u ovakvoj postrojbi.&#8221;</p>
<p><strong>&#8220;Tko se ne boji izazova, uvijek je dobrodošao&#8221;</strong></p>
<p>Mladim ljudima koji razmišljaju o dolasku u Obalnu stražu Mirosavac poručuje da je riječ o poslu za one koji su spremni prihvatiti izazove i stalno izlaziti iz svoje zone komfora.</p>
<p>&#8220;U svakom poslu ima lijepih i ružnih stvari. Ono što bih mogao preporučiti novim djelatnicima jest da je svatko tko se ne boji izazova, tko želi konstantno izlaziti iz svoje zone komfora i na taj način napredovati, uvijek dobrodošao u Obalnu stražu.&#8221;</p>
<p>Posebno ističe mlade časnike koji dolaze u sustav i smatra da je upravo zbog njih pred Obalnom stražom svijetla budućnost.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/narednik-tonci-mirosavac-u-podcastu-morhologija-iza-svake-uspjesne-akcije-spasavanja-uvijek-stoji-cijeli-tim/">Narednik Tonći Mirosavac u podcastu Morhologija: Iza svake uspješne akcije spašavanja uvijek stoji cijeli tim</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Narednik Tonći Mirosavac u podcastu Morhologija: Iza svake uspješne akcije spašavanja uvijek stoji cijeli tim]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je narednik Tonći Mirosavac, pripadnik Obalne straže Republike Hrvatske i dobitnik nagrade Jutarnjeg lista &quot;Čuvari Jadrana&quot; u kategoriji spasitelja]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/10/2026-10-06-morhologija-30-tonci-mirosavac16x9.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Natporučnica Anita Peran u podcastu Morhologija: &#8220;Odustajanje nije opcija&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/natporucnica-anita-peran-u-podcastu-morhologija-odustajanje-nije-opcija/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=natporucnica-anita-peran-u-podcastu-morhologija-odustajanje-nije-opcija</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Sep 2026 16:33:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=278349</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gošća u podcastu Morhologija bila je natporučnica Anita Peran, zapovjednica voda u Satniji za zrakoplovno-tehničko održavanje i opsluživanje i osvajačica brončane medalje na plivačkom ultramaratonu u Lisabonu</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/natporucnica-anita-peran-u-podcastu-morhologija-odustajanje-nije-opcija/">Natporučnica Anita Peran u podcastu Morhologija: &#8220;Odustajanje nije opcija&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #29 | npr Anita Peran karijera u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i plivački ultramaraton" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/kCGXRqfQOoE?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je natporučnica Anita Peran, zapovjednica voda u Satniji za zrakoplovno-tehničko održavanje i opsluživanje u Eskadrili helikoptera.</p>
<p>Govorila je o putu od Grebaštice do Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ali i o plivanju koje je, nakon godina treniranja, preraslo u ozbiljno natjecanje. U Lisabonu je na ultramaratonu dugom 20 kilometara osvojila brončanu medalju.</p>
<p>Kanaderi iznad rodnog mjesta kao motiv za karijeru u zrakoplovstvu</p>
<p>Natporučnica Anita Peran ima 28 godina i dolazi iz Grebaštice kod Šibenika, mjesta u kojem su požari bili, kako kaže, dio njezina odrastanja. Upravo su joj prizori kanadera koji gase požare još u osnovnoj školi usadili želju da jednoga dana bude dio zrakoplovstva.</p>
<p>„To sve dolazi zbog mog samog mjesta, Grebaštice. To je jedna uvala naselja koja je gotovo svake godine gorjela, a svake treće godine to su bili jako ozbiljni požari u kojima su kuće izgorjele, ljudi su izgubili imanja. I zbog toga svaki put kad čujemo kanadere na nebu, osjetimo tu sigurnost, tu neku radost i znamo da će se sve riješiti, da će kanaderi sve riješiti. Tako sam ja već u osnovnoj školi odlučila da želim biti u zrakoplovstvu“, ispričala je.</p>
<p>Vojno inženjerstvo završila je putem programa Kadet, a potom i Fakultet strojarstva i brodogradnje, smjer inženjerstvo materijala. Put do Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ipak nije bio pravocrtan, najprije je bila raspoređena u kopnenu vojsku.</p>
<p>„Moj put nije bio klasičan. Od prvog dana svoje kadetske službe htjela sam završiti u zrakoplovstvu i usmjerila sam se kroz tehničku službu. Moje prvo postavljenje bilo je u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i to ne žalim, to je enormno iskustvo koje ću zauvijek pamtiti. Svojom upornošću i znanjem dospjela sam tamo gdje sada jesam“, prisjeća se.</p>
<p>Uz vojni poziv, važan dio njezina odrastanja bilo je i more. &#8220;Tijekom osnovne i srednje škole bavila sam se raznim sportovima, poput juda i šest godina šaha, ali nisam se mogla konkretno razvijati zbog ograničenih mogućnosti prijevoza. More mi nitko nije trebao omogućiti, bilo je ispred moje kuće. Sate i sate sam provodila u moru, ni ne znajući tada da sam već preplivala deset kilometara&#8221;, priča.</p>
<p>Ozbiljnije bavljenje plivanjem počelo je nakon kadetske službe, odmah nakon prvog radnog dana u Zadru otišla je na bazen Višnjik.<br />
„Nikad nisam imala trenera. Gledajući druge profesionalce, učila sam, bila sam samouka, jednostavno sam bila jako uporna i željna znanja. Nakon četiri godine aktivnog natjecanja i žrtvovanja došla sam do tog ultramaratona i rezultata&#8221;, objašnjava.</p>
<p>Ultramaraton je održan u Lisabonu, u Portugalu, na ruti od rijeke Tejo do Atlantskog oceana. Staza je bila duga 20 kilometara, s vremenskim limitom od 8 sati, a Anita Peran ju je preplivala za 5 sati i 11 minuta.</p>
<p>Bronca na plivačkom ultramaratonu u Lisabonu i čast predstavljanja Hrvatske</p>
<p>Fizička sprema bila je samo dio priče, mentalna je, kaže, možda i važnija.<br />
&#8220;U ovoj utrci možete jedne godine biti prvi, drugi, treći, a druge godine vas taj faktor, bilo fizički ili logistički, može diskvalificirati. Ovo se nije moglo izvježbati u godinu dana, nego je nešto što se godinama gradi, od pripreme na hladnoću i treniranja u hladnoj vodi do navikavanja tijela na neopren. Dva dana prije utrke neopren mi se raskidao, užasno je bilo, a na ovu udaljenost nema prostora za eksperimentiranje.&#8221;<br />
&#8220;Prehrana je možda i najvažniji faktor, jer drži tjelesnu temperaturu i energiju. Hranila sam se svakih 25 minuta, iako nisam bila ni gladna ni žedna, ali tako se moralo. Nekoliko natjecatelja to nije radilo i bili su diskvalificirani na 10., 15., 16. kilometru, hipotermija je odradila svoje&#8221;, napominje.</p>
<p>O odustajanju, tvrdi, nije razmišljala.</p>
<p>&#8220;Nikad nisam pomislila na odustajanje. Bila sam toliko oduševljena da nisam mogla ni oka sklopiti. Prije utrke, kad vam se sve to vrati i dođe do mozga dođe realnost, onda stvarno trema proradi. Ali odustajanje nikad. Ja to moram, ja to želim i moram.&#8221;</p>
<p>Snagu je tijekom plivanja rasporedila relativno ravnomjerno, u vodu je, kaže, ušla ponizno i skromno, svjesna da se prirodni uvjeti mogu promijeniti u svakom trenutku.</p>
<p>&#8220;Priroda vas može iznenaditi na prvom ili zadnjem kilometru, tako da je moja taktika bila jednostavna. Nekome je to bilo &#8216;ajme, majko&#8217;, a meni je bilo toliko interesantno da sam uživala u svakom trenutku.&#8221;</p>
<p>Kajakaru koji ju je pratio u jednom je trenutku pozlilo i morao ju je napustiti, ispričala je. &#8220;Plivala sam sama, nisam vidjela ni kopno, apsolutno ništa, samo bovu koja se crveni tamo. Suci su me pitali gdje mi je kajakar, a ja sam rekla: &#8216;Ja samo želim plivati do kraja.'&#8221;</p>
<p>&#8220;Moji nadređeni možda nisu ni znali da idem na to natjecanje, jer nastojim posao odrađivati kako treba, to je prioritet. Poslije radnog vremena odmah skačem u vodu, a moji tehničari i podređeni su mi velika potpora&#8221;, ističe.</p>
<p>&#8220;Moj dan je toliko dinamičan da zaboravim na upalu mišića. Zadaće zapovjednika voda su odgovorne, od planiranja do provedbe i kontrole, a ta ista upornost i izdržljivost pomogla mi je u izvršavanju zadaća na poslu&#8221;, naglašava.<br />
Brončana medalja donijela joj je i posebno iskustvo predstavljanja Hrvatske izvan njezinih granica.</p>
<p>&#8220;Osjećaj je, jednom riječju, neopisiv. Bila mi je čast predstavljati Hrvatsku izvan njezinih granica, pogotovo na ceremoniji na kojoj su predstavnici država stali uz svoje zastave. Budući da sam jedina predstavljala svoju državu, stati uz bok najboljima, a tako smo geografski mala država, bilo mi je neprocjenjivo iskustvo&#8221;, opisuje.<br />
&#8220;Na vama je da odaberete kojim ćete putem&#8221;</p>
<p>Uz vojnu i sportsku karijeru, natporučnica Peran piše stručne radove i nastavlja se školovati.<br />
&#8220;Vidim sebe kao osobu koja se nikad neće prestati razvijati. Uvijek ću davati sve od sebe, pogotovo u sportu, trenutačno u ovim vodama, nastojat ću iduće godine izaći iz svoje zone komfora. Nastojim biti ambiciozna jer to je ono što me pokreće&#8221;, zaključuje.</p>
<p>Mladima koji razmišljaju o vojnom pozivu poručuje da ne postoji samo jedan put kroz vojni sustav.</p>
<p>&#8220;Vojni sustav je velik i raznolik, ima toliko putova koje možete probati, a na vama je da odaberete kojim ćete proći. Velika je čast nositi hrvatsku odoru, veliko zadovoljstvo koje ne može zamijeniti nijedan posao.&#8221;</p>
<p>Fizičku spremnost ne smatra glavnom preprekom, presudna je unutarnja motivacija.<br />
&#8220;Fizička sprema uvijek se može istrenirati, to je najmanji aspekt koji utječe na vojni poziv. Ako netko toliko voli kao što sam ja voljela i volim, mislim da nema prepreke koja bi mogla to spriječiti.&#8221;</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/natporucnica-anita-peran-u-podcastu-morhologija-odustajanje-nije-opcija/">Natporučnica Anita Peran u podcastu Morhologija: &#8220;Odustajanje nije opcija&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Natporučnica Anita Peran u podcastu Morhologija: &#8220;Odustajanje nije opcija&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[Gošća u podcastu Morhologija bila je natporučnica Anita Peran, zapovjednica voda u Satniji za zrakoplovno-tehničko održavanje i opsluživanje i osvajačica brončane medalje na plivačkom ultramaratonu u Lisabonu]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/09/2026-09-25-morhologija-29-a-peran-1200x800-1.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Brigadir Tihomir Belas u podcastu Morhologija: Borbena moć 26 – intenzivna i kompleksna vježba, na terenu 3000 vojnika</title>
		<link>https://www.morh.hr/morhologija-28-brigadir-tihomir-belas-o-vojnoj-vjezbi-osrh-borbena-moc-26/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=morhologija-28-brigadir-tihomir-belas-o-vojnoj-vjezbi-osrh-borbena-moc-26</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Jun 2026 11:08:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=273891</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadir Tihomir Belas, koji je govorio o združenoj međunarodnoj vojnoj vježbi Borbena moć 26</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/morhologija-28-brigadir-tihomir-belas-o-vojnoj-vjezbi-osrh-borbena-moc-26/">Brigadir Tihomir Belas u podcastu Morhologija: Borbena moć 26 – intenzivna i kompleksna vježba, na terenu 3000 vojnika</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #28| brigadir Tihomir Belas o vojnoj vježbi OSRH – Borbena moć 26" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/FENNGyo6cx0?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Osvrnuo se na složenost ovogodišnje vježbe, međunarodnu suradnju, razvoj interoperabilnosti sa saveznicima, nove sposobnosti Hrvatske vojske te važnost ljudi koji sudjeluju u provedbi najveće ovogodišnje aktivnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Na početku razgovora brigadir Belas podsjetio je kako je prošlogodišnja vježba Borbena moć privukla veliku pozornost javnosti i objasnio zašto ovogodišnja ide korak dalje.&#8221;Prošlogodišnja Borbena moć bila je najveća vježba u zadnjih sedam godina, a ovogodišnja je višestruko intenzivnija, kompleksnija i naprednija&#8221;.</p>
<p>Objasnio je da se to prije svega očituje u načinu provedbe vježbe. Ona se istodobno provodi na taktičkoj, operativnoj i strateškoj razini, odnosno na postrojbenoj, granskoj i združenoj razini. Usto, riječ je o međunarodnoj i međuresornoj vježbi, što dodatno povećava njezinu složenost.</p>
<p>&#8220;Po načinu provedbe riječ je o vježbi na zapovjednom mjestu koja se istodobno provodi sa zapovjedništvima izmještenima na terenu, postrojbama na zemljištu i vježbom s bojnim gađanjem&#8221;, naglasio je Belas te dodao kako se sve odvija istodobno.</p>
<p><strong>Demonstracija dosegnute borbene moći Hrvatske vojske</strong></p>
<p>Kad je riječ o opsegu aktivnosti, brigadir Belas istaknuo je kako u vježbi sudjeluju gotovo sve ustrojstvene jedinice Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>&#8220;U svakom trenutku na terenu je najmanje 3000 ljudi i po tome je ovo zaista impozantna vježba&#8221;, kaže Belas i objašnjava kako su sve ustrojstvene jedinice Oružanih snaga obuhvaćene vježbom, osim onih koje sudjeluju u operacijama, nalaze se na dežurstvima, u pripravnosti, na straži, osiguranju ili izvršavaju zadaće tijekom protupožarne sezone.</p>
<p>Kao jedan od glavnih ciljeva vježbe brigadir Belas ističe demonstraciju ukupno dosegnute borbene moći Hrvatske vojske.</p>
<p>&#8220;Prije svega želimo demonstrirati ukupno dosegnutu borbenu moć Oružanih snaga za ostvarenje njihove prve misije, odnosno obranu nacionalnog teritorija. Osim toga moramo pokazati saveznicima da smo pouzdan saveznik i da možemo ispunjavati zadaće koje proizlaze iz regionalnih planova. Želimo pokazati i otpornost na nacionalnoj razini, pri čemu do izražaja dolazi međuresorni aspekt vježbe.&#8221;</p>
<p>U međunarodnom dijelu vježbe sudjeluje gotovo 500 pripadnika stranih oružanih snaga, čime se dodatno potvrđuje njezina međunarodna dimenzija.</p>
<p>U razgovoru se brigadir Belas dotaknuo i 30. obljetnice suradnje Hrvatske vojske i Nacionalne garde Minnesote, koju opisuje kao dugogodišnjeg partnera prisutnog u operacijama, obuci i svakodnevnim aktivnostima.</p>
<p>&#8220;Potrudit ćemo se dostojno obilježiti 30. obljetnicu suradnje zajedničkom vježbom s bojnim gađanjem i Danom visokih uzvanika, ali i na jedan manje formalan način, pripremom tradicionalnog američkog steaka za sve sudionike vježbe&#8221;, kazao je Belas. Razmjena iskustava sa saveznicima, naglasio je, od neprocjenjive je važnosti.</p>
<p>Posebno mjesto u ovogodišnjoj vježbi zauzima interoperabilnost sa savezničkim snagama, odnosno sposobnost zajedničkog djelovanja u operacijama. Brigadir Belas objašnjava zašto je to jedan od najtežih, ali i najvažnijih ciljeva.</p>
<p>&#8220;Dostizanje potrebne razine interoperabilnosti iznimno je zahtjevno. Oružane snage godinama uvježbavaju taktike, tehnike, procedure i sve druge zahtjeve koji proizlaze iz operativnih i materijalnih aspekata interoperabilnosti. To je jedan od najvažnijih pokazatelja da smo pouzdan saveznik i partner.&#8221;</p>
<p><strong>Sam Rafale je fantastičan, ali s ostalima je puno više</strong></p>
<p>Što se tiče sposobnosti koje će biti prikazane tijekom vježbe, brigadir Belas istaknuo je da je važnije od pojedinačnih sustava njihovo zajedničko djelovanje.</p>
<p>&#8220;Važnije od individualnih sposobnosti koje javnost najčešće vidi jest združeno djelovanje svih sposobnosti na istoj zadaći. Sam Rafale je fantastično oružje, fantastičan sustav. I kad djeluje sam, svejedno je impozantan. Ali kad djeluje zajedno s ostalim snagama, ostalim rodovima i sposobnostima, onda je to puno više, puno značajnije&#8221;.</p>
<p>&#8220;U ovoj vježbi iskoristit ćemo sve što imamo&#8221;, rekao je te najavio da će uz višenamjenske borbene avione Rafale, helikoptere Black Hawk i besposadne sustave Bayraktar TB2 biti prikazane i neke nove sposobnosti.</p>
<p>&#8220;Bayraktari stalno iznenađuju. Demonstrirat ćemo i uporabu laserski navođenih bombi. Riječ je o iznimno preciznim ubojnim sredstvima za precizne udare i to je nevjerojatno učinkovita sposobnost&#8221;.</p>
<p>Posebno je izdvojio podvodne dronove, koji su korišteni tijekom dijela vježbe provedenog u luci Gaženica pokraj Zadra.</p>
<p>&#8220;To je jedna od sposobnosti koju javnost nema priliku često vidjeti. Postoje mnoge zanimljive sposobnosti koje nisu toliko poznate, a upravo su one važan dio razvoja Hrvatske vojske&#8221;.</p>
<p>Brigadir Belas posebno je izdvojio i sposobnost pružanja potpore saveznicima, kao važnog elementa savezničkog djelovanja.</p>
<p>&#8220;Sposobnost potpore zemlje domaćina podrazumijeva prihvat, smještaj, daljnje kretanje i integraciju savezničkih snaga tijekom njihova prolaska kroz teritorij Republike Hrvatske u potpori regionalnim planovima. Za nju postoje službena ocjenjivanja, ali fizička demonstracija vrlo je važna i zato je stalno uvježbavamo.&#8221;</p>
<p><strong>Vježba isplanirana u samo šest mjeseci</strong></p>
<p>U Gaženici je organizacija bila prilagođena turističkoj sezoni i svakodnevnom funkcioniranju luke. &#8220;Turistička sezona počela je vrlo rano i na tom je području bilo mnogo ljudi, pa smo odlučili da nećemo remetiti svakodnevni život ni rad luke. Zbog toga smo aktivnosti prilagodili okolnostima i smanjili njihov utjecaj na civilni promet&#8221;.</p>
<p>U tom dijelu vježbe, istaknuo je brigadir Belas, sudjelovali su i pričuvnici, uz brodove, protuminske sustave i protuzračnu zaštitu. &#8220;Aktivirali smo dvije satnije iz dviju pukovnija koje su izvršavale zadaće neposrednog fizičkog osiguranja objekta prihvata u luci Gaženica. U sustavu zaštite snaga sudjelovali su i protuzračni sustav Strela-10M, raketne topovnjače, novi brod Modrulj te novi obalni ophodni brodovi. Mislim da smo u Gaženici na moru pokazali praktički sve što imamo&#8221;.</p>
<p>Vježba se odvija istodobno na gotovo svim većim vojnim poligonima u Republici Hrvatskoj, osim u Gašincima. &#8220;Vježba se provodi na Kamenskom, Cerovcu, Slunju, Crvenoj zemlji, Udbini i Zečevu, kao i na području akvatorija kod Korčule. Sve se aktivnosti odvijaju istodobno&#8221;.</p>
<p>Planiranje je bilo iznimno zahtjevno. Brigadir Belas ističe da je standardni rok za pripremu ovakve vježbe 24 mjeseca, a Borbena moć 2026. isplanirana je u svega šest mjeseci.</p>
<p>&#8220;Time smo dokazali još jednu sposobnost Oružanih snaga, o kojoj ne bih posebno govorio. Bio je to vrlo intenzivan i naporan proces koji je zahtijevao puno rada, puno ljudi na terenu i puno priprema. Uvjeren sam da će se do završetka vježbe potvrditi kako je planiranje bilo kvalitetno.&#8221;</p>
<p><strong>Neumorni i ekstremno motivirani sudionici vježbe</strong></p>
<p>Već nekoliko dana, kazao je brigadir Belas, obilazi postrojbe kako bi se uvjerio da je sve u redu. A ono što vidi nadmašuje očekivanja.</p>
<p>&#8220;Vidite kakvi su meteorološki uvjeti i koliko su visoke temperature, a nisam vidio nikog tko nije ekstremno motiviran.&#8221; Posebno ga raduju mladi pripadnici koji preuzimaju sve odgovornije dužnosti.</p>
<p>&#8220;Naši mladi ljudi, kojima starije generacije prenose znanje i iskustvo, izuzetno su motivirani, sposobni i neumorni. Njima doista skidam kapu i želim im zahvaliti na svemu što rade.&#8221;</p>
<p>Na kraju se brigadir Belas dotaknuo teme razvoja sposobnosti Hrvatske vojske i odnosa između naslijeđene i nove tehnike.</p>
<p>&#8220;U ovoj vježbi demonstriramo kombiniranje starih sposobnosti i tehnike s novim sposobnostima i novom tehnikom. Upravo je ta kombinacija sustava iznimno vrijedna jer pojedini stariji sustavi i dalje imaju važnu ulogu te su otporni na neke oblike suvremene neutralizacije. Istodobno novi pripadnici na njima stječu iskustvo koje kasnije nadograđuju uporabom novih sustava. Upravo je kombinacija starog i novog izvanredno vrijedno iskustvo za budućnost.&#8221;</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/morhologija-28-brigadir-tihomir-belas-o-vojnoj-vjezbi-osrh-borbena-moc-26/">Brigadir Tihomir Belas u podcastu Morhologija: Borbena moć 26 – intenzivna i kompleksna vježba, na terenu 3000 vojnika</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Brigadir Tihomir Belas u podcastu Morhologija: Borbena moć 26 – intenzivna i kompleksna vježba, na terenu 3000 vojnika]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadir Tihomir Belas, koji je govorio o združenoj međunarodnoj vojnoj vježbi Borbena moć 26]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/06/2026-06-28-morholpgija-belas-borbena-moc.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi &#8220;Tamo gdje je srcu dom&#8221;, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji</title>
		<link>https://www.morh.hr/stozerni-narednik-marko-bralic-u-podcastu-morhologija-o-novoj-pjesmi-tamo-gdje-je-srcu-dom-posvecenoj-hrvatskoj-nogometnoj-reprezentaciji/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=stozerni-narednik-marko-bralic-u-podcastu-morhologija-o-novoj-pjesmi-tamo-gdje-je-srcu-dom-posvecenoj-hrvatskoj-nogometnoj-reprezentaciji</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Jun 2026 15:22:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=273242</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija stožerni narednik Marko Bralić, voditelj Klape "Sveti Juraj" Hrvatske ratne mornarice</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/stozerni-narednik-marko-bralic-u-podcastu-morhologija-o-novoj-pjesmi-tamo-gdje-je-srcu-dom-posvecenoj-hrvatskoj-nogometnoj-reprezentaciji/">Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi &#8220;Tamo gdje je srcu dom&#8221;, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #27 | Stožerni narednik Marko Bralić - glazba i vojska" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/FZgAur20tw8?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija stožerni narednik Marko Bralić, voditelj Klape &#8220;Sveti Juraj&#8221; Hrvatske ratne mornarice, predstavio je novu pjesmu i spot &#8220;Tamo gdje je srcu dom&#8221;, posvećene hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji uoči Svjetskog nogometnog prvenstva. Govorio je i o dvadeset pet godina djelovanja klape, njezinu nastanku te povezanosti vojske i glazbe.</p>
<p><strong>Od Žrnovnice do Lourdesa</strong></p>
<p>&#8220;Sve je krenulo 2001. godine, na inicijativu Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj&#8221;, počeo je priču Marko Bralić o nastanku klape i nastavio: &#8220;Pokojni monsinjor Šantić, prvi generalni vikar Vojnog ordinarijata, i tadašnji vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac posjetili su Mornaričku raketnu bazu u Žrnovnici, gdje sam tada radio, i tadašnjem zapovjedniku pukovniku Vinku Barbariću iznijeli ideju o klapi.&#8221;</p>
<p>Inicijalni poticaj, priča Bralić, došao je od tadašnjeg direktora međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu, koji je bio oduševljen klapskom pjesmom i smatrao da upravo nju, kao žanr koji je niknuo iz korala i nosi u sebi crkveno pjevanje, trebaju čuti vojnici iz cijelog svijeta.</p>
<p>Bralić je, tako, prihvatio izazov. U to vrijeme bio je prvi tenor Vokalista Salone, a maestro mu je bio Ljubo Stipišić Delmata. Okupio je, kako kaže, dečke za koje je znao da imaju iskustvo klapskog pjevanja, a pripremali su se tri do četiri mjeseca i otišli u Lourdes.</p>
<p>&#8220;Naš prvi javni nastup bio je u bazilici sv. Pija X. na svečanosti međunarodnog otvorenja susreta vojski svijeta. Te godine, prema službenoj statistici turističke zajednice Lourdesa, bilo je više od 30 000 vojnika iz 40 zemalja. Naš nastup bio je svojevrsna senzacija, atrakcija, kako za sve te strane vojnike, tako i za naše hrvatske vojnike. Tada se prvi put čula pjesma na hrvatskom jeziku&#8221;, priča Bralić.</p>
<p>Nakon tog nastupa stvorila se, kaže, realna potreba da ovakav vokalni sastav trajno djeluje u sklopu Ministarstva obrane. &#8220;Od tada klapa u odori pobjedničke Hrvatske vojske predstavlja hrvatski narod, kulturu i tradiciju diljem domovine i svijeta&#8221;, dodaje Bralić.</p>
<p><strong>Hitovi, orkestri i suradnje</strong></p>
<p>Tijekom godina klapa je surađivala s brojnim ansamblima: Tamburaškim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Jazz orkestrom Hrvatske vojske, Orkestrom Hrvatske ratne mornarice, Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske, Dubrovačkim i Varaždinskim simfonijskim puhačkim orkestrom.</p>
<p>Jedan od prvih velikih hitova bila je Ruža crvena, izvedena s Tamburaškim orkestrom HRT-a, koja je, kaže Bralić, preko noći postala veliki hit. Potom su uslijedile Gdje si majko da me budiš, Bura i niz domoljubnih obrada koje je publika prihvatila osobito toplo upravo u izvedbi Klape &#8220;Sveti Juraj&#8221;.</p>
<p>&#8220;Silno smo sretni da nas ljudi tako dobro i pozitivno doživljavaju&#8221;, kaže.</p>
<p>Klapa ima niz nagrada, među kojima su dvije nagrade Grand Prix Splitskog festivala, Zlatni štit Skradina za najbolju izvedbu izvorne dalmatinske klapske pjesme, dvije ili tri nagrade festivala Marco Polo na Korčuli i Porina. Uz to, odlikovanja su stigla i od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Zorana Milanovića. Marko Bralić iskoristio je priliku zahvaliti Ministarstvu obrane, Glavnom stožeru i svim nadređenima u Hrvatskoj ratnoj mornarici.</p>
<p>&#8220;Bez razumijevanja nadređenih teško bi bilo imati ovakav iskorak u glazbenom i profesionalnom smislu&#8221;, kazao je Bralić.</p>
<p><strong>Pjesma ruši barijere i povezuje ljude</strong></p>
<p>Na pitanje kako se vojska i klapa uopće mogu spojiti, Bralić odgovara jednostavno:</p>
<p>&#8220;Nekako vojsku svi doživljavaju malo čvrsto. Pjesma je čista emocija, ruši barijere, povezuje ljude. I ta emocija vidljiva je i u miru i u ratu. Naša je zemlja imala Domovinski rat u kojem smo se obranili i pjesma je silno značila hrvatskim braniteljima i vojnicima kako tada, tako i danas&#8221;, kaže.</p>
<p>Takve reakcije vidi i na nastupima u inozemstvu, gdje su stranci koji ne razumiju ni jednu hrvatsku riječ znali zaplakati slušajući klapu.</p>
<p>&#8220;Zapitam se, Bože moj, što bi bilo kad bi još razumjeli da pjevamo o majci, o ljubavi prema domovini, o ljubavi prema ženi. Te su teme vječna inspiracija našim pjesmama&#8221;, ističe.</p>
<p><strong>Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju</strong></p>
<p>Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva odlučili su objaviti pjesmu posvećenu hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.</p>
<p>&#8220;Velika mi je radost što u Morhologiji mogu najaviti i predstaviti našu novu pjesmu &#8216;Tamo gdje je srcu dom&#8217;, pjesmu posvećenu hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Rekao bih da je to naša želja i naš poticaj tim momcima da nas i ovoga puta učine sretnima, kao što su to već učinili 2018. i 2022. godine.</p>
<p>Moram reći da klapu Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj&#8221; i hrvatsku nogometnu reprezentaciju veže zaista iskreno prijateljstvo. Imali smo tu čast, na njihov poziv, dva puta ih dočekati u Zagrebu, a tri puta izvodili smo hrvatsku himnu na utakmicama u Splitu i Osijeku.</p>
<p>Stvorilo se jedno prijateljstvo, taj lijepi spoj Hrvatske vojske kroz klapu i, naravno, naših nogometaša. Iskreno mislim da su ti naši nogometaši pravi uzori svima nama, a ponajviše našoj djeci i mladima, jednako kao što su hrvatski branitelji bili uzori u Domovinskom ratu.</p>
<p>Ovo je izvrstan spoj i izvrsna potpora da pjesmom tim momcima kažem: hvala vam za sve radosti, za onaj ponos, za onu sreću i emociju koju smo doživjeli. Iščekujemo opet to zajedništvo, tu radost u nadolazećim utakmicama i na nadolazećem Svjetskom nogometnom prvenstvu&#8221;, kazao je Marko Bralić.</p>
<p>Za rezultat na SP-u ne oklijeva u prognozi: skupinu prolaze sigurno, Engleze prolaze sigurno, a onda, kaže uz smijeh, &#8220;što Bog da i sreća junačka, rekli bi u Dalmaciji&#8221;.</p>
<p><strong>Timski rad, podmladak i 25 godina klape</strong></p>
<p>I klapa funkcionira kao momčad, naglašava Bralić, jednako kao i nogometna reprezentacija. Potrebno je dulje vrijeme da se pripremi tim i stvori kvalitetna momčad, a pravo umijeće je održati ih na okupu.</p>
<p>Dragovoljno vojno osposobljavanje smatra odličnom idejom. Mladi su budućnost hrvatske države i Hrvatske vojske, a kroz obuku se, kaže, kristaliziraju oni najbolji. Nada se da će neki potražiti i put klape ili orkestra.</p>
<p>Za 25. obljetnicu, najavio je Bralić, planiraju dva velika koncerta: jedan slavljenički u Kaštel Starom 31. srpnja, uoči Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te završni 14. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/stozerni-narednik-marko-bralic-u-podcastu-morhologija-o-novoj-pjesmi-tamo-gdje-je-srcu-dom-posvecenoj-hrvatskoj-nogometnoj-reprezentaciji/">Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi &#8220;Tamo gdje je srcu dom&#8221;, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi &#8220;Tamo gdje je srcu dom&#8221;, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija stožerni narednik Marko Bralić, voditelj Klape &quot;Sveti Juraj&quot; Hrvatske ratne mornarice]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/06/2026-06-09-bralic.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Brigadir Zoran Lipošćak u podcastu Morhologija: 35 godina u odori, od Domovinskog rata do modernizacije Hrvatske vojske</title>
		<link>https://www.morh.hr/brigadir-zoran-liposcak-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-odori-od-domovinskog-rata-do-modernizacije-hrvatske-vojske/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=brigadir-zoran-liposcak-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-odori-od-domovinskog-rata-do-modernizacije-hrvatske-vojske</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 26 May 2026 08:44:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=272430</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadir Zoran Lipošćak, pročelnik Kabineta načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/brigadir-zoran-liposcak-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-odori-od-domovinskog-rata-do-modernizacije-hrvatske-vojske/">Brigadir Zoran Lipošćak u podcastu Morhologija: 35 godina u odori, od Domovinskog rata do modernizacije Hrvatske vojske</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #26 | Brigadir Zoran Lipošćak - 35 godina OSRH" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/r3EgVa3qJOE?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadir Zoran Lipošćak, pročelnik Kabineta načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. U razgovoru se prisjetio ratnih godina, razvoja Hrvatske vojske i današnje modernizacije. Ima 56 godina i više od pola života proveo je u odori. &#8220;Nije mi žao ni sekunde od tih 35 godina&#8221;, kaže na početku razgovora.</p>
<p><strong>Nenaoružani odredi i jesen 1991.</strong></p>
<p>Brigadir Zoran Lipošćak obrani se priključio još prije nego što je obukao odoru, u prvim dostupnim oblicima organizirane obrane, takozvanim nenaoružanim odredima narodne zaštite. Ti su se odredi, prisjeća se, organizirali na razini lokalnih jedinica samouprave i djelovali nekoliko mjeseci. Ujesen 1991. obukao je odoru i postao pripadnik Ogulinske 143. brigade, kasnije preimenovane u 143. pukovniju, s kojom je proveo cijeli Domovinski rat na Karlovačko-ogulinskoj bojišnici.</p>
<p>Karlovac je u ratno doba bio iznimno značajno prometno čvorište. Prema nekim izvorima, tamo je bilo više od 20 vojnih objekata, premda brigadir Lipošćak napominje da ih osobno nije brojio. Strateška važnost bila je neupitna i za obranu i za napadača jer se samo nekoliko kilometara od Karlovca nalazila slovenska granica. Da je protivniku uspjelo presjeći taj koridor, Hrvatska bi bila prepolovljena i svaki daljnji oblik organizirane obrane bio bi praktički onemogućen.</p>
<p>Posebno ističe cestu D23, državnu cestu koja iz Karlovca vodi prema Josipdolu, preko Kapele prema moru. U ratno doba bila je to jedina prometnica koja je spajala središnju, sjevernu i istočnu Hrvatsku s jugom, dok je autocesta A3 vodila prema Slavoniji. &#8220;Ta cesta ni jedan jedini dan od 1991. do Oluje nije bila zatvorena&#8221;, kaže Lipošćak, što je omogućilo normalan civilni i vojni promet te sačuvalo teritorijalnu cjelovitost tog dijela Hrvatske.</p>
<p><strong>Od pričuvnika do djelatne vojne osobe</strong></p>
<p>Do 1994. brigadir Lipošćak je bio pričuvnik. Te iste godine postao je djelatna vojna osoba i odlučio ostati u odori. Razlog je jednostavan: zavolio je poziv. &#8220;Ovo je naš poziv, prije svega morate voljeti da biste bili praktički 24 sata na raspolaganju. Ljudi koji obuku odoru moraju biti spremni stati ispred onoga što treba zaštititi i, ako treba, dati svoj život. To morate voljeti, jednostavno morate živjeti da biste mogli preuzeti na sebe takvu obvezu.&#8221;</p>
<p>Iza njega su ostali ratno zajedništvo, prijateljstvo i bratstvo koje nije htio tek tako ostaviti. &#8220;Htio sam davati svoj doprinos i dalje, htio sam ostati i ostao sam.&#8221;</p>
<p>JNA je odslužio kao jedna od posljednjih generacija koja se normalno vratila kući, osposobljen kao topnik. Vojnu naobrazbu stjecao je postupno i na više razina, a kad su 1991. počele borbe, kaže, topnički kadar bio je strahovito deficitaran. Vojnu karijeru počeo je upravo u topničkim postrojbama, a zatim prešao u zapovjedništvo 143. brigade.</p>
<p>Nakon Domovinskog rata nastavio je u novoosnovanoj 651. topničko-raketnoj brigadi, a početkom 2002. prešao je u Zapovjedništvo Hrvatske kopnene vojske. Danas je u Glavnom stožeru Oružanih snaga. Tijekom karijere završio je zapovjedno-stožernu školu u Sjedinjenim Američkim Državama i Ratnu školu &#8220;Ban Josip Jelačić&#8221; u Hrvatskoj. Bio je dva puta u mirovnoj operaciji ISAF u Afganistanu i dva puta u operaciji KFOR na Kosovu. &#8220;Sve te aktivnosti pomogle su mi da steknem znanja, iskustva i vještine koje sam upotrijebio, koliko god znam i mogu, da bih dao doprinos Hrvatskoj vojsci&#8221;, zaključuje.</p>
<p><strong>Mladima treba dati povjerenje</strong></p>
<p>S povjerenjem gleda na mlade naraštaje koji dolaze u vojsku. &#8220;U te naše mlade ljude, momke i djevojke koje dolaze, treba imati povjerenja. To su ljudi koji su bili naših godina kad smo mi krenuli u Domovinski rat. Njima treba dati povjerenje i dati im priliku da se dokažu i pokažu. Oni su u krajnjem slučaju ti koji će nas naslijediti i nastaviti graditi ne samo Oružane snage i Hrvatsku vojsku, nego i našu državu u cjelini.&#8221;</p>
<p>Odaziv na ostanak u vojsci nakon završenog temeljnog vojnog osposobljavanja, s više od 240 dragovoljaca koji su izrazili želju ostati, brigadir Lipošćak opisuje kao ugodno iznenađenje za sve. &#8220;Nadamo se da će oni biti zadovoljni svojim odabirom i da će dati maksimum kao što smo i mi dali.&#8221;</p>
<p><strong>Intenzivna modernizacija Oružanih snaga</strong></p>
<p>Ulaganje u Hrvatsku vojsku brigadir Zoran Lipošćak opisuje kao amplitudu uspona i padova, uvjetovanu globalnim događanjima. Nakon Domovinskog rata slijedila je transformacija ratne u mirnodopsku vojsku uz drastično smanjenje broja ljudi, a nakupila se i oprema za koju se u tom trenutku činilo da više neće trebati. Uslijedile su operacije u Iraku i Afganistanu, koje nisu bile klasične operacije visokog intenziteta. Radilo se, objašnjava, o operacijama suzbijanja pobune, poznatijima pod engleskim terminom counter insurgency, pri čemu je naglasak bio na manjim, specijaliziranim postrojbama naoružanim lakim oružjem pogodnim za brzo kretanje, bez potrebe za teškim sustavima.</p>
<p>Prekretnicu donosi ruska agresija na Ukrajinu, prije nešto više od četiri godine, nakon koje počinje ubrzana modernizacija svih vojski NATO-a i Europske unije. &#8220;Nije to nikakav modni trend pa moramo biti u korak, prilike su takve i moramo pratiti te trendove i osigurati ono što je potrebno da bismo se, u slučaju potrebe, mogli obraniti&#8221;, kaže brigadir Lipošćak.</p>
<p>Posebno ističe bespilotne sustave koji su dokazali iznimnu učinkovitost u omjeru uloženog i dobivenog. &#8220;FPV dronove na taktičkoj razini možete za relativno malo novca proizvesti u velikom broju i u kratkom vremenu, a s nekoliko takvih dronova možete uništiti tenk koji košta nekoliko milijuna eura.&#8221; Hrvatska je pritom razvila i vlastitu obrambenu industriju u određenim segmentima, što je dodatno ojačalo sposobnosti, a prilagodba znači i razvoj zaštite od dronova, ne samo njihovu nabavku i upotrebu.</p>
<p>Pristupanje NATO-u brigadir Lipošćak ne promatra samo kao sigurnosni kišobran. &#8220;To je savez koji vam pomaže da budete bolji.&#8221; U savezu vidi mogućnost učenja i napretka putem razmjene iskustva, zajedničkih vježbi, seminara i razgovora, a posebno cijeni uvid u tuđe pogreške. &#8220;Ne morate te pogreške ponavljati da biste naučili. Vidite što je netko napravio prije vas i lakše vam je.&#8221; Razmjena unutar saveza znači i da se sposobnosti ne moraju stopostotno razvijati samostalno. &#8220;Ne morate sve sami, uvijek možete dijeliti s nekim.&#8221; Hrvatska pritom ne dolazi praznih ruku, u savez unosi vlastita iskustva iz Domovinskog rata kojih drugi nemaju.</p>
<p><strong>35. obljetnica Oružanih snaga</strong></p>
<p>Oružane snage ove godine obilježavaju 35. obljetnicu. Prošlogodišnji mimohod brigadir Lipošćak opisuje kao spektakularan i želi zahvaliti svima koji nose odoru, a koji su bili angažirani u pripremi i provedbi, ali i svim službama i resorima koji nisu izravno u odori, a koji su dali maksimum da se mimohod odradi na visokoj razini.</p>
<p>Ove godine obljetnica se obilježava 28. svibnja svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske &#8220;Zvonimir&#8221;, a dva dana poslije, u subotu, 30. svibnja, tradicionalni cjelodnevni program na Jarunu.</p>
<p>Građani će ondje moći vidjeti suvremenu tehniku, uključujući dronove i ostale sustave naoružanja i opreme te se izravno družiti s vojskom. Oko 17 sati planiran je kratki prikaz sposobnosti Hrvatske vojske, a u 18 sati kulminacija programa je letački prikaz s međunarodnim sudjelovanjem. &#8220;Dođite na Jarun, posjetite nas, vidite što smo pripremili&#8221;, poziva brigadir Lipošćak.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/brigadir-zoran-liposcak-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-odori-od-domovinskog-rata-do-modernizacije-hrvatske-vojske/">Brigadir Zoran Lipošćak u podcastu Morhologija: 35 godina u odori, od Domovinskog rata do modernizacije Hrvatske vojske</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Brigadir Zoran Lipošćak u podcastu Morhologija: 35 godina u odori, od Domovinskog rata do modernizacije Hrvatske vojske]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je brigadir Zoran Lipošćak, pročelnik Kabineta načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/05/2026-05-25-morhologija-26-web-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Razvodnik Filip Palijan u podcastu Morhologija: Od obitelji branitelja do drugog mjesta na prestižnom vojnom natjecanju u SAD-u</title>
		<link>https://www.morh.hr/razvodnik-filip-palijan-u-podcastu-morhologija-od-obitelji-branitelja-do-drugog-mjesta-na-prestiznom-vojnom-natjecanju-u-sad-u/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=razvodnik-filip-palijan-u-podcastu-morhologija-od-obitelji-branitelja-do-drugog-mjesta-na-prestiznom-vojnom-natjecanju-u-sad-u</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 May 2026 10:27:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=271747</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je razvodnik Filip Palijan</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/razvodnik-filip-palijan-u-podcastu-morhologija-od-obitelji-branitelja-do-drugog-mjesta-na-prestiznom-vojnom-natjecanju-u-sad-u/">Razvodnik Filip Palijan u podcastu Morhologija: Od obitelji branitelja do drugog mjesta na prestižnom vojnom natjecanju u SAD-u</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="Rz Filip Palijan u Morhologiji: Od obitelji branitelja do drugog mjesta na vojnom natjecanju u SAD-u" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/f8U7iuqjP94?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je razvodnik Filip Palijan, pripadnik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, koji je na međunarodnom vojnom natjecanju Minnesota Best Warrior Competition osvojio 2. mjesto među vojnicima iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Hrvatske.</p>
<p>Podijelio je svoju priču o odrastanju u obitelji hrvatskih branitelja, putu do prestižnog natjecanja u Minnesoti i životu vojnika koji svakodnevno radi s eksplozivnim napravama.</p>
<p><strong>Vojarna Lora i trenutak koji je sve odlučio</strong></p>
<p>Razvodnik Filip Palijan dolazi iz Vukovara, iz obitelji hrvatskih branitelja, što je snažno utjecalo na njegov životni put. Kako kaže, vojni poziv bio mu je prirodan izbor.</p>
<p>&#8220;Većina muškaraca u mojoj obitelji su hrvatski branitelji. Moj djed, moj otac, dva strica i tetak. Tetak je bio i u logoru. To je sigurno bio jedan od glavnih razloga zašto sam se prijavio u vojsku, ali odmalena sam znao da ću postati vojnik i zato sam tu gdje jesam.&#8221;</p>
<p>Nakon završetka srednje škole za elektrotehničara prijavio se u vojsku. Prisjeća se da je ključni poticaj dobio tijekom sportskih priprema u Splitu, gdje je prvi put boravio u vojarni.</p>
<p>&#8220;Bio sam na pripremama s HNK Vukovarom u Splitu, spavali smo u vojarni Lora i to je bio moj prvi kontakt s vojarnom. Ondje sam se osjećao kao kod kuće i tada sam znao da ću se prijaviti. Taman sam završio srednju školu, imao sam osamnaest godina i odmah sam se prijavio.&#8221;</p>
<p>Znanje iz elektrotehničke škole koristi mu i u vojsci.</p>
<p>&#8220;Velik dio moje struke provodi se i u poslu koji radim u vojsci, tako da mi to znanje svakako pomaže.&#8221;</p>
<p><strong>U američkom akcijskom filmu</strong></p>
<p>Razvodnik Palijan sudjelovao je na natjecanju Minnesota Best Warrior Competition te osvojio drugo mjesto među vrhunskim vojnicima iz SAD-a, Kanade i Hrvatske. Na natjecanje nije došao samoinicijativno, nego na prijedlog nadređenog.</p>
<p>&#8220;Predložio me moj zapovjednik. Kada su pitali ima li kojeg vojnika za predložiti, odmah je rekao moje ime i prezime. Ja se nisam dvoumio ni trenutka. Otišao sam, ispunio prijavu i nakon toga saznao da idem.&#8221;</p>
<p>Uz njega su iz Hrvatske sudjelovali narednik Josip Perković i časnički namjesnik Stipica Bolanča.</p>
<p>Natjecanje je okupilo vojnike iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Hrvatske, a Palijan ističe da je dio scenarija bio inspiriran stvarnim borbenim operacijama.</p>
<p>&#8220;Treći dan natjecanja imao je više radnih točaka koje su se temeljile na stvarnim događajima u kojima su poginuli američki vojnici. Osjećaj je bio kao da sudjelujem u nekom američkom akcijskom filmu.&#8221;</p>
<p><strong>Šuma, led i noćna orijentacija na nepoznatom terenu</strong></p>
<p>Natjecanje je trajalo više dana i uključivalo niz zahtjevnih zadataka. Prvi dan započeo je administrativnim dijelom i zaduživanjem opreme, a završio noćnom orijentacijom u šumi.</p>
<p>&#8220;Počeli smo već oko jednog sata noću zaduživanjem opreme i papirologijom te intervjuom, a poslijepodne smo imali nuliranje puške i pištolja. Navečer smo krenuli na noćnu orijentaciju u šumi koja je trajala do oko pola dva ujutro. To mi je bila najzahtjevnija točka jer je zahtjevno raditi orijentaciju noću čak i na poznatom terenu, a tek u šumi u Minnesoti.&#8221;</p>
<p>Drugi dan obuhvaćao je niz vojničkih vještina, od prepoznavanja eksplozivnih sredstava do prelaska vodene zapreke.</p>
<p>&#8220;Imali smo prepoznavanje neeksplodiranih i improviziranih eksplozivnih sredstava, morali smo znati različite čvorove, radili smo probijanje vrata i aktiviranje mine Claymore. Nakon toga prelazili smo jezero uz pomoć užeta i čvorova, napravili takozvano &#8216;swiss seat&#8217; sjedalo i prešli preko jezera. Kada smo prešli, morali smo pogoditi četiri mete, a zatim se vratiti.&#8221;</p>
<p>Tijekom natjecanja vojnici su se više puta izvlačili helikopterima Black Hawk i Chinook, što je dodatno povećavalo dinamiku i realističnost scenarija.</p>
<p><strong>Chris Kyle, Black Hawk Down i sedam kilometara s teretom</strong></p>
<p>Treći dan obilježila je zahtjevna dionica s teretom, takozvani Valor Ruck ili trčanje s teretom.</p>
<p>&#8220;Vrijeme je bilo jako loše. Puhao je vjetar između 30 i 50 kilometara na sat, bilo je ispod nule, padala je kiša, a na kraju i led. Unatoč tome trčali smo gotovo cijelo vrijeme.&#8221;</p>
<p>Na pojedinim točkama natjecatelji su izvodili gađanja iz različitog oružja i rješavali taktičke zadatke.</p>
<p>&#8220;Imali smo snajpersko gađanje posvećeno Chrisu Kyleu, zatim gađanje iz vozila Bradley, koje odnedavno imamo i u Hrvatskoj, i izvlačenje ranjenika iz drugog Bradleyja. Nakon toga pucanje iz teške strojnice M2 Browning i bacanje ručne bombe. Slijedila je dionica od oko 7 kilometara do točke na kojoj smo sastavljali i koristili pušku M4A1 i strojnicu M249. Na zadnjoj točki, inspiriranoj filmom Black Hawk Down, pucali smo iz samokresa M17 na 5, 15 i 25 metara.&#8221;</p>
<p>Završni dio natjecanja uključivao je zadatak skrivenog kretanja i izbjegavanja protivničkih patrola.</p>
<p>&#8220;Dobili smo koordinate radnih točaka koje smo morali obići, ali potpuno skriveno. Patrolirali su vozilima i stražama i nisu nas smjeli pronaći. Imali smo oko 10 kilometara kretanja i sedam sati da završimo te radne zadatke prije nego što nas helikopter izvuče.&#8221;</p>
<p><strong>Američki vojnici došli su po pobjedu</strong></p>
<p>Natjecanje je individualno, ali su natjecatelji bili raspoređeni u tri skupine i takozvane &#8216;laneove&#8217;, raspored zadataka po danima. Organizatori su strogo pazili da natjecatelji ne razmjenjuju informacije o zadacima.</p>
<p>&#8220;Dočasnici su stalno naglašavali integritet i govorili da ne smijemo pričati drugima što smo radili taj dan. Tako nitko nije znao što ga čeka sljedeći dan.&#8221;</p>
<p>Američki vojnici imali su određenu prednost jer su bolje poznavali teren.</p>
<p>&#8220;Sigurno su imali prednost, isto kao što bismo je mi imali da oni dođu na naš poligon. Pobjednik ide na regionalno natjecanje, pa su bili izrazito motivirani i fizički spremni. Došli su se natjecati, nisu došli na piknik.&#8221;</p>
<p><strong>Odustajanje nije opcija</strong></p>
<p>Palijan ističe da mu odustajanje nikada nije bila mogućnost.</p>
<p>&#8220;Odustajanje meni nikad nije opcija u životu. Uživao sam na natjecanju. Kada me pitaju kako mi je bilo u Americi, kažem da mi je najljepše bilo upravo na tom natjecanju jer stvarno volim to što radim.&#8221;</p>
<p>Za natjecanje se pripremao mjesecima, zajedno s kolegom narednikom Perkovićem, u sklopu priprema za natjecanje najboljeg borbenog tima Gardijske oklopno-mehanizirane brigade.</p>
<p>&#8220;Bili smo fizički spremni, ali smo morali učiti i o opremi koju ćemo tamo koristiti, a nemamo je u našoj vojsci. Pomogao mi je i podcast Morhologije, epizoda s kolegom Jurjevićem, iz koje sam izvlačio podatke o natjecanju. Na YouTubeu sam proučavao pušku M4A1, crtao je u bilježnicu, gledao rastavljanje strojnice M249, a u Vinkovcima smo mogli vježbati i rastavljanje M2 Browninga. Uglavnom trening i učenje.&#8221;</p>
<p><strong>Uklanjanje eksplozivnih naprava, tjelovježba i MMA</strong></p>
<p>Razvodnik Palijan danas je pripadnik voda za uklanjanje eksplozivnih naprava u Inženjerijskoj bojni Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u Vukovaru. Radni dan započinje mu vojničkom rutinom i obukom.</p>
<p>&#8220;Imamo postrojavanje, podizanje zastave i pozdrav domovini ujutro. Nakon toga se baziramo na obuci i tjelovježbi. Radimo obuku iz naše specijalnosti, uklanjanja eksplozivnih naprava, ali dotičemo se i temeljnih vojničkih vještina te motoričke pripreme.&#8221;</p>
<p>Posao zahtijeva veliku psihičku stabilnost. &#8220;To je više psihički zahtjevan posao jer se radi s eksplozivnim napravama. Fizički nije toliko zahtjevno koliko je važno biti smiren, imati živaca i znanja.&#8221;</p>
<p>U slobodno vrijeme, kojeg, kako kaže, nema baš puno, bavi se sportom, posebno borilačkim vještinama.</p>
<p>&#8220;Treniram MMA i jiu-jitsu. U posljednje vrijeme morao sam malo pauzirati zbog posla, tečajeva i natjecanja, ali planiram se vratiti treninzima. Imam djevojku, a družim se i s prijateljima.&#8221;</p>
<p><strong>Poruka ročnicima: svaki izazov je prilika</strong></p>
<p>Na kraju razgovora Palijan je uputio poruku ročnicima koji prolaze temeljno vojno osposobljavanje.</p>
<p>&#8220;Preporučio bih im da ostanu u vojsci. Treba se stalno usavršavati i svaki izazov gledati kao priliku za napredovanje, fizičko i profesionalno. Preporučio bih im da ostanu, neće zažaliti.&#8221;</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/razvodnik-filip-palijan-u-podcastu-morhologija-od-obitelji-branitelja-do-drugog-mjesta-na-prestiznom-vojnom-natjecanju-u-sad-u/">Razvodnik Filip Palijan u podcastu Morhologija: Od obitelji branitelja do drugog mjesta na prestižnom vojnom natjecanju u SAD-u</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Razvodnik Filip Palijan u podcastu Morhologija: Od obitelji branitelja do drugog mjesta na prestižnom vojnom natjecanju u SAD-u]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je razvodnik Filip Palijan]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/05/2026-05-12-morhologija-filip-palijan.png" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Vojnikinja Kristina Grubiša u podcastu Morhologija: redateljica i vezistica o kreativnosti, vojnom pozivu i novoj zbirci poezije </title>
		<link>https://www.morh.hr/vojnikinja-kristina-grubisa-u-podcastu-morhologija-redateljica-i-vezistica-o-kreativnosti-vojnom-pozivu-i-novoj-zbirci-poezije/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vojnikinja-kristina-grubisa-u-podcastu-morhologija-redateljica-i-vezistica-o-kreativnosti-vojnom-pozivu-i-novoj-zbirci-poezije</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Apr 2026 06:53:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=271024</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je vojnikinja Kristina Grubiša, vezistica u postrojbi Bojna veze</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/vojnikinja-kristina-grubisa-u-podcastu-morhologija-redateljica-i-vezistica-o-kreativnosti-vojnom-pozivu-i-novoj-zbirci-poezije/">Vojnikinja Kristina Grubiša u podcastu Morhologija: redateljica i vezistica o kreativnosti, vojnom pozivu i novoj zbirci poezije </a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="Voj Grubiša u Morhologiji: redateljica i vezistica o kreativnosti, vojnom pozivu i zbirci poezije" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/Ji__Hp9ugN8?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Završila je režiju na Akademiji dramske umjetnosti, a potom otišla na dragovoljno vojno osposobljavanje i odabrala vojni poziv. U razgovoru otkriva kako usklađuje ta dva svijeta te govori o kazališnim projektima i novoj zbirci poezije.</p>
<p><strong>Od Filozofskog fakulteta do Akademije i režije </strong></p>
<p>Kristina Grubiša najprije je upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali joj je, kaže, bio previše statičan stoga je potražila nešto dinamičnije. Našla je to u režiji, koja, objašnjava, zahtijeva raspršen fokus i znanje iz sasvim različitih tehničkih domena: materijala, svjetla, pozornice, arhitekture. Pripremila se za prijamni i upala iz prvog pokušaja, iako, priznaje, nije očekivala da će joj uspjeti.</p>
<p>Glumci i kolege opisuju je kao mirnu, dobru i staloženu osobu. Ona to potvrđuje, ali i objašnjava: ono što joj je kao redateljici osobito važno jest da na probama ostvari osjećaj sigurnosti. &#8220;Da bi se svi mogli izložiti, moram se i sama izložiti, kao redateljica, ali i kao osoba. U tom sigurnom okruženju guramo se naprijed svi zajedno jer imamo isti cilj, a to je napraviti dobru predstavu&#8221;, kaže.</p>
<p>Među predstavama izdvaja dvije. &#8220;Beštije&#8221; su autorski dramski projekt koji je bio primijećen i koji su glumica Lara Nekić i Luka Knez izveli uz zapažene pozitivne kritike i nagrade, pojašnjava. Najrecentniji primjer koji malo ide u glazbene vode jest opereta &#8220;Kraljica lopte&#8221;, koju je imala prilike raditi u HNK-u Splitu.<br />
Njezin rad bio je nominiran i za nagradu Hrvatskog glumišta, a o tome kaže: &#8220;Bila sam počašćena što sam uopće u tom izboru. Vidjeti svoje ime uz neka puno starija imena koja imaju jako puno iskustva, meni je to bila čast&#8221;.</p>
<p><strong>Vojni poziv kao neispunjena želja iz srednje škole </strong></p>
<p>Za razliku od puta iskusnih redatelja, Kristina Grubiša odlučila se i za vojni poziv. Ta joj je želja ostala neispunjena još od srednje škole, sve do kraja fakultetskog obrazovanja, kada je napokon vidjela priliku. Počela je trenirati i otišla na dragovoljno vojno osposobljavanje. No nakon vojnog roka toliko joj se svidjelo sve što je proživjela: kako je obuka bila konstruirana, kakvi su bili instruktori i ljudi koje je upoznala. Na kraju obuke dobila je ponudu da postane vezistica  i prihvatila ju je.</p>
<p>&#8220;Vezistica sam u Bojni veze. Stvarno imam predivne kolege, predivne zapovjednike koji su i pravedni i strogi, baš kako i treba biti. Motiviraju nas sve da radimo dalje na sebi&#8221;, kaže. Kristina Grubiša ne krije ni da ‘zavidi’ današnjim ročnicima na temeljnom vojnom osposobljavanju. Imala je prilike vidjeti kako izgleda njihova obuka, a novi zadaci, dronovi i suvremena oprema koje su dobili toliko su je impresionirali da bi, kaže, voljela moći ponovno ići.</p>
<p>Na pitanje o uvriježenom mišljenju da netko neće uspjeti još u startu, Kristina Grubiša odgovara &#8220;Ima svakakvih predrasuda o vojsci i vojnom osposobljavanju koje su neosnovane. Njima samo kažem neka ne slušaju to, neka vjeruju u sebe i svoju snagu&#8221;, Uz to ističe, takve predrasude nisu vezane samo za vojsku. &#8220;Iz pozicije umjetnice, i tamo je isto to prisutno. To je jedno iskustvo umjetničkog svijeta koji je jako, zapravo, ratoboran. Jako je borben i moraš vjerovati u sebe, u snagu svojih ideja i ujedno biti konkretan, konzistentan i imati plan kako ih realizirati&#8221;, kaže.</p>
<p><strong>Vojska i kazalište: isti cilj, različita pozornica </strong></p>
<p>Ima li dodirnih točaka između vojnog poziva i kazališta? Ima ih dosta, odgovara. Jedna od ključnih je timski rad. &#8220;Kazalište nije samostalan pothvat, pothvat je upravo timski rad s drugim ljudima kako bi se napravilo nešto što se može podijeliti s publikom. U vojsci je isto tako: imate zajednički zadatak, morate biti usklađeni, morate prijeći preko osobnih nesuglasica za veći cilj&#8221;, kaže Kristina. Smatra da takvog razmišljanja ponekad fali u kazališnim procesima jer se umjetnički senzibiliteti znaju povući na druge strane, a onda se izgubi ono zašto se to uopće radi.</p>
<p>Kako uspijeva paralelno raditi kao vezistica i pripremati kazališne projekte? Kaže da je za kazališni proces najbitnije imati dobar tim i raspodijeliti zadatke. Nikad ne radi sama, ima ljude s kojima već dugo surađuje i kojima vjeruje. Redatelj mora znati organizirati vrijeme, planski raspodijeliti i prepustiti dio odgovornosti drugima. Zapovjednici, dodaje, imaju razumijevanja. &#8220;Meni je vojska prioritet, to je moj posao. Ali uz to pronalazim dovoljno vremena za sebe i za kreativan rad&#8221;, kaže.</p>
<p><strong>Zbirka poezije kao novi izazov </strong></p>
<p>Na pitanje je li joj palo na pamet neke teme iz vojnog života prenijeti na kazališnu dasku, odgovara da su joj zanimljiviji sami kolege, posebno stariji koji imaju niz priča iza sebe, a koje još nisu dobile prostor da se ispričaju. Posebno ističe one koji su bili u Domovinskom ratu i nastavili raditi u vojsci, a danas su mnogi pred mirovinom. &#8220;To su ljudske priče i u njima se mogu pronaći uzori. Materijala ima više nego dovoljno&#8221;, ističe.</p>
<p>Pred kraj razgovora otkriva i novi projekt. Dok je išla na vojni rok, poslala je prijavu za samostalni projekt koji se tiče poezije. Počela je pisati zbirku poezije koja je pred krajem. Tijekom sljedećih mjesec, dva planira izaći s njom u nekonvencionalnom obliku, kao koncertna verzija čitanja poezije. &#8220;Evo, to je meni novi izazov, kao i sve do sada, i veselim se reakciji publike&#8221;, zaključila je vojnikinja Kristina Grubiša.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/vojnikinja-kristina-grubisa-u-podcastu-morhologija-redateljica-i-vezistica-o-kreativnosti-vojnom-pozivu-i-novoj-zbirci-poezije/">Vojnikinja Kristina Grubiša u podcastu Morhologija: redateljica i vezistica o kreativnosti, vojnom pozivu i novoj zbirci poezije </a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Vojnikinja Kristina Grubiša u podcastu Morhologija: redateljica i vezistica o kreativnosti, vojnom pozivu i novoj zbirci poezije ]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je vojnikinja Kristina Grubiša, vezistica u postrojbi Bojna veze]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/04/2026-04-28-morhologija-24-web-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Bojnica Melita Boltužić u podcastu Morhologija: časnica za obuku HRZ-a o vojnom pozivu, obitelji i obrazovanju</title>
		<link>https://www.morh.hr/bojnica-melita-boltuzic-u-podcastu-morhologija-casnica-za-obuku-hrz-a-o-vojnom-pozivu-obitelji-i-obrazovanju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=bojnica-melita-boltuzic-u-podcastu-morhologija-casnica-za-obuku-hrz-a-o-vojnom-pozivu-obitelji-i-obrazovanju</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 Apr 2026 08:44:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=270090</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je bojnica Melita Boltužić iz Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva "Rudolf Perešin" u vojarni u Zemuniku.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/bojnica-melita-boltuzic-u-podcastu-morhologija-casnica-za-obuku-hrz-a-o-vojnom-pozivu-obitelji-i-obrazovanju/">Bojnica Melita Boltužić u podcastu Morhologija: časnica za obuku HRZ-a o vojnom pozivu, obitelji i obrazovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="Bjn Melita Boltužić u Morhologiji: časnica za obuku HRZ-a o vojnom pozivu, obitelji i obrazovanju" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/51NOM00sCjg?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Govorila je o svom profesionalnom putu u Hrvatskoj vojsci, radu u sustavu vojne obuke, dodatnom usavršavanju, ali i o tome kako usklađuje vojnu karijeru s obiteljskim životom kao majka šestero djece.</p>
<p><strong>Podrška bez kočenja</strong></p>
<p>Melita Boltužić dolazi iz Siska, s područja Banovine koje je tijekom Domovinskog rata teško stradalo. Odrasla je u obitelji hrvatskih branitelja. Njezin otac sudjelovao je u borbenom sektoru i obnašao zapovjedne dužnosti tijekom rata, a upravo su obiteljske vrijednosti i iskustva iz tog razdoblja snažno utjecali na njezin životni put.<br />
&#8220;To je u meni usadilo vrijednosti poput domoljublja, discipline i odgovornosti&#8221;, kaže.</p>
<p>Odluka o vojnom pozivu sazrijevala je postupno. Ideja o vojsci razvijala se kroz godine, a podršku je dobila i od roditelja.<br />
&#8220;Očekivala sam možda malo kočenja s njihove strane, ali nije ga bilo. Poduprli su me i otac i majka. Ta odluka se dugo u meni formirala i zato je bila čvrsta.&#8221;</p>
<p><strong>Stalna usavršavanja</strong></p>
<p>Danas radi u Središtu za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva &#8220;Rudolf Perešin&#8221; u vojarni u Zemuniku, gdje obnaša dužnost časnice za obuku.<br />
&#8220;Moj glavni opis posla je realizacija nastave. Predajem pilotima, tehničarima i vojnicima. Bavimo se obukama, preobukama, tehničkim učionicama, raznim prekvalifikacijama i funkcionalnim obukama.&#8221;</p>
<p>U tom radu surađuju sa Srednjom zrakoplovnom tehničkom školom u Zadru, Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu te Sveučilištem u Zadru. Posao uključuje pripremu nastave, koordinaciju s instruktorima, praćenje polaznika i njihovo vrednovanje, a radni dan, kaže, vrlo je dinamičan.</p>
<p>&#8220;Stalno se moramo usavršavati jer se sustav razvija i dobivamo nove letjelice. Priprema nastave, održavanje predavanja, praćenje polaznika i njihovo usmjeravanje kako bi uspješno završili obuku dio su svakodnevnog posla.&#8221;<br />
Uz vojnu karijeru nastavlja i vlastito obrazovanje. Trenutačno pohađa poslijediplomski studij na Sveučilištu u Zadru na programu Kvaliteta u odgoju i obrazovanju.</p>
<p>&#8220;U zrakoplovstvu sam prošla sve obuke koje postoje, ali želim dodatno razvijati pedagoške kompetencije kako bih bila još bolja u nastavi.&#8221;</p>
<p><strong>Šestero djece i vojna karijera</strong></p>
<p>Uz zahtjevan vojni poziv, bojnica Boltužić majka je šestero djece. Ključ uspješnog usklađivanja obiteljskog života i karijere vidi u dobroj organizaciji i podršci supruga.</p>
<p>Ističe kako joj suprug puno pomaže u svakodnevnim obvezama i odgoju djece, iako ga zbog prirode posla često nema kod kuće.<br />
&#8220;On je stvarno smiren. I kada ga nema, jer priroda njegova posla je takva da je često odsutan, tu je ta psihička podrška koja mi puno znači&#8221;, kaže Boltužić i dodaje: &#8220;Važnu ulogu u našem životu ima i vjera. U njoj pronalazim izvor snage.&#8221;</p>
<p>Naglašava kako je sustav Hrvatske vojske dobro organiziran i vojnicima omogućuje rješavanje mnogih svakodnevnih potreba tijekom radnog vremena.<br />
U vojarni su dostupni liječnici, zubari, kineziolozi, psiholozi i kapelan, a organizirane su i sportske aktivnosti, što omogućuje da se nakon radnog dana može u potpunosti posvetiti obitelji.</p>
<p>Sport je važan dio njezina života od djetinjstva. Bavila se plivanjem i plivanjem s perajama te je od Hrvatskog olimpijskog odbora dobila status vrhunske sportašice. Bavila se i baletom i trenirala karate, a danas se rekreativno bavi fitnessom.<br />
&#8220;Sport jača i fizički i psihički te daje samopouzdanje&#8221;, ističe, dodajući kako sport ima važno mjesto i u obiteljskom životu.</p>
<p>&#8220;Sva djeca su u sportu. Najstarija kći trenira skokove u vodu i članica je reprezentacije Hrvatske. Djevojčice se bave vodenim sportovima, a dječaci treniraju nogomet.&#8221;</p>
<p><strong>Miss mama i ostali izazovi</strong></p>
<p>Uz sve obveze odlučila je prihvatiti i jedan neobičan izazov. Na prijedlog najstarije kćeri prijavila se na izbor &#8220;Miss mama&#8221;, koji će se 12. travnja održati u Šibeniku. &#8220;Prihvatila sam izazov. Još jedan u nizu jer volim malo izaći iz kolotečine.&#8221;<br />
Ističe kako joj se sviđa što taj izbor ne ocjenjuje samo vanjsku ljepotu, nego i osobnost. &#8220;Vanjska ljepota nije nevažna, ali unutarnja je puno vrjednija. Ljudi na kraju pamte kakav si bio čovjek.&#8221;</p>
<p>Na kraju razgovora poručila je svima koji razmišljaju o vojnoj karijeri da prihvate izazov. &#8220;Hrvatska vojska je organiziran sustav koji omogućuje profesionalni i osobni razvoj. Ako osjetite poziv, dođite i pokušajte.&#8221;<br />
Posebno ističe kako je karijera vojnog pilota jedan od najdinamičnijih vojnih poziva, ali i jedan od onih koji zahtijevaju snažnu psihu, odgovornost i predanost.<br />
&#8220;Nije svatko za sve, ali ako osjetite nekakav poziv, nemojte se ustručavati, prihvatite, dođite, nećete izgubiti&#8221;, zaključila je bojnica Boltužić.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/bojnica-melita-boltuzic-u-podcastu-morhologija-casnica-za-obuku-hrz-a-o-vojnom-pozivu-obitelji-i-obrazovanju/">Bojnica Melita Boltužić u podcastu Morhologija: časnica za obuku HRZ-a o vojnom pozivu, obitelji i obrazovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Bojnica Melita Boltužić u podcastu Morhologija: časnica za obuku HRZ-a o vojnom pozivu, obitelji i obrazovanju]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je bojnica Melita Boltužić iz Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva &quot;Rudolf Perešin&quot; u vojarni u Zemuniku.]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/04/2026-04-10-morhologija-23-melita-boltuzic-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Kundid u Morhologiji: o prvim ročnicima, dronovima i modernom ratovanju</title>
		<link>https://www.morh.hr/nacelnik-glavnog-stozera-osrh-general-pukovnik-kundid-u-morhologiji-o-prvim-rocnicima-dronovima-i-modernom-ratovanju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=nacelnik-glavnog-stozera-osrh-general-pukovnik-kundid-u-morhologiji-o-prvim-rocnicima-dronovima-i-modernom-ratovanju</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 28 Mar 2026 08:14:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=269482</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/nacelnik-glavnog-stozera-osrh-general-pukovnik-kundid-u-morhologiji-o-prvim-rocnicima-dronovima-i-modernom-ratovanju/">Načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Kundid u Morhologiji: o prvim ročnicima, dronovima i modernom ratovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="Načelnik GS OSRH gp Kundid u Morhologiji: o prvim ročnicima, dronovima i modernom ratovanju" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/Cr2RMjl2L7U?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.</p>
<p>Govorio je o tijeku temeljnog vojnog osposobljavanja prvog naraštaja ročnika, sadržaju obuke koja ih očekuje nakon prisege, uvođenju novih tehnologija te o širem kontekstu suvremenog ratovanja i modernizacije Hrvatske vojske.</p>
<p><strong>Intenzivan ciklus obuke</strong></p>
<p>&#8220;Pred njima je sada vrlo intenzivan ciklus vojnog osposobljavanja, kroz koji će podići svoju psihofizičku razinu i steći specifična vojna znanja, vještine i kompetencije koje mogu dobiti samo u sustavu vojne organizacije&#8221;, rekao je general Kundid odgovarajući na pitanje što slijedi nakon položene prisege.<br />
Objasnio je da to uključuje obuku u rukovanju pješačkim naoružanjem i dio taktike.</p>
<p>&#8220;Taktika obuhvaća niz različitih tema koje moraju savladati, počevši od zaštite snaga i razvoja sposobnosti potrebnih za djelovanje u složenom i kompleksnom okružju tijekom provedbe vojnih operacija, odnosno za ono što kao vojnici trebaju raditi na bojištu.&#8221;<br />
Program obuhvaća i intenzivne pripreme iz pružanja prve pomoći. &#8220;Vojnici su izloženi različitim ozljedama i ranjavanjima te moraju biti sposobni pružiti pomoć jedni drugima&#8221;, istaknuo je general Kundid.<br />
Dodao je da je nastavni plan i program pred ročnicima vrlo zanimljiv i edukativan, a stečena znanja moći će koristiti i u civilnom životu.</p>
<p><strong>Nove tehnologije – dronovi i cyber prijetnje</strong></p>
<p>Na pitanje o novim tehnologijama u obuci, načelnik Glavnog stožera potvrdio je da su u program ušli FPV dronovi. &#8220;U tom kontekstu odlučili smo osposobiti mlade ljude u onome što je danas vrlo aktualno, a to su upravo FPV dronovi, da njima mogu upravljati .&#8221;<br />
Objasnio je da će ročnici najprije proći teoretski dio vezan uz dronove, zatim simulacije, a tek potom će dobiti stvarne dronove za uvježbavanje i upravljanje. &#8220;U tom smislu, osim upravljanja dronovima, razvijat će i sposobnost da znaju kako se zaštititi od tih dronova.&#8221;</p>
<p>Osim dronova, ročnici će dobiti i &#8220;određena elementarna znanja u kontekstu cyber ugroza i načina kako se mogu obraniti od različitih cyber napada&#8221;, pojasnio je general Kundid.</p>
<p>Period prije prisege general Kundid opisao je kao izuzetno osjetljiv. &#8220;Bukvalno i grubo govoreći, istrgnuli smo ih iz njihovih sredina, iz dosadašnjeg života, obukli u uniforme i stavili u žicu. To je sigurno stres koji su doživjeli i mi smo svjesni toga.&#8221;</p>
<p>Zato je velika pozornost posvećena toj tranziciji. Na sve tri lokacije uključeni su vojni psiholozi &#8220;da im omoguće što lakše i bezbolnije prebroditi taj period&#8221;. Tijekom tog vremena ročnici se upoznaju s pravilnikom vojne službe, svojim pravima i obvezama te dnevnim rasporedom rada.</p>
<p><strong>Instruktori zadovoljni</strong></p>
<p>Govoreći o dojmovima s terena, general Kundid je prenio da su instruktori izuzetno zadovoljni populacijom koja im je došla na obuku.</p>
<p>&#8220;Relativno su visoko motivirani za sadržaj obuke, entuzijastični su i dobro se nose s nastavnim planom i programom koji smo pripremili&#8221;, kazao je.</p>
<p>Dodao je da su nastavni plan i program nastojali osuvremeniti &#8220;da budu u skladu s mladim generacijama i trendovima koji su danas aktualni&#8221;.</p>
<p>Posebno se osvrnuo na interes žena za sudjelovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju. &#8220;Na neki način taj broj je doista velik. Bili smo iznenađeni&#8221;, rekao je govoreći o 82 žene koje su se prijavile. Trend pokazuje da su djevojke zainteresirane za vojnu profesiju i temeljno vojno osposobljavanje.</p>
<p>Na pitanje postoji li razlika u treningu između muškaraca i žena, odgovorio je jasno: &#8220;One su vojnikinje i tu nema apsolutno nikakve razlike ni u pristupu, ni u nastavnom planu i programu koji prolaze mladići i djevojke. To je potpuno identično.&#8221;<br />
Naglasio je da je cilj da dosegnu sve sposobnosti planirane kroz proces temeljnog vojnog osposobljavanja. Na pitanje ima li poštede, odgovorio je kratko: &#8220;Ne.&#8221;</p>
<p>Očekivanje od ostanka u vojsci General Kundid je iznio očekivanje da će nakon prvog turnusa značajan broj ročnika odlučiti ostati u Hrvatskoj vojsci. &#8220;Očekujemo da će oko 50 posto kompletnog naraštaja potpisati ugovore i na taj način postati djelatne vojne osobe.&#8221;<br />
Pritom je istaknuo: &#8220;To je cilj temeljnog vojnog osposobljavanja, da mladim ljudima približimo vojnu profesiju i privučemo ih. Drugi cilj je popuna pričuvne komponente.&#8221;</p>
<p>Odgovarajući na pitanje što Hrvatska vojska može ponuditi mladom čovjeku koji želi graditi karijeru, general Kundid je istaknuo široke mogućnosti: &#8220;Svatko može pronaći područje svog interesa, ali i profesionalnog razvoja.&#8221;</p>
<p>Naglasio je da vojna organizacija nudi više nego bilo koja druga organizacija: mogućnost napredovanja u službi, školovanja, napredovanja i razvijanja vojne karijere.</p>
<p>&#8220;Biti profesionalni vojnik danas je suvremeno zanimanje&#8221;, rekao je. Dodao je da vojnici idu na školovanja u različite zemlje, sudjeluju u misijama i kroz njih mogu dodatno zaraditi. &#8220;Imaju osiguranu financijsku sigurnost i stabilnost.&#8221;</p>
<p><strong>Širenje kapaciteta</strong></p>
<p>Govoreći o planovima za povećanje kapaciteta, general Kundid je rekao da je priziv savjesti &#8220;toliko nizak da ga nije vrijedno spominjati&#8221;.</p>
<p>Ako se trend nastavi, razmišlja se o povećanju kapaciteta za temeljno vojno osposobljavanje.<br />
Već su stvoreni dodatni kapaciteti za stotinjak ročnika u Kninu, tako da će sljedeći naraštaj u svibnju moći primiti stotinu ročnika više.</p>
<p>&#8220;Naravno, to naše širenje i potrebe imaju svoje limite. Trenutačno su limiti u kontekstu analize i naših potreba oko 6000 ročnika godišnje.&#8221;<br />
Na opasku voditeljice da sigurnost danas košta, general Kundid je odgovorio: &#8220;Apsolutno. Ako hoćemo sigurnost, ona ima svoju cijenu. Živimo u nesigurnim vremenima.&#8221;<br />
Naglasio je da je vojska čimbenik i element nacionalne sigurnosti. &#8220;Vidimo kakva se geostrateška previranja događaju oko nas. Moramo biti spremni. Naša primarna zadaća je obraniti nacionalni teritorij, što je ustavna zadaća oružanih snaga.&#8221;</p>
<p><strong>Modernizacija do 2030. godine</strong></p>
<p>&#8220;Što se tiče opremanja i modernizacije, nalazimo se u velikom zamahu. Imamo veliki broj projekata opremanja i modernizacije&#8221;, rekao je general Kundid.</p>
<p>Objasnio je da je modernizacija ključna za jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske i razvoja borbene moći oružanih snaga. Mnogi ugovori su već potpisani, neki su u tijeku.</p>
<p>&#8220;Kada podvučemo crtu 2030. godine, kada se realiziraju svi potpisani ugovori, Hrvatska vojska bit će najsuvremenije opremljena oružana sila jugoistočne Europe&#8221;, rekao je.<br />
O geostrateškim previranjima general Kundid je istaknuo: &#8220;Kolektivno dijelimo zabrinutost zbog trenutačne situacije u svijetu. Postoji velika neizvjesnost i nesigurnost.&#8221;<br />
Naglasio je da rat ima globalni učinak kroz ekonomsku, vojno-sigurnosnu, humanitarnu i geostratešku dimenziju.</p>
<p>&#8220;Svaki rat koji se danas vodi ima razarajući učinak i dugoročne posljedice.&#8221;</p>
<p><strong>Suvremeno ratovanje i umjetna inteligencija</strong></p>
<p>&#8220;Recentni sukobi jasno pokazuju da se suvremeni rat više ne vodi samo između vojski niti samo na bojnom polju. Suvremeni ratovi danas su u pravilu hibridni, a to podrazumijeva istovremeno klasične vojne operacije, kibernetičke i informacijske ratove&#8221;, rekao je general Kundid.<br />
Objasnio je da je rat postao decentraliziran, informacijski vođen i ovisan o visokoj tehnologiji te da se vodi u urbanim središtima. Suvremene vojne operacije postale su multidomenske, što znači da se provode u svih pet domena.</p>
<p>Ono što ih karakterizira jest uporaba autonomnih i besposadnih sustava, hipersoničnih raketa, topničkih i raketnih sustava za precizne udare te stalna prisutnost umjetne inteligencije.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/nacelnik-glavnog-stozera-osrh-general-pukovnik-kundid-u-morhologiji-o-prvim-rocnicima-dronovima-i-modernom-ratovanju/">Načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Kundid u Morhologiji: o prvim ročnicima, dronovima i modernom ratovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Kundid u Morhologiji: o prvim ročnicima, dronovima i modernom ratovanju]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/03/2026-03-28-morhologija-22-web-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima</title>
		<link>https://www.morh.hr/ministar-obrane-ivan-anusic-u-podcastu-morhologija-o-pocetku-temeljnog-vojnog-osposobljavanja-posjetu-izraelu-i-sigurnosnim-izazovima/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ministar-obrane-ivan-anusic-u-podcastu-morhologija-o-pocetku-temeljnog-vojnog-osposobljavanja-posjetu-izraelu-i-sigurnosnim-izazovima</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Mar 2026 18:26:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervjui]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<category><![CDATA[Vezane vijesti TVO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=268403</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: Prezadovoljni smo odazivom ročnika, posebno s 82 žene dragovoljke</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/ministar-obrane-ivan-anusic-u-podcastu-morhologija-o-pocetku-temeljnog-vojnog-osposobljavanja-posjetu-izraelu-i-sigurnosnim-izazovima/">Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #21 | Ivan Anušić - potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH " width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/JNE-xdfFpaE?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija Ministarstva obrane gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. U razgovoru je predstavio aktualno stanje prvog naraštaja temeljnog vojnog osposobljavanja, razloge i ishode posjeta Izraelu te aktualne sigurnosne teme, uključujući izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića i retoriku iz Republike Srbije.</p>
<p><strong>TVO &#8211; fenomenalan odaziv i širenje kapaciteta</strong></p>
<p>Ministar je odmah na početku emisije iznio optimistične podatke o prvom naraštaju temeljnog vojnog osposobljavanja. U ponedjeljak prvi ročnici ulaze u vojarne u Kninu, Požegi i Slunju, ukupno njih 800. &#8220;Prolazi sve fenomenalno, puno bolje od mojih najoptimističnijih očekivanja&#8221;, rekao je Anušić, istaknuvši da je iznimno mali broj onih koji se pozivaju na prigovor savjesti, koji ulažu primjedbe ili koji ne dođu na liječnički pregled. &#8220;Prezadovoljni smo i vrlo brzo moramo širiti kapacitete&#8221;, zaključio je kratko.</p>
<p>Ministar je najavio da će se kapaciteti za jedan do dva mjeseca proširiti na Vinkovce, u dogledno vrijeme na Dugo Selo i Benkovac, a zatim i dalje prema potrebama, kako bi svi obveznici u razumnom roku mogli odraditi osposobljavanje.</p>
<p>Posebno je istaknuo impresivan odaziv dragovoljaca. Hrvatska od 2008. godine, kada je ukinuto obvezno služenje, ima mogućnost dragovoljnog vojnog osposobljavanja, no tek su u posljednjih nekoliko godina brojke počele značajno rasti. U ovom naraštaju dragovoljno se prijavilo 446 osoba starijih od 19 godina, onih koje zakon ne obvezuje, ali koji su se sami odlučili na taj korak. &#8220;Mnogi su imali obveze oko studija ili druge razloge, pa su se sada prijavili&#8221;, objasnio je ministar, dodavši da svi koji su stariji od 19 godina i dalje mogu pristupiti dobrovoljno, sve do 30. godine.</p>
<p>Posebnu pozornost privukao je podatak o ženama u ovom naraštaju, čak 82 djevojke odlučile su se na osposobljavanje. &#8220;To je fenomenalno. One su jako dobre vojnikinje, vrlo zanimljive i motivirane&#8221;, komentirao je ministar.</p>
<p>Ministar se osvrnuo i na glasovanje u Saboru kada su se usvajale izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH kojima su se stvorili zakonski uvjeti za uvođenje TVO-a. Zahvalio se svima koji su glasovali za, ali i suzdržanima. &#8220;Ne razumijem razloge onih koji su bili protiv, osim čistog politikantstva, ali to je OK, ljudi se bave politikom.&#8221; Podsjetio je kako je oporba utihnula čim su stigli prvi podaci o odazivu ročnika. &#8220;Shvatili su da nisu bili u pravu i da su se bavili politikantstvom oko jedne od najvažnijih stvari, sigurnosti i obrane države.&#8221;</p>
<p>Ročnici će tijekom dva mjeseca svladati osnovne vojničke vještine, ali i intenzivno učiti o naprednim tehnologijama, poput upravljanja dronovima.</p>
<p>Nakon toga, oni koji to budu željeli, imat će priliku potpisati ugovor i prijeći u profesionalni sastav, a najtalentiraniji uvijek mogu računati na put prema najelitnijim postrojbama, od pilota do specijalaca.</p>
<p>Na pitanje hoće li se učiti Krav Maga, ministar je odgovorio s dozom humora: &#8220;Dobio sam to pitanje od novinara i mislio sam da se šali, ali bio je ozbiljan.&#8221; Zatim je bio jasan: &#8220;Krav Maga je učinkovita, jednostavna i laka za naučiti. Učit će se u Oružanim snagama jer je korisna vještina. Vještina koja služi spašavanju i obrani naših vojnika može biti bilo čija, ne zanima me porijeklo.&#8221;</p>
<p><strong>Posjet Izraelu i izjave predsjednika Milanovića</strong></p>
<p>Ministar je detaljno objasnio pozadinu nedavnog posjeta Izraelu. Izvorno je posjet bio planiran ranije, no zbog sigurnosnih razloga morao je biti odgođen. Ključni razlog odlaska bio je sustav Trophy, napredni aktivni zaštitni sustav koji se ugrađuje na tenkove Leopard. &#8220;Taj sustav čini Leopard najboljim tenkom na svijetu jer pruža zaštitu od protuoklopnog naoružanja, spašava i tenk i posadu&#8221;, objasnio je Anušić.</p>
<p>Međutim, Izrael je zbog određenih političkih izjava na njihov račun doveo u pitanje izdavanje izvozne dozvole za taj sustav Hrvatskoj. &#8220;Diplomatskim putem, Vlada RH, Ministarstvo obrane i veleposlanica u Tel Avivu, uspjeli smo riješiti problem i uvjeriti ih da mi nemamo veze s tim političkim izjavama. Dobili smo dozvolu&#8221;, rekao je ministar.</p>
<p>Iako je izraelska strana u međuvremenu odobrila izvoznu dozvolu za sustav Trophy, koji je integralni dio njemačkog Leoparda 2A8 i proizvodi se u tvrtki EuroTrophy u Njemačkoj, ministar Anušić prihvatio je naknadni termin bilaterale koja je ranije odgođena zbog sigurnosnih razloga.</p>
<p>Bilateralni razgovori opisani su kao iznimno korisni, ne samo zbog Trophy sustava, nego i zbog šire suradnje s izraelskom obrambenom industrijom. Mnoge izraelske tvrtke spremne su lokalizirati proizvodnju u Hrvatskoj i surađivati s domaćim firmama, što je, kako je naglasio Anušić, jedan od ključnih zadataka ministra obrane.</p>
<p>Na pitanje o izjavama predsjednika Milanovića, koji je Anušićev posjet Izraelu pripisao sasvim drugačijim motivima od obrambenih, ministar je reagirao oštro: &#8220;Manipulacija i potpuna netočna informacija. Kad predsjednik države to izgovori, ima svoju težinu, i ja jednostavno više nemam volje to objašnjavati. Uzalud stalno vičemo i demantiramo, a te izjave daju potpuno drugačije svjetlo na ono što radimo kao Vlada.&#8221;</p>
<p>Umjesto daljnjih demantija, pozvao je na jednostavnu usporedbu: neka se usporedi koliko se ulagalo u obranu za vrijeme Milanovićeve vlade s onim što se radi danas. &#8220;Hvala Bogu, danas imamo mobitele, Google, memoriju na društvenim mrežama i zapisima. Usporedimo tko je, kad je imao poziciju i mogućnost pomagati Oružanim snagama, to i činio, a tko se bavi čistim politikantstvom zbog kojeg Oružane snage uvijek budu zakinute.&#8221;</p>
<p>Zaključio je oštrim pitanjem: &#8220;Ako netko danas dovodi u pitanje i sprječava suradnju s onima koji nam mogu pomoći u tehnologijama i sustavima, ja ne znam kako nazvati tu aktivnost. Želimo oslabiti obrambenu samostalnost Republike Hrvatske? S kim onda da radimo?&#8221;</p>
<p>O odluci predsjednika da povuče vojnike iz Iraka ministar je rekao da je legitimna, ali da je trebalo konzultirati premijera, Vladu i ministra obrane, s obzirom na to da će izvlačenje provoditi Ministarstvo obrane, a ne Ured predsjednika. &#8220;U ovom trenutku izvlačenje naših pripadnika opasnije je nego da budu tamo. Ovo je ratna zona, komunikacije su prekinute, sigurnosnih koridora nema.&#8221;</p>
<p>Sedam hrvatskih vojnika u Bagdadu i jedan u Libanonu nalaze se na sigurnim mjestima u skloništima, s punom logistikom, zajedno s pripadnicima NATO-a, UN-a i EU. Čeka se pogodan trenutak za evakuaciju. &#8220;Mi smo to zatražili, ali ih ne možemo evakuirati dok za to ne dođe pravi trenutak. I tada ćemo ih evakuirati jer je to zatražio predsjednik države.&#8221; Napomenuo je i kako su hrvatske snage zasad jedine u mirovnim misijama u Iraku i Libanonu koje su zatražile evakuaciju.</p>
<p>Ministar je upozorio i na opću eskalaciju na Bliskom istoku: &#8220;Svaki dan je sve više država uključeno, pogođeno raketama s raznih strana.&#8221; Izrazio je nadu da će se situacija stabilizirati, ali upozorio na moguće posljedice ako do toga ne dođe. &#8220;Ako se sukob proširi diljem Bliskog istoka, to je vrlo blizu Europe.</p>
<p>Znamo u kakvom okruženju živimo i znamo što je bilo prije 35 godina, kakvi su sukobi započeli 90-ih godina i kakav smo agresorski, nametnuti rat prošli.</p>
<p>&#8220;Upravo iz tog razloga, naglasio je, gradi savezništva i veze s partnerima koji mogu pomoći ne samo u tehnologiji i naoružanju, nego i u obavještajnim podacima. &#8220;Neke izjave bi trebalo tri puta razmisliti prije nego se kažu u javnosti, jer neke stvari jednostavno nisu za javnost.&#8221;</p>
<p>Na pitanje je li tu i Francuska, s obzirom na savezništvo koje je ponudio Macron, ministar je potvrdio: &#8220;Između ostalog i Francuska. Imamo strateška savezništva s Njemačkom, Francuskom, Poljskom i Amerikancima.&#8221; No odmah je dodao važnu opasku iz osobnog iskustva: &#8220;Kad dođe do konflikta, imamo iskustvo iz 90-ih. Ostavljeni ste, uglavnom sami. Pomoći će vam se, ali vaše probleme morat ćete sami rješavati.&#8221; Savez ipak ima svoju vrijednost: &#8220;Mi dijelimo obavještajne podatke, tehnologije, znanja, pomažemo jedni drugima u naoružanju i svemu. Ali kad dođe do ugroženosti vaših granica, vi morate to rješavati sami.&#8221;</p>
<p><strong>Retorika iz Srbije i sjećanje na 90-e</strong></p>
<p>Na pitanje o retorici koja dolazi iz Srbije ministar je rekao: “Vučićeva politika je već godinama takva kakva je&#8221;, dodavši da Srbija intenzivno nabavlja ozbiljne borbeno-operativne sustave. &#8220;Ne kupuje ih da stoje na skladištu.&#8221;</p>
<p>Posebno je uznemirujućom ocijenio izjavu srpskog ministra da Hrvatska treba biti kažnjena oduzimanjem teritorija. &#8220;To je ministar u Vladi Srbije&#8221;, naglasio je Anušić. &#8220;Sjećam se 90-ih, slična retorika Miloševića, završilo je krvavim sukobom četiri, pet godina, puno života izgubljeno. Ne želim to više nikada.&#8221;</p>
<p>Ministar je bio emotivan kada je govorio o tome što nikada više ne želi vidjeti: &#8220;Ne želim nijednog hrvatskog vojnika u rat, nijedno dijete prognano, nijednog roditelja da dočeka dijete u kovčegu. Zato radimo ovo, ne napadamo nikoga.&#8221; Hrvatska je, podsjetio je, članica NATO-a i Europske unije, s jasno izborenom neovisnom politikom utemeljenom na vrijednostima Domovinskog rata.</p>
<p>Ministar je zaključio snažnom porukom o važnosti ulaganja u obranu. &#8220;Preozbiljno je vrijeme i preozbiljan je posao koji radimo da bismo pustili da se stvari događaju same od sebe. Moramo imati inicijativu, jer obrana je temelj svega. Bez obrane nemate ništa.&#8221;</p>
<p>Prisjetio se kako se prije deset godina o vojsci govorilo s podsmijehom, što će nam vojska, maknite to, ne trošite na njih. &#8220;Imali smo premijere koji su vojnicima doslovno uzimali dio obroka i smanjivali koeficijente na plaću. Da smo tada bili pametni i rekli, idemo kontinuirano pratiti tehnologije i osnaživati Oružane snage, danas ne bismo bili u trci s vremenom, ni mi ni cijela Europa.&#8221;</p>
<p>Danas je, kaže, situacija drugačija. A oni koji su bili najglasniji protiv vojske i sigurnosti, sada šute. Jer su shvatili da je stvar ozbiljna.&#8221; Završio je apelom: &#8220;Trebamo biti pametni, politički stabilni, imati prave ljude na pravim mjestima i raditi ono što moramo, a to je ulagati u obranu&#8221;.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/ministar-obrane-ivan-anusic-u-podcastu-morhologija-o-pocetku-temeljnog-vojnog-osposobljavanja-posjetu-izraelu-i-sigurnosnim-izazovima/">Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: O početku temeljnog vojnog osposobljavanja, posjetu Izraelu i sigurnosnim izazovima]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[Ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Morhologija: Prezadovoljni smo odazivom ročnika, posebno s 82 žene dragovoljke]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/03/2026-03-05-morhologija-anusic.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Brigadir Branimir Tojčić u podcastu Morhologija: kako se vojske prilagođavaju novim tehnologijama i modernom ratovanju</title>
		<link>https://www.morh.hr/morhologija-20-brg-branimir-tojcic-multidomenske-operacije/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=morhologija-20-brg-branimir-tojcic-multidomenske-operacije</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Mar 2026 11:48:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=268459</guid>

					<description><![CDATA[<p>U podcastu Morhologija gostovao je brigadir Branimir Tojčić, načelnik Uprave za planiranje Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/morhologija-20-brg-branimir-tojcic-multidomenske-operacije/">Brigadir Branimir Tojčić u podcastu Morhologija: kako se vojske prilagođavaju novim tehnologijama i modernom ratovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #20 | brg Branimir Tojčić - multidomenske operacije" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/C-zoRI0S0Y0?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U podcastu Morhologija gostovao je brigadir Branimir Tojčić, načelnik Uprave za planiranje Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Govorio je o karijeri koja je počela u rovovima Domovinskog rata, a vodila ga kroz Washington, Pariz, Tampu i Norfolk, sve do najvažnijeg dijela koji danas oblikuje moderno ratovanje, multidomenskih operacija.</p>
<p><strong>Karijera koja se gradi korak po korak</strong></p>
<p>Branimir Tojčić u vojsku je ušao 1991. kao vojnik, u redovima 4. gardijske brigade u kojoj je proveo rat. Već 1992. postao je časnik, odnosno zapovjednik voda, i u toj ulozi ostao je do kraja Domovinskog rata.</p>
<p>U Zagreb je premješten 1996., gdje počinje ono što sam naziva &#8220;zanimljivijim dijelom karijere&#8221;. Počeo je u odjelu za vojne izaslanike i protokol, kao časnik za vezu sa Sjedinjenim Američkim Državama, a potom je postao pomoćnik vojnog izaslanika u hrvatskoj ambasadi u Washingtonu.</p>
<p>Po povratku u Hrvatsku 2000. godine sljedećih deset godina posvećen je radu na ulasku Hrvatske u NATO, u Upravi za obrambenu politiku Ministarstva obrane, u Službi za NATO i Partnerstvo za mir, koja je kasnije prerasla u Službu za NATO i EU. Boravak u Washingtonu, gdje je proveo više od dvije godine, opisuje kao iznimno vrijedno iskustvo.</p>
<p>&#8220;Sjedinjene Američke Države su nam vjerojatno i danas najbliži vojni partner. Washington je u to vrijeme bio, a i danas je u jednu ruku, centar svijeta što se tiče vojske. Tamo je Pentagon sa svim svojim istraživačkim i operativnim kapacitetima.&#8221;</p>
<p><strong>Jezik kao alat, iskustvo kao kapital</strong></p>
<p>Jedan od preduvjeta za međunarodnu karijeru je engleski jezik. &#8220;Dosta dobro sam govorio engleski i prije Washingtona, ali život u anglofonom okruženju, gdje si svakodnevno prisiljen koristiti jezik, svakako ga dodatno poboljšava.&#8221;</p>
<p>Posebno ističe pisanje i raspravu na engleskom, vještine koje se razlikuju od pukog razumijevanja, a koje su se pokazale nezamjenjivima. Konkretno, to je došlo do izražaja pri radu na dokumentima za NATO u procesu pridruživanja Hrvatske Savezu.</p>
<p>&#8220;Velik broj dokumenata prolazio je preko stola i tada je poznavanje vojnog rječnika, stečenog u Washingtonu, bilo neprocjenjivo.&#8221;</p>
<p>Nakon toga završio je ratnu školu u Parizu, gdje je neke stvari naučio iz europske perspektive, koja mu je bila bliža od američke. Potom je nekoliko godina radio u američkom zapovjedništvu Central Command u Tampi na Floridi, u Upravi za planiranje, tzv. J5, Strategy, Plans and Policy, stječući iskustvo rada borbenog stožera na vojno-strateškoj razini.</p>
<p>Po povratku postaje načelnik Službe za NATO i Europsku uniju u Upravi za obrambenu politiku Ministarstva obrane, a zatim načelnik Odjela za planiranje i razvoj u Obavještajnoj upravi. Karijeru u inozemstvu zaokružuje u Norfolku u Virginiji, u NATO-ovu strateškom zapovjedništvu za transformaciju, koje se bavi promišljanjem daljnjeg razvoja NATO-ova vojnog instrumenta moći.</p>
<p>Svaka od tih dužnosti bila je, kaže, nadogradnja za sljedeću. Na svakom tom poslu puno se nauči, a ta su iskustva nemjerljiva.</p>
<p><strong>Prilike za mlade časnike</strong></p>
<p>Hrvatska vojska danas ima između 80 i 90 vojnih osoba raspoređenih u inozemstvu, od vojne diplomacije u ambasadama, preko sjedišta NATO-a u Bruxellesu i vojnih predstavništava, do operativnih zapovjedništava u Napulju i Brunsumu. Uskoro će biti popunjeno i mjesto u združenom zapovjedništvu u Norfolku.</p>
<p>Hrvatska sudjeluje i u multinacionalnoj diviziji Centar u Mađarskoj, zajedničkom projektu Mađarske, Hrvatske i Slovačke, u kojoj je raspoređeno više od 20 hrvatskih vojnika. &#8220;Svatko tko ima afiniteta, želju i ispunjava temeljne uvjete, prije svega znanje stranog jezika, može se pronaći u tom dijelu&#8221;, poručuje Tojčić.</p>
<p>Ipak naglašava da dužnost u inozemstvu uvijek predstavlja samo jedan korak u razvoju karijere, a ne cilj sam po sebi. Sve te dužnosti u inozemstvu Tojčić ne doživljava kao zasebne epizode, nego kao kontinuirani lanac nadogradnje. Svaka je bila priprema za sljedeću, a sve zajedno oblikovale su perspektivu iz koje danas promišlja budućnost hrvatskih oružanih snaga i jedno od središnjih pitanja suvremenog vojnog planiranja, kako ratovati protiv protivnika jednakih ili sličnih sposobnosti, u više domena istodobno, odnosno u multidomenskim operacijama.</p>
<p><strong>Što su multidomenske operacije</strong></p>
<p>Tojčić objašnjava da je riječ o NATO-ovu konceptu koji je Savez službeno usvojio 2023. godine. &#8220;Radi se o orkestraciji aktivnosti vojnog instrumenta moći u svim domenama ratovanja, i to u suradnji s ostalim instrumentima moći, kako bi se proizveli učinci na protivnika u pravo vrijeme i na pravom mjestu, s ciljem utjecaja na njegove stavove i ponašanje.&#8221;</p>
<p>Domena ratovanja ima pet, kopnenu, pomorsku i zračnu, odnosno tradicionalne, te relativno nove, kibernetički prostor i svemir. U povijesti ratovanja uvijek se težilo što bližoj integraciji tih domena, a suvremena tehnologija sada pruža mogućnost brže i učinkovitije povezivosti nego ikad prije.</p>
<p><strong>Mreža uništenja i uloga umjetne inteligencije</strong></p>
<p>Kako to izgleda u praksi? Sateliti, bespilotne letjelice, avioni, izvidnici na kopnu i radari, svi ti senzori moraju biti umreženi kako bi zapovjedniku pružili cjelovitu sliku bojišta i omogućili mu odabir najboljeg cilja, a izvršitelju, vojniku koji upravlja oružjem, djelovanje iz vlastite perspektive. Nekada se govorilo o kill chainu, lancu koji počinje uočavanjem cilja, nastavlja se izdavanjem zapovijedi i djelovanjem, a završava procjenom štete.</p>
<p>Danas se govori o kill webu, cijeloj mreži uništenja u kojoj odnosi prolaze kroz različite zapovjednike i domene, a svakom zapovjedniku na raspolaganju su odgovori iz više domena istodobno.</p>
<p>Pritom bojište postaje sve transparentnije. &#8220;Nema više &#8216;sakrijem se iza brda&#8217;, sve je vidljivo&#8221;, kaže Tojčić. No transparentnost donosi i problem, zapovjedniku pristižu goleme količine informacija koje ljudski mozak ne može adekvatno obraditi. Tu postupno ulazi AI, za filtriranje podataka i isporuku samo onih informacija koje zapovjedniku trebaju za donošenje odluke u danom trenutku.</p>
<p>Tojčić pritom pravi jasnu razliku između doktrine i koncepta. Doktrina opisuje kako vojska ratuje danas, s onim što već ima, organizacijom, materijalnim sredstvima i obukom. Koncept predstavlja viziju budućnosti i postavlja cilj kako oružane snage trebaju ratovati u nadolazećim desetljećima, što podrazumijeva promjene u opremi, obuci i organizaciji.</p>
<p>&#8220;Još smo daleko od pune realizacije ovog koncepta. Ali upravo zato o njemu govorimo već danas, jer već sada radimo na prilagodbi oružanih snaga kako bi u budućnosti mogle provoditi multidomenske operacije.&#8221;</p>
<p><strong>Ljudi su ključ</strong></p>
<p>U svemu tome, naglašava Tojčić, ključna stavka su ljudi. Da bi se prepoznala i brzo iskoristila prilika koju pružaju svi ti senzori i tehnologije, više nema vremena za prolazak kroz dug zapovjedni lanac u kojem svaki nadređeni daje odobrenje.</p>
<p>Odgovor je tzv. mission command, u hrvatskoj vojnoj terminologiji zapovijedanje usmjereno na zadaću. Nadređeni zapovjednik daje cilj, a podređenom ostavlja slobodu da vlastitom maštovitošću, intuicijom i znanjem pronađe najbolje rješenje. &#8220;Zato su izobrazba, obuka i uvježbavanje ljudi od iznimne važnosti&#8221;, ističe Tojčić.</p>
<p><strong>Zašto baš danas</strong></p>
<p>Tri su glavna razloga, objašnjava Tojčić, zašto se danas govori o multidomenskom ratovanju.</p>
<p>Prvi je promjena globalne sigurnosne situacije. Koncepti poput multidomenskih operacija nastaju kao odgovor na tzv. peer competitors, protivnike usporedivih vojnih sposobnosti. Nakon završetka Hladnog rata dugo se nije razmišljalo o takvim scenarijima, fokus je bio na protupobunjeničkim operacijama, misijama potpore miru i osposobljavanju partnerskih snaga u Afganistanu i sličnim kontekstima. Sada se situacija promijenila i javlja se potreba za vraćanjem temeljnoj zadaći, obrani vlastitog i savezničkog teritorija.</p>
<p>Drugi razlog leži u činjenici da su potencijalni protivnici pomno proučili NATO-ov način ratovanja. NATO-ov koncept uglavnom počiva na američkom modelu tzv. kopneno-zračne bitke, koji je testiran i potvrđen u Prvom zaljevskom ratu 1991. godine, u operaciji Pustinjska oluja, kada su savezničke, pretežno američke snage u kratkom vremenu i s minimalnim gubicima porazile iračku vojsku, tada respektabilnu vojnu silu.</p>
<p>Protivnici su iz toga izvukli pouku, najpametnije je ne dopustiti NATO snagama da uopće dođu u kontakt. Krenuli su u razvoj tzv. anti-access/area denial sposobnosti, stvaranja &#8220;mjehura&#8221; koji sprječavaju ulazak NATO snaga, kroz slojevitu protuzračnu obranu i precizne dalekometne projektile.</p>
<p>Treći razlog je tehnologija. Suvremene informacijsko-komunikacijske mreže, s propusnošću kakvu ranije nismo imali, danas omogućuju brzo i učinkovito povezivanje senzora iz svih domena u jedinstveni sustav.</p>
<p><strong>Gdje je Hrvatska</strong></p>
<p>&#8220;Hrvatska je u mreži&#8221;, kaže Tojčić, i odmah naglašava da bez sposobnih i samopouzdanih vođa koji znaju prepoznati i iskoristiti priliku nema ništa od ovog koncepta.</p>
<p>Hrvatska vojska stoga ulaže istodobno u ljude i u opremu, u tzv. digitalnu kičmu sustava, informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu, ali i u konkretna sredstva aktualna u suvremenom ratovanju, bespilotne letjelice, sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica, dalekometno precizno topništvo, sredstva elektroničkog ratovanja te kibernetički prostor.</p>
<p>Kao polazište za modernizaciju služi i pažljivo praćenje iskustava iz rata u Ukrajini i evolucije modernog ratovanja. Na kraju, Tojčić podsjeća da se ratovanje odvija u tri dimenzije, fizičkoj, informacijskoj i kognitivnoj. Kognitivna dimenzija odnosi se na utjecaj na stavove i ponašanje ljudi.</p>
<p>&#8220;Ova emisija, Morhologija, jedan je od kamenčića u mozaiku djelovanja u toj kognitivnoj dimenziji i nadam se da će u tom kontekstu polučiti korist&#8221;, zaključuje.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/morhologija-20-brg-branimir-tojcic-multidomenske-operacije/">Brigadir Branimir Tojčić u podcastu Morhologija: kako se vojske prilagođavaju novim tehnologijama i modernom ratovanju</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Brigadir Branimir Tojčić u podcastu Morhologija: kako se vojske prilagođavaju novim tehnologijama i modernom ratovanju]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U podcastu Morhologija gostovao je brigadir Branimir Tojčić, načelnik Uprave za planiranje Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/03/2026-03-04-tojcic.png" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Natporučnica Ivana Cvitković u podcastu Morhologija: &#8220;Vrijednosti koje se usvoje u vojsci traju do kraja života&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/natporucnica-ivana-cvitkovic-u-podcastu-morhologija-vrijednosti-koje-se-usvoje-u-vojsci-traju-do-kraja-zivota/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=natporucnica-ivana-cvitkovic-u-podcastu-morhologija-vrijednosti-koje-se-usvoje-u-vojsci-traju-do-kraja-zivota</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Feb 2026 13:49:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=267818</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je npr Ivana Cvitković, časnica za informiranje i promidžbu, koja je govorila o svojem putu od studentice ekonomije do izobrazbe za časnicu OSRH</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/natporucnica-ivana-cvitkovic-u-podcastu-morhologija-vrijednosti-koje-se-usvoje-u-vojsci-traju-do-kraja-zivota/">Natporučnica Ivana Cvitković u podcastu Morhologija: &#8220;Vrijednosti koje se usvoje u vojsci traju do kraja života&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #19 | npr Ivana Cvitković - promidžba #OSRH" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/VqbQKmdMdKk?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je natporučnica Ivana Cvitković, časnica za informiranje i promidžbu u MORH-u, koja je govorila o svojem putu od studentice ekonomije i prijave na dragovoljno vojno osposobljavanje do izobrazbe za časnicu Oružanih snaga Republike Hrvatske, o tome što ju je motiviralo da odabere vojni poziv, ali i o svakodnevici vojnog života danas.</p>
<p><strong>Jedan razgovor koji je promijenio sve</strong></p>
<p>Završavala je Ekonomski fakultet u Splitu i, kako kaže, razmišljala kamo će je taj put odvesti. Biti službenica u banci tada joj se činilo &#8220;dosadnjikavim&#8221;. Takva budućnost nije je ispunjavala.</p>
<p>Potom je, prisjeća se, sasvim slučajno upoznala djelatnu vojnu osobu, vojnog pilota, koji joj je ispričao svoj profesionalni put i rekao da ni za nju nije kasno prijaviti se u vojnu službu. Razgovor ju je impresionirao.</p>
<p>&#8220;To mi je zvučalo wow. Stvarno je ostavilo dojam na mene, ta dostojanstvenost i autoritet, to mi je bilo vrlo privlačno i nešto drukčije. Jednostavno mi je palo na pamet – pa mogla bih ja to probati, zašto ne. Prvi korak bio je da se prijavim na dragovoljno vojno osposobljavanje. Iskreno, uopće nisam vjerovala u sebe niti sam znala kako to izgleda i što me čeka, ali znala sam da želim postati časnica Oružanih snaga Republike Hrvatske i odlučila sam probati, pa što bude.&#8221;</p>
<p>Ta odluka promijenila joj je život. Želja da pokuša bila je jača od straha da možda neće uspjeti.</p>
<p>Jedan od najupečatljivijih trenutaka s početka puta dogodio se tijekom liječničkog pregleda, koji se i danas obavlja kao prvi korak nakon prijave na služenje dragovoljnog vojnog roka u slučaju žena, odnosno temeljnog vojnog osposobljavanja u sklopu obveznog vojnog roka za muškarce. Tamo je ugledala, kako kaže, prekrasnu ženu u službenoj odori.</p>
<p>&#8220;Kad sam nju vidjela, meni je to bilo kao u filmu&#8221;, prisjeća se Ivana Cvitković, dodajući da je tada pomislila kako želi jednoga dana biti poput nje. Taj prizor, kaže, ostao joj je duboko urezan i postao dodatna motivacija.</p>
<p><strong>Maskirne boje su jedina šminka</strong></p>
<p>Nakon temeljne obuke slijedila je specijalistička vojna obuka u trajanju od tri mjeseca, koja se održavala u pješačkoj pukovniji u Đakovu, danas Središtu za obuku pješaštva i oklopništva Gašinci. Prvo postavljenje dobila je u 1. motoriziranoj bojni Vukovi u Gospiću.</p>
<p>Zbog završenog fakulteta, nakon što su se stekli uvjeti i raspisan natječaj, upućena je na temeljnu časničku izobrazbu. Po završetku, prva časnička dužnost bila joj je u kadetskoj bojni. Rad s mladima opisuje kao posebno iskustvo. I sama je tada bila mlada, ali je iza sebe imala dovoljno obuke i terenskog rada da može prenijeti znanje i iskustvo.</p>
<p>Autoritet, kaže, nikada nije bio problem. &#8220;Mislim da se autoritet gradi svojom osobnošću i primjerom prije svega. Stvarno nisam imala s tim problema.&#8221; I danas joj se, dodaje, bivši kadeti javljaju, što smatra potvrdom da je posao radila kako treba.</p>
<p>Na pitanje je li ikada pomišljala odustati i što joj je bilo najteže, odgovara: &#8220;Ona prva tri ili četiri dana mi je bilo – što je meni ovo trebalo, gdje sam došla?&#8221;</p>
<p>Promjena je bila radikalna. &#8220;Jedina šminka su maskirne boje&#8221;, opisala je razliku između civilnog i vojnog okruženja.</p>
<p>Upravo ti trenuci preispitivanja postali su prekretnica. Odlučila je sebi dokazati da može izdržati i da može biti, kako kaže, &#8220;i u štikli i u čizmi&#8221;. Kad je to posložila u glavi, svaki sljedeći dan postajao je lakši. Na kraju dvomjesečne obuke osjećaji su bili potpuno drukčiji. &#8220;Bilo nam je žao što je to gotovo. Bilo je i suza.&#8221; Uz obuku su se stvorila prijateljstva i snažan osjećaj pripadnosti.</p>
<p><strong>Razbijanje predrasuda</strong></p>
<p>Danas radi u sustavu informiranja i promidžbe. Posao podrazumijeva svakodnevnu komunikaciju s javnošću, sa srednjoškolcima, studentima, roditeljima, ali i građanima svih generacija. Kada govori o današnjoj dužnosti, naglašava da joj je upravo operativno iskustvo dalo širinu.<br />
&#8220;To je vrlo zanimljiv, dinamičan i izazovan posao. Moje iskustvo rada u manevarskoj postrojbi, a potom i rada s kadetima, gdje sam bila zapovjednik voda, kasnije zapovjednik satnije, danas mi uvelike pomaže.&#8221;</p>
<p>Sudjeluje na vojnim i civilnim događanjima diljem Hrvatske, obljetnicama, međunarodnim izložbama vojne opreme, sajmovima stipendija, poslova i obrazovanja te smotrama učilišta.<br />
&#8220;Apsolutno smo po cijeloj Hrvatskoj&#8221;, kaže, ističući da svaki događaj ima svoju dinamiku jer nikada ne znaju tko će im prići i s kakvim pitanjem.</p>
<p>Predrasude o vojsci i dalje postoje. Najčešće se vojska svodi na oružje i rat. &#8220;Vojska nije samo oružje i rat. Vojska ima logistiku, IT i inženjerstvo.&#8221; Ističe i humanitarnu dimenziju, pomoć u poplavama, potresima i mirovnim misijama.</p>
<p>U neposrednom kontaktu s građanima, kaže, predrasude brzo nestaju. &#8220;Kad nas vide u odori i kad pričamo svoja iskustva, vide da smo normalni ljudi.&#8221; Posebno naglašava i privatni život. &#8220;Imamo svoje radno vrijeme, prijatelje, obitelj. Ovo je posao, samo što je odgovoran.&#8221;</p>
<p><strong>Poziv, a ne samo zanimanje</strong></p>
<p>Na pitanje kako motivirati mlade u vremenu kada im se nude različite karijerne mogućnosti i visoke plaće u privatnom sektoru, odgovara jasno: &#8220;To je poziv, nije samo zanimanje.&#8221; Ističe da vojni put nije za svakoga, ali je za one koji žele red, odgovornost i posao koji ima širi smisao. &#8220;Tada ovaj put može biti lijepa prilika u životu&#8221;, naglašava natporučnica Ivana Cvitković.<br />
Ročnicima poručuje: &#8220;Neka se ne boje testirati svoje granice. Temeljno vojno osposobljavanje traje kratko, ali vrijednosti koje se ondje usvoje traju do kraja života.&#8221;</p>
<p>Što se tiče prijava za osposobljavanje, &#8220;ponekad se čini kako ima čak i više upita od žena nego od muškaraca. Žene češće pitaju mogu li se prijaviti, kako to izgleda i kako je ženama u vojsci&#8221;, govori natporučnica Ivana Cvitković i nastavlja: &#8220;Muškarci, s druge strane, pitaju hoće li s 27 godina doći na red za temeljno vojno osposobljavanje, što ako studiraju i hoće li morati ići. Dakle, više slušamo takva pitanja od muškaraca, dok žene pitaju kako doći i kako sve to izgleda. Dolaze neka druga vremena.&#8221;</p>
<p>U podcastu su spomenuti i aktualni natječaji za kadete na studijima Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo, Vojno pomorstvo te Aeronautika, smjer vojni pilot i vojna kontrola zračnog prometa. Među osnovnim uvjetima su hrvatsko državljanstvo, završena četverogodišnja srednja škola, rođenje 2004. godine ili kasnije, a traju do sredine travnja.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/natporucnica-ivana-cvitkovic-u-podcastu-morhologija-vrijednosti-koje-se-usvoje-u-vojsci-traju-do-kraja-zivota/">Natporučnica Ivana Cvitković u podcastu Morhologija: &#8220;Vrijednosti koje se usvoje u vojsci traju do kraja života&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Natporučnica Ivana Cvitković u podcastu Morhologija: &#8220;Vrijednosti koje se usvoje u vojsci traju do kraja života&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovala je npr Ivana Cvitković, časnica za informiranje i promidžbu, koja je govorila o svojem putu od studentice ekonomije do izobrazbe za časnicu OSRH]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/02/2026-02-18-morhologija-w.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Bojnik Miro Bogdan u podcastu Morhologija: od inženjera zračnog prometa do zapovjednika specijalne postrojbe i instruktora Krav Mage</title>
		<link>https://www.morh.hr/bojnik-miro-bogdan-u-podcastu-morhologija-od-inzenjera-zracnog-prometa-do-zapovjednika-specijalne-postrojbe-i-instruktora-krav-mage/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=bojnik-miro-bogdan-u-podcastu-morhologija-od-inzenjera-zracnog-prometa-do-zapovjednika-specijalne-postrojbe-i-instruktora-krav-mage</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 12 Feb 2026 16:30:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=267655</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske bojnik Miro Bogdan.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/bojnik-miro-bogdan-u-podcastu-morhologija-od-inzenjera-zracnog-prometa-do-zapovjednika-specijalne-postrojbe-i-instruktora-krav-mage/">Bojnik Miro Bogdan u podcastu Morhologija: od inženjera zračnog prometa do zapovjednika specijalne postrojbe i instruktora Krav Mage</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #18 | bjn Miro Bogdan - važnost tjelesne i mentalne spremnosti" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/NqWlbMv2__k?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Govorio je o svojem profesionalnom putu od inženjera zračnog prometa do zapovjednih dužnosti, iskustvu u specijalnim snagama i međunarodnim misijama te o obuci, Krav Magi i važnosti mentalne i fizičke spremnosti u vojnom pozivu.</p>
<p>Sve je počelo s filmom. Kao dječak gledao je Top Gun i odlučio postati pilot. Na liječnički pregled došao je, kako kaže, &#8220;nadobudno&#8221; i odmah naletio na prvu prepreku, dioptriju. U ono vrijeme nije bilo laserske korekcije vida, pa je morao pronaći &#8220;zemaljski smjer&#8221; te je upisao inženjerstvo zračnog prometa. Dioptriju je poslije ipak uklonio, ali tada je već bio prestar za vojne pilotske smjerove.</p>
<p>Vojska mu u početku nije bila u planu. Na fakultetu je, kako navodi, došlo do zasićenja. &#8220;Učenje više nije išlo, pa sam rekao: idem odraditi vojni rok, napraviti pauzu i možda mi se poslije pojavi ponovno potreba.&#8221; Upravo u toj pauzi dogodio se preokret.&#8221; Tu je došlo do ugriza&#8221;, kaže, trenutak kad čovjek osjeti da je pronašao svoje mjesto i koji je preokrenuo sve. Brzo je riješio preostale ispite, prijavio se u vojnu službu, bio raspoređen u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i započeo karijeru koja traje gotovo dva desetljeća.</p>
<p>Na pitanje da izdvoji najvažniji trenutak karijere, zastaje. &#8220;Teško mi je to reći, ima ih puno. Čovjek jednostavno radi svaki posao maksimalno koliko može. Bio sam takav u svakom poslu, nisam išao linijom manjeg otpora, uvijek sam radio maksimalno i imao sam sreću da je to prepoznato u zapovjednom lancu i tako sam napredovao.&#8221;</p>
<p><strong>Vrh svijeta</strong></p>
<p>Ipak, kao jedan od posebnih trenutaka u karijeri, pravi checkpoint, kako ga naziva, bio je ulazak u specijalne snage i završetak komando obuke, najteže u sustavu. &#8220;Uspio sam iz drugog puta, prvi put sam se teško ozlijedio. Drugi put sam došao s odlukom da idem na sve ili ništa. Ili ću uspjeti ili neću, ali dat ću sve od sebe. Srećom, uspio sam, iako sam tijekom obuke imao i drugih izazova. Velik dio svega je u glavi. Kada imate čvrst um, tijelo mora pratiti.&#8221;</p>
<p>Postati komandos, kaže, znači ući u poseban krug bratstva. &#8220;Ljudi su u toj postrojbi jednostavno više kao braća, kao družina.&#8221; Posebno ističe trenutke kada u Hrvatsku dolaze elitne postrojbe SAD-a i drugih europskih saveznika. &#8220;Kad vas čovjek koji je prošao najveće operacije u svijetu, u ratu protiv terorizma, gleda kao brata i govori vam kao brat, eto, to je jedan veliki checkpoint.&#8221;<br />
Završetak tog puta, kaže, dolazi kada postanete zapovjednik iste postrojbe u kojoj ste prije bili dio tog bratstva. &#8220;To je stvarno vrh svijeta.&#8221;</p>
<p>Karijera izvan Hrvatske, osobito u Afganistanu, dio je priče koji Bogdan posebno cijeni. Svaka misija u svijetu na neki način je poligon na kojem se testiraju sposobnosti. &#8220;Tamo se možete usporediti, osobno kao časnik i kao postrojba. Na tim poligonima vidite što vam nedostaje, svi rastemo kroz takve misije. Postrojbe bez misija ostaju na teoriji, a praksa je ipak nešto drugo. Misije vam daju dubinu i širinu iskustva, pokazuju što vam još treba, bilo da je riječ o opremi ili procedurama. Kroz to smo izvukli jako velik napredak. Na taj način držimo korak s vremenom i partnerima, a neke stvari radimo i bolje pa i oni od nas mogu nešto naučiti.&#8221;</p>
<p><strong>Krav Maga: lekcije iz stvarnog života</strong></p>
<p>Osim što je časnik i instruktor, Bogdan se već trinaest godina bavi Krav Magom. Prije toga trenirao je džudo, ali tek je u ovoj vještini prepoznao nešto &#8220;najbliže vojnom načinu razmišljanja&#8221; i primjenjivo u obuci vojnika.</p>
<p>Krav Maga nastala je iz nužde, tridesetih godina 20. stoljeća, kada je Imi Lichtenfeld, prvak u hrvanju, boksu i gimnastici, svoje sportsko znanje prilagodio uličnoj borbi za preživljavanje u doba sve žešćeg nasilja nad židovskim zajednicama. &#8220;Često je taj omjer bio 50 naprema 1&#8221;, objašnjava Bogdan, naglašavajući da je riječ o sustavu razvijenom u stvarnom životu.</p>
<p>Filozofija je jasna: sukob najprije treba pokušati izbjeći. Ako to ne uspije, slijedi preventivni napad na ključne točke tijela, u dvije do tri sekunde, s ciljem da se prijetnja zaustavi i da se osoba udalji. &#8220;To nije sport. Tu nema sparinga ni odmora. To je puko preživljavanje.&#8221;</p>
<p>Za vojni sustav to ima konkretnu vrijednost. &#8220;Mi nemamo deset godina da nekoga učimo borilački sport. Moramo ga osnažiti da bude spreman odgovoriti na 95 posto izazova oko njega i da preživi.&#8221;</p>
<p>Ljudi po prirodi nisu nasilni, ali vojnika treba osposobiti da u krajnjoj situaciji može svjesno reagirati. To opisuje metaforom kutijice agresije: &#8220;Otvorimo je kad treba, odradimo, vratimo i spremimo u džep.&#8221;</p>
<p>Temeljno vojno osposobljavanje, kaže, nije usmjereno samo na fizičku spremu, nego na izgradnju karaktera. &#8220;Nama nije cilj samo izdrilati vojnika dok je u uniformi. Cilj je izgraditi karakter.&#8221;</p>
<p><strong>Mentalna snaga i zajedništvo</strong></p>
<p>Uz rad u sustavu, Bogdan podučava Krav Magu i civilno. U jednom lokalnom klubu trenira djecu u slobodno vrijeme. &#8220;Ti mali klinci, to je nešto posebno&#8221;, kaže, ističući da rad s civilima traži drukčiji pristup jer dolaze različite dobi, sposobnosti i motivacije. Upravo takva raznolikost očekuje i buduće ročnike, a na taj raspon upozorio je i instruktore samoobrane koji će raditi s ročnicima.</p>
<p>&#8220;Očekujem da će svi doći s određenom skepsom. Vidjeli su nešto na filmu ili na YouTubeu i imaju neku sliku u glavi.&#8221; Zadatak instruktora je postupno graditi povjerenje i voditi ih kroz proces.</p>
<p>Ljudi koji će s njima raditi osposobljeni su profesionalci i vrhunski poznaju svoj posao. Oni će ih temeljito pripremiti, ne samo za vojni poziv, odluče li se za njega nakon obuke, nego i za život općenito. Čovjek koji izađe iz tog sustava bit će promijenjen. Bit će karakterno čvršći, fizički spremniji i imat će drukčiji mentalni sklop.</p>
<p>&#8220;Ako se gleda deset godina unaprijed, nakon što vojni rok prođu deseci ili stotine tisuća ljudi, promijenit će se i društvo. Smanjit će se podjele i nerazmjeri u načinu razmišljanja jer će svi koji su prošli obuku dijeliti isto iskustvo i isto bratsko okruženje&#8221;, smatra Bogdan i dodaje: &#8220;U vojsci su svi jednaki. Kada obuku odoru i postroje se, razlike nestaju.&#8221;<br />
Najljepši trenutak za instruktora je kad vidi &#8220;gotov proizvod&#8221;. &#8220;Kad vidite te ljude na kraju obuke, u pogledu, stavu, držanju. Jednostavno se osjeti ta unutarnja snaga.&#8221;</p>
<p>Na kraju razgovora, Bogdan citira irskog filozofa Edmunda Burkea: &#8220;Sve što je potrebno za trijumf zla jest da dobri ljudi ne učine ništa.&#8221; Vojnici su, prema toj logici, dok svi bježe od katastrofe, &#8220;ljudi koji trče u suprotnom smjeru&#8221;. A kad se ta kritična masa dobro obučenih, karakterno ojačanih ljudi vrati u društvo, smatra Bogdan, cijelo društvo postaje bolje.</p>
<p>&#8220;Vojska je profesija, da. Ali ja je i dalje gledam kao poziv. Mi od tih ljudi stvaramo kvalitetne ljude. I to je ono što radimo.&#8221;</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/bojnik-miro-bogdan-u-podcastu-morhologija-od-inzenjera-zracnog-prometa-do-zapovjednika-specijalne-postrojbe-i-instruktora-krav-mage/">Bojnik Miro Bogdan u podcastu Morhologija: od inženjera zračnog prometa do zapovjednika specijalne postrojbe i instruktora Krav Mage</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Bojnik Miro Bogdan u podcastu Morhologija: od inženjera zračnog prometa do zapovjednika specijalne postrojbe i instruktora Krav Mage]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske bojnik Miro Bogdan.]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/02/2026-02-12-morhologija-18-web-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>General-bojnik Boris Zdilar u podcastu Morhologija: 35 godina u čizmama, kirurg i vojnik</title>
		<link>https://www.morh.hr/general-bojnik-boris-zdilar-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-cizmama-kirurg-i-vojnik/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=general-bojnik-boris-zdilar-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-cizmama-kirurg-i-vojnik</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Jan 2026 07:28:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=266355</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je general-bojnik Boris Zdilar, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske za zdravstvo</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/general-bojnik-boris-zdilar-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-cizmama-kirurg-i-vojnik/">General-bojnik Boris Zdilar u podcastu Morhologija: 35 godina u čizmama, kirurg i vojnik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #17 | general-bojnik Boris Zdilar - liječnički pregledi za TVO" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/aaVcGIIxNiU?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Govorio je o svom profesionalnom putu, ratnom iskustvu, razvoju vojnog saniteta i aktualnim liječničkim pregledima za temeljno vojno osposobljavanje.</p>
<p><strong>Od medicine do ratnih linija</strong></p>
<p>General-bojnik Boris Zdilar završio je osnovnu i srednju školu u Imotskom, a zatim i Medicinski fakultet u Zagrebu. Za medicinu se odlučio sasvim prirodno, kako kaže, prema tradiciji. &#8220;Otac je bio liječnik i tako je to ispalo, ali volio sam to. Volio sam kirurgiju i zato sam kirurg, specijalist opće kirurgije i specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije.&#8221;</p>
<p>Nakon fakulteta stažirao je i radio u Imotskom, na hitnoj pomoći. No 1991. godina donijela je potpuni preokret. Priključio se operativnoj zoni Split, a zatim i 4. gardijskoj brigadi. &#8220;Nikad nisam razmišljao da budem vojnik, ali tako se odigralo. Funkcije su dolazile jedna za drugom, činovi&#8230; I tako sam ostao 35 godina u vojnim čizmama&#8221;, rekao je i dodao: &#8220;Ponosno.&#8221;</p>
<p>Govoreći o ratnim danima, nije krio da u početku nisu imali znanja o doktrini vojnog saniteta. &#8220;Nismo znali puno o vojnom pozivu, učili smo u hodu&#8221;, prisjetio se. U 4. gardijskoj brigadi postojalo je pravilo da se po ranjenika ide na prvu crtu. &#8220;Išao je cijeli tim, liječnik, tehničari i vozač. To su bili dani s puno gubitaka i teških situacija. Nije bilo nimalo lako.&#8221;</p>
<p>Kasnije je stigao u operativnu zonu Split, gdje je stekao dodatna znanja. Posebno ističe iskustvo rada s generalom Antom Gotovinom. &#8220;Uz njega sam završio i vojnu i životnu školu. Bio sam s njim svaki dan po 10 do 12 sati. Imao sam dvadeset i nešto godina. Puno sam naučio.&#8221;</p>
<p>Unatoč teškim uvjetima, kazao je, imali su dovoljno medicinske opreme. &#8220;Bilo je donacija, a sanitetski stožer u Zadru bio je jako dobro organiziran. Civilni liječnici su nas dobro opskrbljivali, čak i vozilima.&#8221; Sudjelovao je u brojnim operacijama &#8211; od juga Hrvatske i operacije Tigar, preko Maslenice, do operacija Skok 1 i Skok 2, Kozjaka i Oluje.</p>
<p><strong>Moderna vojska: terenska bolnica i NATO-ovi standardi</strong></p>
<p>Nakon Domovinskog rata odlučio je ostati u Hrvatskoj vojsci. Došao je u Zagreb, u Glavni inspektorat, zajedno s generalom Gotovinom koji je tada bio glavni inspektor. Potom je započeo specijalizaciju iz kirurgije u bolnici Sveti Duh, gdje radi i danas.</p>
<p>S obzirom na to da Hrvatska nema vojne bolnice, vojni liječnici danas rade u civilnim bolnicama radi održavanja struke i vještina, a zahvaljujući ugovorima između Ministarstva obrane i Ministarstva zdravstva.</p>
<p>Posebno je ponosan na nedavnu nabavu razmjestive terenske bolnice. &#8220;Lani smo kupili terensku bolnicu &#8211; polovicu su donirali Amerikanci, a mi smo polovicu kupili&#8221;, objasnio je. Radi se o razmjestivoj bolnici sa sedam modula koja može biti kontejnerska, šatorska ili kombinirana. &#8220;Ima radiološki modul, kirurški modul, dvije operacijske sale, intenzivnu njegu &#8211; sve je tu&#8221;, nabrojao je.</p>
<p>Istaknuo je da se bolnica može podići za osam do dvanaest sati i potom odmah odraditi operaciju. Riječ je o nacionalnoj sposobnosti predviđenoj NATO-ovim standardima. &#8220;Bila je prije basic varijanta prema NATO-ovim ciljevima sposobnosti, a sada je to složenija varijanta, s CT-om i radiologijom&#8221;, pojasnio je. &#8220;To je nacionalna sposobnost koju mora imati svaka nacija. Davno smo to potpisali, a sada smo to i realizirali.&#8221;</p>
<p>Nabava terenske bolnice predstavlja velik napredak za Hrvatsku vojsku. &#8220;Ako se ide u partnerstvo za mir, u mirovne operacije ili bilo gdje kao borbena grupa, nacionalni sanitet prati vojnike. Ljudi su tako sigurniji&#8221;, rekao je.</p>
<p>Kada se radi o kadrovima kaže da sanitet dostiže potrebne standarde. &#8220;Imamo specijaliste i specijalizante koji rade i u vojsci i u bolnicama&#8221;, objasnio je. Dodao je da sustav kontinuirano dovodi mlade liječnike. &#8220;Otkad smo na ovom mjestu, u sustav je došlo više od 140 liječnika. Idemo na Dane karijera na fakultetima i uvijek nađemo liječnike koji su zainteresirani&#8221; te dodao da se ratna generacija približava zakonskoj granici za odlazak u mirovinu.</p>
<p>General-bojnik Zdilar, kojeg zovu i samo doktor Zdilar, inače, predaje ratnu kirurgiju studentima medicine te na Sveučilištu obrane i sigurnosti i vojnim studijima u Zagrebu i Splitu. Govoreći o tempu rada, kratko je poručio: &#8220;Stres je i u vojsci i u kirurgiji. Kad se navikneš živjeti u tom adrenalinu, onda to postane normalno.&#8221;</p>
<p><strong>Od HEMS-a do temeljnog vojnog osposobljavanja</strong></p>
<p>Doktor Zdilar istaknuo je da hrvatski vojni sanitet danas stoji dobro te da su Oružane snage devet godina sudjelovale u sustavu HEMS-a (Helikopterske hitne medicinske službe). Pri tom je vojni sanitet bio nositelj tog sustava – s vojnim helikopterima, vojnim posadama i vojno-medicinskim timovima koji su dežurali u turnusima od sedam dana, uključujući i dežurstva na Krku. Prisjetio se i konkretnih intervencija koje su se prenosile u medijima, među njima i poroda u helikopteru. „Kolegica je porodila u helikopteru i to nije bio jednostavan porod“, rekao je. Naglasio je da vojni helikopteri mogu letjeti u gotovo svim vremenskim uvjetima te da su iznimno sigurni. „Mora biti opako nevrijeme da helikopter ne može poletjeti“, istaknuo je.</p>
<p>Govoreći o suradnji s civilnim zdravstvenim sustavom, rekao je da je ona vrlo dobra. Vojni liječnici aktivno sudjeluju u radu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske liječničke komore, pri čemu Ministarstvo obrane u Komori ima status izborne jedinice te tako i osobno sudjeluje u njezinu radu kao član Skupštine, član vijeća i predsjednik izborne jedinice. Istaknuo je da Komora pruža važnu potporu u edukaciji te da su kontakti s civilnim zdravstvom ključni za funkcioniranje vojnog saniteta.</p>
<p>Kada se radi o aktualnim liječničkim pregledima za temeljno vojno osposobljavanje, rekao je da teku dobro. Naveo je da sustav ima veliko iskustvo u provođenju pregleda te da raspolaže s deset specijalista medicine rada. Objasnio je da postoje dvije središnje ustanove, u Zagrebu i Splitu, nekadašnji instituti zrakoplovne i pomorske medicine, koji funkcioniraju poput manjih domova zdravlja sa svim potrebnim specijalistima. &#8220;Odaziv je dobar i to ćemo odraditi bez problema&#8221;, poručio je. Naveo je da u Zagrebu i Splitu dnevno mogu pregledati do 80 kandidata.</p>
<p>O samom osposobljavanju rekao je: &#8220;Ja sam oduševljen. I sam sam nakon srednje škole bio godinu dana u vojsci. Mislim da to mladim ljudima donosi red.&#8221;</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/general-bojnik-boris-zdilar-u-podcastu-morhologija-35-godina-u-cizmama-kirurg-i-vojnik/">General-bojnik Boris Zdilar u podcastu Morhologija: 35 godina u čizmama, kirurg i vojnik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[General-bojnik Boris Zdilar u podcastu Morhologija: 35 godina u čizmama, kirurg i vojnik]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je general-bojnik Boris Zdilar, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske za zdravstvo]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2026/01/2026-01-22-zdilar.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Ivica Grebenar u podcastu Morhologija: &#8220;Obrana nije samo vojska, obrana je spremnost društva&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/ivica-grebenar-u-podcastu-morhologija-obrana-nije-samo-vojska-obrana-je-spremnost-drustva/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ivica-grebenar-u-podcastu-morhologija-obrana-nije-samo-vojska-obrana-je-spremnost-drustva</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 31 Dec 2025 08:45:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=265606</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hrvatska se nalazi u završnoj fazi nekoliko važnih procesa nabave – haubica CAESAR, kamiona Tatra T815-7, tenkova Leopard 2A8 i protudronskih sustava Counter-UAS, istaknuo je Grebenar</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/ivica-grebenar-u-podcastu-morhologija-obrana-nije-samo-vojska-obrana-je-spremnost-drustva/">Ivica Grebenar u podcastu Morhologija: &#8220;Obrana nije samo vojska, obrana je spremnost društva&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #16 | dosadašnji ravnatelj Uprave za naoružanje Ivica Grebenar" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/Ajs0eQDHhS8?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Gost nove epizode podcasta Morhologija bio je Ivica Grebenar, dosadašnji ravnatelj Uprave za naoružanje, koji je govorio o opremanju Oružanih snaga Republike Hrvatske, obrambenom planiranju, razvoju sposobnosti i ulozi domaće industrije u modernizacijskim projektima.</p>
<p>Na početku razgovora Ivica Grebenar rekao je da se Hrvatska nalazi u završnoj fazi nekoliko vrlo važnih procesa nabave, i to francuskih haubica CAESAR, kamiona Tatra T815-7, njemačkih tenkova Leopard 2A8 te protudronskih sustava Counter-UAS. Objasnio je kako se naoružavanje provodi kroz dugoročni program razvoja.</p>
<p>&#8220;Obrambeno planiranje je kontinuirani proces u kojem stalno utvrđujemo prioritete i procjenjujemo što je potrebno nabaviti&#8221;, rekao je Grebenar. Dodao je kako se i u Hrvatskoj vodi takav dugoročni plan, a njegova se realizacija temelji na analizi rizika, pri čemu se promatra u kakvoj se sigurnosnoj situaciji država nalazi danas i koji su potencijalni rizici pred njom.</p>
<p><strong>Sigurnosne okolnosti i ulaganja u obran</strong>u</p>
<p>Europska unija, pa tako i Hrvatska, prema njegovim se riječima, našla u situaciji da se niz godina nije dovoljno ulagalo u obranu. Razlog je bila pretpostavka da je ozbiljniji ratni sukob u Europi gotovo nemoguć, te se sukladno tome ulagalo u obrambene sustave. &#8220;Obrana je nešto što mora biti prioritet&#8221;, istaknuo je, dodajući da se došlo do zaključka kako je potrebno nešto žurno poduzeti.</p>
<p>Hrvatska danas u obranu ulaže oko dva posto BDP-a, uz tendenciju povećanja na tri posto i nešto više, ako se promatraju i šire potrebe, ne samo izravne obrambene, nego i infrastruktura dvostruke namjene. &#8220;Obrana nije samo vojska, obrana je cjelokupna spremnost društva&#8221;, rekao je, dodajući da Hrvatska te smjerove prati u skladu sa svojim mogućnostima i procijenjenim rizicima.</p>
<p><strong>Razvoj sposobnosti i njihovi aspekti</strong></p>
<p>Govoreći o razvoju sposobnosti, Grebenar je istaknuo da sposobnost ima više aspekata. Najvažniji je ljudski faktor, koji uključuje motiviranost, opremljenost, spremnost, uigranost i volju ljudi da brane svoju zemlju. Uz to dolaze doktrina, organizacija, financije, infrastruktura i materijalni aspekt.</p>
<p>Materijalni aspekt odnosi se na naoružanje i opremu. Za kopnenu vojsku nabavljaju se glavne platforme. &#8220;Nabavljamo osnovni borbeni tenk Leopard 2A8 kao nositelja oklopno-mehaniziranih sposobnosti i samohodne haubice CAESAR na kotačima, koje će podići obrambene sposobnosti&#8221;, rekao je.</p>
<p>Dodao je da vojnici ranije nisu bili u izravnom dodiru s tim sredstvima te da proces odabira kod velikih sustava ne uključuje dugotrajno isprobavanje. Kod manjih sredstava, poput čizama, kaciga i besposadnih letjelica, koje su jeftinije i često domaće proizvodnje, takav je pristup moguć. Kod većih sustava provodi se višedimenzionalna analiza u kojoj se uspoređuju brojni segmenti. &#8220;Ne govorimo samo o cijeni, nego o svemu što uključuje dugoročno pokrivanje potreba vojske&#8221;, rekao je.</p>
<p>Kod složenih nabava ide se na potpuni paket. Ne nabavlja se samo sredstvo, nego i obuka, pričuvni dijelovi, radionice do definirane razine održavanja te potpora proizvođača. Cilj je što brže dosegnuti početnu operativnu sposobnost i osigurati da sredstvo, uz visoku razinu ispravnosti, dugo ostane u uporabi. &#8220;Nije nam prihvatljivo kupiti sredstvo koje ima 12 posto ispravnosti&#8221;, naglasio je.</p>
<p>Veliki sustavi nabavljaju se kroz zajedničku nabavu s partnerima. Tenkovi Leopard 2A8, samohodne haubice CAESAR i kamioni Tatra T815-7 ulaze u modele zajedničke nabave (joint procurement) u kojima je jedna država nositelj, a ostale se priključuju. „Prednost je u cijeni, bržoj isporuci i lakšoj obuci jer nije isto nabavljati 44 tenka ili 580 ili 1200“, rekao je Grebenar.</p>
<p><strong>Rafalei i stalno praćenje razvoja sposobnosti</strong></p>
<p>Govoreći o višenamjenskim borbenim avionima Rafaleima, Grebenar je rekao da je Hrvatska u trenutku nabave kupila najsuvremeniju varijantu tog tipa zrakoplova, kakvom u to vrijeme raspolaže i zemlja proizvođač, Francuska. Naglasio je da se u javnosti često problematizira pitanje varijanti i opreme, što smatra legitimnim u demokratskom društvu, osobito kada je riječ o trošenju javnog novca.</p>
<p>Upozorio je da se dinamika tehnoloških promjena danas odvija znatno brže nego ranije te da nijedno složeno borbeno sredstvo ne može dugoročno ostati operativno relevantno bez stalnog praćenja razvoja. &#8220;Bilo koje sredstvo koje kupite zahtijeva praćenje razvoja kako ne bi došlo do zastarijevanja njegovih pojedinih dijelova&#8221;, rekao je, dodajući da je cilj izvući maksimum iz uloženih sredstava.</p>
<p>Pritom je istaknuo da spremnost sustava ne znači samo tehničku ispravnost, nego i očuvanje njegovih stvarnih mogućnosti, što uključuje obuku, procedure i način uporabe. Razina sposobnosti koja je nabavljena u trenutku potpisivanja ugovora, objasnio je, od početka je bila predviđena kao osnova na kojoj se sustav dalje razvija, sukladno pojavama novih tehnoloških rješenja, osobito u području komunikacija i naoružanja.</p>
<p>&#8220;To nije izvanredna modernizacija, to je nešto što je bilo poznato od početka&#8221;, naglasio je Grebenar. Dodao je da čekanje idealnog ili savršenog trenutka za nabavu u ovakvom sigurnosnom okruženju nije realna opcija. &#8220;Kad biste čekali savršeni trenutak, nikada se ništa ne bi kupilo, a ugroze postoje sada&#8221;, rekao je.</p>
<p>Posebno je istaknuo da je prijelaz s aviona MiG-21 na Rafale predstavljao velik tehnološki skok za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, ne samo u pogledu same tehnike, nego i u pogledu ljudi. Riječ je o prijelazu na potpuno drugačiji sustav, koji je zahtijevao snažan iskorak u obuci, promjenu načina razmišljanja i prilagodbu procedura.</p>
<p>U tom je procesu Hrvatska imala snažnu potporu Francuske putem modela suradnje vlade s vladom, koji nije uključivao samo nabavu zrakoplova, nego i prijenos znanja, obuku te uvođenje sustava u operativnu uporabu. Takav paket, naglasio je Grebenar, bio je ključan kako bi se nova sposobnost mogla u razumnom roku uvesti i održavati na visokoj razini spremnosti.</p>
<p><strong>Besposadne letjelice i FPV sustavi</strong></p>
<p>Grebenar je besposadne letjelice naveo kao primjer manjih sustava kod kojih je moguće isprobavanje i brža nabava. Posebno je govorio o FPV sustavima, besposadnim letjelicama kod kojih je pilot povezan s letjelicom putem podatkovne veze i vidi sliku u stvarnom vremenu, kao da se nalazi u kabini.</p>
<p>&#8220;Ti su sustavi uveli značajnu promjenu, odnosno svojevrsnu revoluciju u ratovanju&#8221;, rekao je, podsjetivši da se to vidjelo već u sukobu Armenije i Azerbajdžana, a danas još jasnije. Riječ je o tehnologiji koja se temelji na dostupnim i relativno jeftinim komponentama te, uz dobru doktrinu i obuku, može donijeti prevlast u određenom trenutku.<br />
Hrvatska ima domaćeg proizvođača koji raspolaže tom tehnologijom i ima ugovor s Ministarstvom obrane, a ti su sustavi u operativnoj uporabi. Cilj je ponuditi ih i partnerima, s namjerom da Hrvatska bude među vodećim državama u razvoju tih sposobnosti.</p>
<p><strong>Ratna mornarica i Brodosplit</strong></p>
<p>Razvoj projekata u ratnoj mornarici Grebenar je opisao kao dugogodišnje i složene procese. Naveo je da se kreće od koncepta i ideje, zatim razvoja projektne dokumentacije, potom izrade prototipa i njegova ispitivanja, nakon čega se ostali brodovi iz serije proizvode prema izmijenjenoj dokumentaciji u skladu sa svime što je prototip pokazao.</p>
<p>Istaknuo je da takvi razvojni ciklusi u pravilu traju više godina te da se, prema njegovu iskustvu, gotovo nikada ne događa da početno ugovoreni troškovi budu dostatni.<br />
Govoreći o projektu s Brodosplitom, naveo je da je ugovor bio sklopljen za razvoj prototipa i brodova iz serije za određeni iznos, koji se s vremenom pokazao nedostatnim.</p>
<p>Kako su godine prolazile, a troškovi rasli, došlo se u situaciju da se moralo pregovarati s partnerom s druge strane. Prema njegovim riječima, zahtjevi koji su tada postavljeni bili su znatno veći od onoga što se stručnim ekspertizama moglo dokazati.</p>
<p>Naglasio je da sam iznos, kao brojka, nije bio presudan te da se nije željelo razgovarati o brojkama, nego o argumentima. Jasno je rečeno da se može prihvatiti ono za što postoje konkretni argumenti, dok se zahtjevi za koje takvi argumenti nisu postojali nisu mogli prihvatiti. Budući da dogovor nije postignut, strane su se razišle, brodovi nisu proizvedeni, a projekt nije realiziran.</p>
<p>Grebenar je naveo da se taj slučaj sada rješava sudskim putem, dodajući da je to jedan od mogućih epiloga ovako složenih projekata i da se na takve ishode mora računati.</p>
<p><strong>Novi brodovi i domaća industrija</strong></p>
<p>Dugoročni plan razvoja predvidio je opremanje Hrvatske ratne mornarice s dva višenamjenska broda razine korvete, koji imaju sposobnosti djelovanja i obrane pod morem, na površini i u zraku.</p>
<p>Za taj je projekt upućen zahtjev za informativnu ponudu većem broju zemalja, uz jasno definirane taktičko-tehničke zahtjeve i kriterije bodovanja, među kojima su cijena, dinamika isporuke, zadovoljavanje tehničkih zahtjeva i uključenost domaće obrambene industrije. U tom je kontekstu naglašena važnost toga da domaća industrija, kada god je moguće, sudjeluje ne samo kao podizvođač nego i kao nositelj certifikata proizvođača, čime se omogućuje samostalno provođenje promjena i modifikacija, veća operativna raspoloživost te otpornost u uvjetima poremećaja opskrbnih lanaca.</p>
<p><strong>Europski mehanizmi</strong></p>
<p>Ivica Grebenar na kraju je govorio o instrumentima Europske unije, uključujući SAFE, navodeći da je Hrvatska u modele government to government i joint procurement uvrstila ukupno devet projekata. Uz FPV sustave, ti projekti obuhvaćaju i kacige, besposadne zemaljske sustave te druge proizvode i sustave vojne opreme. Europska unija pritom ne osigurava samo dugoročne zajmove, nego i mehanizme zajedničke kupnje naoružanja, sustava i vojne opreme s ciljem jačanja obrambenih sposobnosti država članica i konkurentnosti europske obrambene industrije.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/ivica-grebenar-u-podcastu-morhologija-obrana-nije-samo-vojska-obrana-je-spremnost-drustva/">Ivica Grebenar u podcastu Morhologija: &#8220;Obrana nije samo vojska, obrana je spremnost društva&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Ivica Grebenar u podcastu Morhologija: &#8220;Obrana nije samo vojska, obrana je spremnost društva&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[Hrvatska se nalazi u završnoj fazi nekoliko važnih procesa nabave – haubica CAESAR, kamiona Tatra T815-7, tenkova Leopard 2A8 i protudronskih sustava Counter-UAS, istaknuo je Grebenar]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2025/12/2025-12-30-morhologija-grebenar-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Zapovjednik Orkestra Oružanih snaga pukovnik Milan Milas u podcastu Morhologija: &#8220;Rasprodali smo kazalište za tri sata&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/zapovjednik-orkestra-oruzanih-snaga-pukovnik-milan-milas-u-podcastu-morhologija-rasprodali-smo-kazaliste-za-tri-sata/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zapovjednik-orkestra-oruzanih-snaga-pukovnik-milan-milas-u-podcastu-morhologija-rasprodali-smo-kazaliste-za-tri-sata</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Drazen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 22 Dec 2025 11:56:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=265352</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi Morhologije gost je Milan Milas, zapovjednik Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/zapovjednik-orkestra-oruzanih-snaga-pukovnik-milan-milas-u-podcastu-morhologija-rasprodali-smo-kazaliste-za-tri-sata/">Zapovjednik Orkestra Oružanih snaga pukovnik Milan Milas u podcastu Morhologija: &#8220;Rasprodali smo kazalište za tri sata&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #15 | pukovnik Milan Milas - Orkestar OSRH" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/9xSRyEcV4xA?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U razgovoru govori o putu od glazbene škole do zapovjedne funkcije, razvoju Orkestra Oružanih snaga, njegovoj današnjoj strukturi i ulozi koju vojna glazba ima u državnim i vojnim protokolima, ali i u javnosti.</p>
<h3>Četiri sastava, jedna misija</h3>
<p>Zapovjednik Orkestra Milan Milas rođen je u Splitu, a život mu je, kako kaže, oduvijek bio vezan uz Kaštela, konkretno Kaštel Kambelovac i Kaštel Lukšić. S glazbom je započeo rano, s 11 godina krenuo je u glazbenu školu u Splitu s obzirom na to da tada još nije postojala područna glazbena škola u Kaštelima. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu u Splitu, a 1993. godine došao je studirati u Zagreb, gdje je na Muzičkoj akademiji studirao klarinet kod pokojnog profesora Josipa Nohte.</p>
<p>Put u Orkestar Oružanih snaga počeo je na neobičan način, prisjeća se pukovnik. &#8220;Na trećoj godini studija na Muzičkoj akademiji vidjeli smo plakate na kojima se traže glazbenici za orkestar Hrvatske vojske&#8221;, objašnjava Milas i dodaje: &#8220;Odlučili su ga proširiti studentima Muzičke akademije i diplomiranim akademskim glazbenicima.&#8221;</p>
<p>Kako napominje, Orkestar Hrvatske vojske u Zagrebu i Orkestar Hrvatske ratne mornarice u Splitu ustrojeni su već 1991. godine. &#8220;Tijekom 90-ih godina orkestar se postupno širio, a profil koji ima danas nastao je krajem 90-ih godina&#8221;, rekao je pukovnik Milas.</p>
<p>Danas Orkestar Oružanih snaga ima nekoliko zasebnih sastava. &#8220;U sastavu imamo Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, koji je naš najveći sastav. Imamo i Jazz orkestar Hrvatske vojske, a oba sastava djeluju u Zagrebu i ondje imaju probe. U Splitu imamo Orkestar Hrvatske ratne mornarice i klapu Sv. Juraj&#8221;, kazao je Milas.</p>
<p>Splitski dio, kako objašnjava, manji je sastav koji se specijalizirao za revijsku i festivalsku glazbu. &#8220;Zapovjednik je bojnik Mijo Mišetić, a dirigent Tonči Čičerić, koji radi sjajne aranžmane i ujedno je skladatelj&#8221;, ističe pukovnik. S tim orkestrom nastupali su u Münchenu, Los Angelesu, Sarajevu, Portorožu i na Splitskom festivalu kao službeni orkestar. &#8220;Svake godine imamo najmanje dva koncerta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu i nastupamo na Splitskom ljetu. Riječ je o vrlo ozbiljnom orkestru&#8221;, naglašava.</p>
<h3>Rasprodano kazalište i humanitarna dimenzija</h3>
<p>Posebno uspješan bio je koncert Jazz orkestra Hrvatske vojske i gostiju održan 7. prosinca u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. &#8220;To nam se dogodilo prvi put. Karte smo pustili u prodaju u 15 sati, a već oko 18 ili najkasnije 19 više nije bilo nijedne karte&#8221;, s ponosom priča Milas i dodaje: kolega bojnik Davor Dropuljić, dirigent Jazz orkestra, i ja sjeli smo i dogovarali program. &#8220;Razgovarali smo koji bi solisti bili odgovarajući s obzirom na prigodu, datum i sve ostalo. On je predložio neka imena, ja neka druga, ali u principu program je njegovo djelo i on ga je odabrao&#8221;, objašnjava zapovjednik. &#8220;Uspjeli smo dobiti sve soliste koje smo zamislili i bili smo jako sretni zbog toga&#8221;, dodaje.</p>
<p>Posebno ističe humanitarni karakter koncerta. &#8220;Sve karte za koncert u kazalištu, koje su rasprodane za tri sata, bile su donacijske i sav prihod išao je Zakladi vojne solidarnosti. To nas čini ponosnima&#8221;, kazao je pukovnik Milas. Sljedeće godine, najavljuje, planiraju tri koncerta u kazalištu Komedija i sva tri bit će u korist Zaklade. Dva koncerta svirat će Simfonijski puhački orkestar, a jedan Jazz orkestar.</p>
<h3>Ljudi, sustav i nevidljivi dio posla</h3>
<p>Da bi se netko zaposlio u Orkestru Oružanih snaga, objašnjava Milas, mora se otvoriti radno mjesto. &#8220;To se događa kada netko ode u mirovinu ili ako u novom ustroju dobijemo nova mjesta. Tada raspisujemo javni natječaj&#8221;, kaže. &#8220;Traži se završena Muzička akademija i točno određeni instrument koji nam u tom trenutku treba&#8221;, dodaje pukovnik. Nakon audicije slijedi liječnički pregled i skraćena vojna izobrazba, jer pripadnici Orkestra pripadaju kategoriji vojnih specijalista, časnika i dočasnika.</p>
<p>Zanimanja ima. &#8220;Prije otprilike mjesec dana objavili smo natječaj za šest novih radnih mjesta. Na tih šest mjesta javilo se više od 20 kandidata. Bili smo jako sretni i ugodno iznenađeni&#8221;, rekao je Milas.</p>
<p>Klapa Sv. Juraj, ističe pukovnik, ima probe kad god mogu jer su iznimno vrijedni. &#8220;Godišnje su više od 200 dana na putu, tako da ne stignu vježbati koliko bi željeli, ali unatoč tome zvuče sjajno&#8221;, kaže Milas. &#8220;Jako su motivirani, ksmo god dođu ljudi ih vole čuti i vidjeti. Oni su naš ponos i drago mi je da su dio sustava Orkestra Oružanih snaga.&#8221;</p>
<p>Inače, na mjesto zapovjednika Milas je došao prije godinu i osam mjeseci. &#8220;Sustav je već bio uhodan i dobro je funkcionirao i prije mene, tako da sebi ne pripisujem te zasluge&#8221;, kaže. &#8220;Pukovnik Miroslav Vukovojac-Dugan i svi zapovjednici prije mene postavili su stvari kako treba. Došao sam u uhodan sustav&#8221;, dodaje.</p>
<p>Što se logistike tiče, Orkestar Oružanih snaga danas djeluje u novim prostorima u sklopu Ministarstva obrane, u blizini dvorane Zvonimir. &#8220;Sustav je prepoznao našu vrijednost i tako se prema nama odnosi&#8221;, kaže Milas te ističe potporu zapovjedništva i prijašnjih zapovjednika ZZP-a kao i kabineta ministra obrane, koji su omogućili preseljenje u nove prostore.</p>
<p>Iako su koncerti i nastupi u javnosti najvidljiviji dio njihova rada, Orkestar Oružanih snaga godišnje ima više od 600 protokolarnih potpora. Najveći dio odnosi se na trubače, koji godišnje odrade više od 400 mirozova, od Vukovara do Dubrovnika, uključujući otoke i sve krajeve Hrvatske. Orkestar sudjeluje u svim protokolima Ministarstva obrane, Vlade i Ureda predsjednika Republike Hrvatske.</p>
<p>&#8220;Razlika između nas i drugih profesionalnih orkestara nije velika. Imamo svoje programe, sezonu i probe. Razlika je u tome što češće sudjelujemo u protokolarnim aktivnostima i što ne nosimo odijela već odoru, što činimo s ponosom&#8221;, ističe pukovnik.</p>
<h3>Delirij u dvorani</h3>
<p>Ove godine prvi put su u Splitu organizirali međunarodnu konferenciju zapovjednika vojnih orkestara. &#8220;Jubilarnu 20. konferenciju, prvi put održanu u Hrvatskoj. To je bio iznimno uspješan događaj&#8221;, rekao je Milas.</p>
<p>Posebno se ističe nastup u Düsseldorfu. &#8220;U Düsseldorfu smo nastupili na jednom od najjačih svjetskih festivala vojnih orkestara s našim Simfonijskim puhačkim orkestrom, Počasno-zaštitnom bojnom i klapom&#8221;, priča pukovnik. &#8220;Imali smo točku od devet minuta, od čega su prve četiri minute bile film o Hrvatskoj na videozidu dugom 66 metara&#8221;, objašnjava.</p>
<p>&#8220;Prikazivali su se Dubrovnik, Slavonija, Hrvatsko zagorje, Split i Zadar. Publika je reagirala emotivno, a završetak s klapom izazvao je pravi delirij u dvorani&#8221;, opisuje Milas.</p>
<p>Za sljedeću godinu, najavljuje, planiraju gostovanja u Osijeku na Osječkom kulturnom ljetu, u Vukovaru i Varaždinu. &#8220;S klapom i orkestrom Hrvatske ratne mornarice često nastupamo naobali i otocima. Želja nam je da s velikim sastavima više nastupamo i u kontinentalnim gradovima jer orkestrom možemo promovirati Oružane snage, vojne škole i učilišta&#8221;, kaže zapovjednik. &#8220;To treba biti zajednički proizvod na ponos cijelog sustava&#8221;, zaključuje pukovnik Milan Milas.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/zapovjednik-orkestra-oruzanih-snaga-pukovnik-milan-milas-u-podcastu-morhologija-rasprodali-smo-kazaliste-za-tri-sata/">Zapovjednik Orkestra Oružanih snaga pukovnik Milan Milas u podcastu Morhologija: &#8220;Rasprodali smo kazalište za tri sata&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Zapovjednik Orkestra Oružanih snaga pukovnik Milan Milas u podcastu Morhologija: &#8220;Rasprodali smo kazalište za tri sata&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi Morhologije gost je Milan Milas, zapovjednik Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2025/12/2025-12-18-morhologija-15-milas-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
		<item>
		<title>Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: &#8220;U specijalnim snagama ostanu psihički najjači&#8221;</title>
		<link>https://www.morh.hr/pukovnik-melior-klaric-u-podcastu-morhologija-u-specijalnim-snagama-ostanu-psihicki-najjaci/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=pukovnik-melior-klaric-u-podcastu-morhologija-u-specijalnim-snagama-ostanu-psihicki-najjaci</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Dec 2025 11:56:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska vojska u medijima]]></category>
		<category><![CDATA[Morhologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.morh.hr/?p=265003</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pukovnik Melior Klarić</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/pukovnik-melior-klaric-u-podcastu-morhologija-u-specijalnim-snagama-ostanu-psihicki-najjaci/">Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: &#8220;U specijalnim snagama ostanu psihički najjači&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe loading="lazy" title="MORHOLOGIJA #14 | pukovnik Melior Klarić" width="868" height="488" src="https://www.youtube.com/embed/YBvK1bBYzVo?wmode=transparent&amp;rel=0&amp;feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pukovnik Melior Klarić, bivši pripadnik Zapovjedništva specijalnih snaga, koji ove godine slavi 21. obljetnicu službe, a trenutno obnaša dužnost izvršnog časnika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Govorio je o svom profesionalnom putu, o tome kako izgleda karijera u specijalnim snagama, kako je tehnologija promijenila lice moderne vojske te kakvu poruku ima za nove ročnike koji ulaze u sustav.</p>
<p><strong>Poziv koji spaja altruizam i adrenalin</strong></p>
<p>Odluka o vojnoj karijeri nije bila slučajna. „Od malih nogu zanimala su me zanimanja koja kombiniraju altruizam i određenu dozu adrenalina“, kaže Klarić. Razmatrao je policiju, pa čak i medicinu, no na kraju se odlučio za vojni poziv.</p>
<p>Njegova priča počinje 2004. godine, kada je započeo služenje tadašnjeg šestomjesečnog vojnog roka kao vojnik-izvidnik u vojno-obavještajnoj postrojbi. „Imao sam izvrsne zapovjednike i dočasnike koji su na mene ostavili snažan i pozitivan dojam. Shvatio sam da mi se taj poziv sviđa i da se želim profesionalno posvetiti vojnom pozivu“, rekao je.</p>
<p>Nakon toga postao je kadet trećeg naraštaja na Hrvatskom vojnom učilištu. Školovanje je bilo organizirano kao civilno-vojno obrazovanje, a paralelno je pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, studij informacijskih znanosti.</p>
<p><strong>Specijalne snage &#8211; više od filmske iluzije</strong></p>
<p>Od samog početka znao je što želi. „Bez obzira na rodove, službe i struke, specijalne snage i specijalne operacije od malih su mi nogu bile posebno zanimljive“, kaže Klarić. Na to su utjecali filmovi i računalne igre, ali i percepcija tog poziva kao iznimno dinamičnog, u kojem se stječu vještine poput padobranstva, ronjenja i planinarenja.</p>
<p>Stvarnost, međutim, nema mnogo veze s filmskim prikazima. „U filmovima se prikazuje otprilike 3 posto onoga što je u stvarnosti atraktivno i uzbudljivo. Preostalih 95 do 97 posto čine pripreme, uvježbavanje i sustavan rad“, objašnjava Klarić. „To je kao kod vrhunskih sportaša. Vidimo ih na dan osvajanja medalje, ali ne vidimo sve godine treninga i odricanja.“</p>
<p>Potom, Klarić je pristupio Temeljnoj obuci za specijalna djelovanja, neformalno zvanoj komando obuka, koju ne prođe čak između 80 i 90 posto početnih kandidata. „Svi koji pristupe selektivnim kvalifikacijskim obukama dođu kao mladi ljudi u naponu snage, to nije sporno“, kaže Klarić. „Ali na kraju ostanu oni koji su psihički u glavi najjači, najposloženiji. U biti psiha i um su iznad materije.“ Taj proces služi kao ulazni filter kako bi sustav bio siguran da ulaže u prave ljude.</p>
<p><strong>Tri misije u Afganistanu</strong></p>
<p>„Jedan od najvećih benefita službe u specijalnim snagama jest neprestana obuka“, objašnjava Klarić. Stalno ste u ciklusima obuka, vježbi i misija. Klarić je sudjelovao u tri misije u Afganistanu, gdje je ukupno proveo oko dvije godine, prvu rotaciju u Mazar-i Šarifu, a drugu i treću u Kabulu. Hrvatski kontingenti specijalnih snaga bavili su se mentoriranjem, obučavanjem i savjetovanjem domicilnih snaga.</p>
<p>Kroz 16 godina u Specijalnim snagama pukovnik Klarić prošao je put od operativca na terenu do odgovornih zapovjednih dužnosti. Bio je zapovjednik tima, voditelj operativnog odsjeka, zamjenik zapovjednika grupe, zapovjednik grupe, a zatim i voditelj odsjeka za planiranje u Zapovjedništvu Specijalnih snaga. Najveći broj ljudi kojim je zapovijedao bio je oko stotinu u postrojbi, a tijekom priprema za vježbe i misije taj se broj znao i udvostručiti.</p>
<p>„Rad s ljudima najveća je čast koju sam imao i koju imam kao časnik Hrvatske vojske“, rekao je. Suprotno uvriježenoj percepciji, u profesionalnom vojnom okruženju razmišljanje se ne samo dopušta, nego i očekuje. „Svaki član tima sudjeluje u planiranju zadaće. Ako netko vidi propust ili bolje rješenje, njegova je dužnost to reći. Konačna odgovornost uvijek je na zapovjedniku.“</p>
<p>Kroz karijerni put koji je odabrao prirodno su ga, kaže, zanimali i hobiji povezani s tim pozivom. To su streljaštvo, padobranstvo, ronjenje, trekking, planinarenje i slične aktivnosti. „Osobito u mlađim danima, prije nego što su u život ušli supruga i djeca, taj se ritam gotovo preklapao. Ili ste bili na poslu i obučavali se, ili ste se u slobodno vrijeme bavili istim ili srodnim sportovima, koji su na neki način nastavak onoga što radite u službi“, rekao je Klarić, koji je s vremenom postao i sudac u streljaštvu.</p>
<p><strong>Era dronova: od hobističkih natjecanja do bojnog polja</strong></p>
<p>Kada je riječ o tehnološkom napretku, pukovnik Klarić ističe velike promjene. „Kada sam 2009. ušao u specijalne snage, osobna oprema vojnika kakvu ste tada imali i ona koja se koristi danas – to je kao nebo i zemlja. Od tekstila do osobne opreme, džepića, ruksaka i kaciga“, rekao je, dodajući da je oprema koja se danas koristi tada izgledala kao znanstvena fantastika.</p>
<p>Današnja oprema uključuje napredne senzore, uređaje za noćno promatranje, termoviziju i sofisticirane komunikacijske sustave. „Svaki pripadnik tima specijalnih snaga ima osobni uređaj radioveze koji vrijedi desetke tisuća eura. Za to morate imati sigurnosnu provjeru“, rekao je. Takvi sustavi omogućuju zaštićenu komunikaciju i jasnu operativnu prednost na terenu.</p>
<p>Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su besposadni sustavi. Prvi komercijalno dostupni dronovi počeli su se koristiti oko 2015. godine. Razvoj besposadnih sustava posljednjih je godina snažno ubrzan, dijelom potaknut ratom u Ukrajini. FPV dronovi, koji su u početku služili za hobistička natjecanja i utrke, postali su jedno od ključnih sredstava suvremenog ratovanja, pojasnio je Klarić.</p>
<p>Klarić je među pionirima uvođenja FPV dronova u Hrvatsku vojsku. „Zadnje dvije godine bavimo se testiranjem i eksperimentiranjem s njima. Možemo s ponosom reći da imamo vrhunska sredstva, uključujući i domaću proizvodnju, koja su sada službeno ušla u inventar Oružanih snaga“, rekao je. „U tom segmentu ne samo da ne zaostajemo, nego u pojedinim aspektima imamo i prednost u odnosu na dio NATO vojski.“</p>
<p><strong>Poruka novim ročnicima</strong></p>
<p>Za kraj razgovora Klarić je uputio jasnu poruku onima koji kreću u temeljno vojno osposobljavanje. Najnoviji koncept s dva mjeseca obuke osmišljen je tako da se vrijeme maksimalno iskoristi. „Mladima želim reći da tome pristupe otvorena uma i mislim da se neće razočarati u ta dva mjeseca. Naša je iskrena želja da, kada izađu s temeljnog vojnog osposobljavanja, bilo da se odluče za profesionalnu službu ili nastave dalje svojim civilnim životom, mogu reći da ta dva mjeseca nisu bila uzalud potrošena i da su stekli korisne vještine za život“, zaključio je pukovnik Melior Klarić.</p>
<p>Objava <a href="https://www.morh.hr/pukovnik-melior-klaric-u-podcastu-morhologija-u-specijalnim-snagama-ostanu-psihicki-najjaci/">Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: &#8220;U specijalnim snagama ostanu psihički najjači&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.morh.hr">MORH</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		  <seo:title><![CDATA[Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: &#8220;U specijalnim snagama ostanu psihički najjači&#8221;]]></seo:title>
  <seo:description><![CDATA[U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pukovnik Melior Klarić]]></seo:description>
  <media:content url="https://www.morh.hr/wp-content/uploads/2025/12/2025-12-16-klaric2-1350x900.jpg" medium="image" />
	</item>
	</channel>
</rss>
