Vojno-redarstvena operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti i označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata.

Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 na oko 80 kilometara dugoj bojišnici u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija i uspostavile su nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Operaciju je odobrio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generala zbora Janka Bobetka.

Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad Republike Hrvatske Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Hrvatska vojska u operaciji Bljesak

Vojno-redarstvena operacija Bljesak kao ključna vojna operacija Hrvatske vojske imala je veliki strateški značaj jer je omogućila oslobađanje značajnog dijela teritorija i time osnažila i povećala moral vojske i civilnog stanovništva te osnažila poziciju Hrvatske u naknadnim pregovorima.

Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995. godine kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koji je u državno-pravni poredak vraćen mirnom reintegracijom od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.

Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. Hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.

Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.

Uloga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Važnu ulogu u Bljesku imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MiG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, brigadni general Rudolf Perešin. Perešin je poginuo nakon što je njegov MiG-21 bio pogođen iznad Stare Gradiške 2. svibnja 1995. godine.

Po njemu su nazvani Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici te Središte za obuku HRZ-a u Zemuniku.

Brigadni general Rudolf Perešin ostavio je povijesni trag u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu kada je 25. listopada 1991. godine iz Bihaća preletio u Klagenfurt u Austriji te svijetu poslao poruku: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”

Perešinov avion MiG-21 oznake “26 112” nalazio se u Vojno-zrakoplovnom muzeju u austrijskom gradiću Zeltwegu, a nakon 28 godina, u svibnju 2019. godine, vraćen je u Hrvatsku.

Objava 31. obljetnica VRO Bljesak pojavila se prvi puta na MORH.

Središnje obilježavanje održava se pod pokroviteljstvom i u suorganizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra.

Program središnjeg obilježavanja počinje 21. siječnja 2026. budnicom gradskim ulicama, nakon čega će se odati počast poginulim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca na više lokacija u Zadru, a potom slijedi mimohod pripadnika Oružanih snaga RH i Ministarstva unutarnjih poslova s ratnim zastavama te misa u Crkvi sv. Šime, a u poslijepodnevnim satima u Koncertnoj dvorani braće Bersa održat će se znanstveni simpozij o sanitetu u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica.

Drugog dana središnjeg obilježavanja 33. obljetnice VRO Maslenica predviđeno je odavanje počasti na više lokacija u zadarskom zaleđu – u Kašiću, Islamu Latinskom i Posedarju te kod Masleničkog mosta, kao i mise u Paljuvu i Podpragu, a u večernjim satima otvara se izložba u Gradskoj straži pod nazivom “Da se ne zaboravi – Hrvatska rođena u ratu”.

U sklopu programa obilježavanja od 17. siječnja do 1. ožujka uz odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen-obilježja diljem Zadarske županije, održavaju se brojna kulturna i sportska događanja te edukativni i povijesni programi posvećeni očuvanju sjećanja na VRO Maslenica ’93.

Objava 33. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica pojavila se prvi puta na MORH.

Vojni studijski programi

Nositelj izvođenja: Sveučilište obrane i sigurnosti u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman“:

• Vojno inženjerstvo
• Vojno vođenje i upravljanje
• Vojno pomorstvo

Nositelj izvođenja: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman” i Središtem za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Rudolf Perešin”:

• Aeronautika – smjer vojni pilot
• Aeronautika – smjer vojna kontrola zračnog prometa

Prijava i upis

Postupak prijave i uvjeti upisa koje moraju ispuniti kandidati za prijam u kadetsku službu propisani su Javnim natječajem koje objavljuje Ministarstvo obrane u Narodnim novinama i na službenoj internetskoj stranici www.morh.hr.

Zainteresirani kandidati u propisanom se roku prijavljuju elektronički Središnjem prijavnom uredu na portalu Postani student i pismeno na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osoblje, Ilica 256b, Zagreb.

Uz prijavu kandidati trebaju priložiti zamolbu sa životopisom, adresom i brojem telefona/mobitela, presliku osobne iskaznice i rodnog lista te uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak protiv krandidata, ne starije od šest mjeseci.

Kandidate koji ispunjavaju propisane uvjete za prijam u kadetsku službu i koji se u propisanom roku elektronički prijave Središnjem prijavnom uredu na portalu Postani student Ministarstvo obrane pozvat će na odabirni postupak.

U odabirnom postupku kandidati trebaju zadovoljiti zdravstvene, psihičke, tjelesne i sigurnosne kriterije.
Kandidati koji zadovolje uvjete odabirnog postupka Ministarstva obrane rangiraju se na listi kandidata za odabrani studijski program na portalu Postani student. Rang-lista za pojedine studijske programe sastavlja se na temelju bodova ostvarenih na ispitima državne mature i postignutog uspjeha u srednjoj školi.

Nakon upisa, a prije početka prvog semestra, kandidati imaju obvezu tijekom rujna završiti Pripremni kamp koji se provodi na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”, Ilica 256b, Zagreb.

Ministarstvo obrane obvezuje se tijekom studija kadetu osigurati:

• mjesečnu stipendiju u skladu s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima sklapanja ugovora o kadetskoj službi i ugovora o stipendiranju
• osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, ako nije zdravstveno osiguran po drugoj osnovi
  osiguranje od posljedica nesretnog slučaja
• smještaj u vojnim lokacijama
• prehranu u vojnim lokacijama prema posebnim propisima kojima je uređeno područje prehrane u Oružanim snagama vojnu odoru prema posebnim propisima kojima je uređeno nošenje vojnih odora u Oružanim snagama
• mjesni prijevoz u mjestu školovanja
• refundaciju troškova prijevoza za dva putovanja godišnje iz mjesta školovanja u mjesto prebivališta i obratno prema cijeni autobusne ili željezničke karte
• troškove izdavanja studentske iskaznice (X-ice)
• obvezne udžbenike i pisaći pribor
• odjeću, obuću i drugu opremu za tjelovježbu
• korištenje sportskih terena u vojnim lokacijama
• troškove izrade i obrane završnog rada
• iznos upisnine
  • iznos participacije u troškovima studija pri redovnom upisu akademske godine
  • osposobljavanje za vozača vozila B kategorije za one kadete koji je ne posjeduju.

Smještaj na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”:

Studenti vojnih studijskih programa Vojno inženjerstvo, Vojno vođenje i upravljanje, Aeronautika – vojni pilot i Aeronautika – vojna kontrola zračnog prometa smješteni su u kampusu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” (HVU), koji se nalazi u zapadnom dijelu grada Zagreba u blizini ZET-ova okretišta na Črnomercu (Ilica 256b).

Studenti vojnog studijskog programa Vojno pomorstvo smješteni su u prostorijama Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” u vojarni “Admiral flote Sveto Letica Barba” u Splitu koja se nalazi na prostoru Lore u blizini Arene Split (Zrinsko Frankopanska 207a).

Navedeni prostori svojim kvalitetnim apartmanskim smještajem, učionicama, amfiteatrima, kabinetima, sportsko-rekreacijskim, kulturnim, ugostiteljskim i drugim sadržajima osiguravaju izvrsne uvjete za cjelodnevni boravak i školovanje studenata.

Sve učionice i amfiteatri opremljeni su adekvatnom edukacijskom tehničkom opremom (računala, projektori, pametne ploče i sl.), dok su specijalizirani kabineti opremljeni za namjensko izvođenje nastave u potpori stjecanja vojno stručne specijalnosti (oklopništvo, topništvo, inženjerija, pješaštvo, protuzračna obrana, veza, informatika, vojno-obavještajni, geoinformacijski sustavi, nuklearno-biološko-kemijska obrana (NBKO), 3D modeliranje i virtualna stvarnost, strojarstvo, raketna tehnologija, mine, protupodmornički sustavi, radarski sustavi).

Objava Postani kadet Oružanih snaga pojavila se prvi puta na MORH.

Za Republiku Hrvatsku datum 18. studenoga jedan je od najtragičnijih, ali i najznačajnijih u novijoj povijesti, dan kada je hrvatski narod pokazao jedinstvo, hrabrost i spremnost na najveću žrtvu za obranu domovine.

Kako bi se svim žrtvama u Domovinskom ratu dostojno odala počast, Hrvatski sabor je 2019. donio Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojim se 18. studenoga od 2020. obilježava kao državni blagdan i neradni dan.

Radi očuvanja trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, 2020. godine donesen je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Tim zakonima Republika Hrvatska trajno je potvrdila svoju opredijeljenost čuvanju sjećanja na sve koji su položili živote za slobodu Hrvatske.

Vukovar i Škabrnja nisu samo mjesta stradanja, oni su simboli hrvatskog zajedništva, otpora i nepokolebljive vjere u slobodu.

Vukovar, grad heroj, tri je mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja. Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991. godine slomljena je njegova obrana, a grad je razoren do temelja. Tisuće ljudi izgubile su živote, a stanovnici i branitelji završili su u logorima ili progonstvu.

Istoga dana, 18. studenoga 1991., u Škabrnji je počinjen težak zločin nad civilima i braniteljima. Ubijeno je 58 osoba, među njima žene, djeca i stariji. Škabrnja je uz Vukovar postala simbol hrvatskog stradanja i otpora u Domovinskom ratu.

Obilježavanjem Dana sjećanja Hrvatska odaje počast svim žrtvama Domovinskog rata i obvezuje se da njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena te da će istina o Domovinskom ratu biti čuvana i prenesena budućim generacijama kao temelj slobodne i suverene Hrvatske.

Objava Hrvatska obilježava 34. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje pojavila se prvi puta na MORH.

U skladu s europskim trendovima i promijenjenim sigurnosnim okolnostima, sve češćim elementarnim nepogodama i kriznim situacijama Hrvatska ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Prošlo je 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka, a u tom razdoblju 17 generacija odnosno približno 300 000 osoba nije prošlo nikakvu vojnu obuku.

Cilj programa je osposobiti mlade osobe temeljnim vojnim vještinama kako bi stekli znanja i sposobnosti potrebne u kriznim situacijama te time pridonijeli nacionalnoj sigurnosti. Osposobljeni ročnici postaju važan dio pričuvnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske i jačaju obrambenu spremnost države.

Program temeljnog vojnog osposobljavanja oblikovan je prema najnovijim standardima i podržan najnovijom tehnologijom u skladu s izazovima i zahtjevima današnjeg vremena. Na godišnjoj razini planira se pozivanje do 4 000 novaka raspoređenih u pet naraštaja.

U “Narodnim novinama” 5. studenoga 2025. objavljeni su:

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
• Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Objava Veliki vodič kroz Temeljno vojno osposobljavanje (TVO) pojavila se prvi puta na MORH.

Uz pješačke postroje, u svečanom vojnom mimohodu sudjelovat će motorizirani i mehanizirani postroji s više od 500 borbenih i neborbenih vozila, a na nebu iznad Zagreba održat će se spektakularan letački program u kojem će sudjelovati više od 40 letjelica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Ministarstva unutarnjih poslova, od helikoptera i aviona do najsuvremenijih višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Također, građani će putem videozida moći pratiti mimoplov Hrvatske ratne mornarice, koji će dodatno obogatiti doživljaj mimohoda prikazom brodova i plovila različitih namjena, uz isticanje uloge i sposobnosti pomorskih snaga u sklopu hrvatskog obrambenog sustava.

U sklopu mimohoda, građani će imati priliku vidjeti i prikaz novog naoružanja i suvremenih vojnih sredstava, kao što su besposadna letjelica Bayraktar, tenk Leopard i FPV dronovi, čime će se predstaviti tehnološki napredak i kontinuirano jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske.

Uz navedeno, na svečanom vojnom mimohodu održat će se i bogati kulturno-umjetnički program.

Objava Svečani vojni mimohod 2025. pojavila se prvi puta na MORH.

Zadaća Hrvatske vojske kroz trajanje PP sezone je pružanje pomoći i potpore lokalnoj zajednici i vatrogasnim postrojbama RH u gašenju požara otvorenog prostora, izviđanje iz zraka, prevoženje vatrogasnih snaga i snaga kopnene vojske i materijalno-tehničkih sredstava zrakom, opskrbljivanje vodom pripadnika vatrogasnih snaga i kopnene vojske i stanovništva ugroženog požarom te spašavanje i evakuacija svih sudionika u gašenju požara kao i stanovništva ugroženog požarom.

PP sezona odvija se u tri faze, a sukladno fazama određuju se potrebne snage i sredstva te sustav rukovođenja i zapovijedanja.

I. FAZA: Pripremna faza (siječanj-svibanj) – u ovoj fazi u stalnoj pripravnosti su zračne snage OSRH sukladno procjeni opasnosti i angažiraju se na zahtjev Vatrogasnog operativnog središta, a ostale snage tijekom ovog perioda provode pripremu ljudi i sredstava potrebnih za uspješnu provedbu protupožarnih aktivnosti, opremanje te koordinaciju s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

II. FAZA: Glavni napor PP sezone (lipanj-rujan) – razdoblje najintenzivnijeg angažiranja PP snaga OSRH. Sve snage se dovode u stupanj pune operativne spremnosti i razmještaju u područje djelovanja sukladno operativnom planu.

Ustrojava se Operativno vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske (OVZ RH) u Divuljama koje u svom sastavu ima Vojni dio iz kojeg se provodi sva koordinacija i zapovijedanje dodijeljenim PP snagama.

III. FAZA: Završna faza – raščlamba i priprema za narednu PP sezonu (listopad-prosinac) – ovu fazu obilježavaju raščlambe u cilju donošenja mjera kojima će se poboljšati postojeći način uporabe i angažiranja OSRH u provedbi sljedeće protupožarne sezone. U stalnoj pripravnosti su zračne snage sukladno procjeni opasnosti i angažiraju se na zahtjev Vatrogasnog operativnog središta.

Od lipnja do listopada u stalnoj pripravnosti su zračne snage – dva aviona Canadair CL-415 za pomoć drugim državama u sklopu rescEU mehanizma.

Objava Protupožarna sezona 2025 pojavila se prvi puta na MORH.

Stadion nogometnog kluba “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici mjesto je na kojem se 28. svibnja 1991. godine održala svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) i kada je hrvatskoj javnosti predstavljena prva brigada Zbora narodne garde. Od tada je taj dan poznat kako u Oružanim snagama tako i u široj javnosti kao Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske koji se obilježava svake godine 28. svibnja.

Zbor narodne garde ustrojio se kao odgovor na razoružavanje teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine formiran je Glavni stožer Hrvatske vojske (GS HV), kojem je na čelu bio general Anton Tus. U početku je u Hrvatskoj vojsci bio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan segment Oružanih snaga, dok je pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane postao pričuvni sastav Hrvatske vojske. 3. studenog 1991. godine, postrojbe Zbora narodne garde preimenovane u Hrvatsku vojsku.

Formiranjem Zbora narodne garde stvorena je i vojna snaga koja je obranila napadnuta hrvatska područja. Usprkos nametnutom embargu na uvoz oružja hrvatske Oružane snage su se razvijale i stjecale iskustvo te su tako ostvarile uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima koje su naposljetku okrunile 1995. godine provođenjem briljantnih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja s kojima su i pobjednički okončale rat.

Transformacija HV-a nakon Domovinskog rata

Hrvatska vojska se nakon Domovinskog rata profilirala iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje su pred nju postavljene.

Naime, u godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska je započela procese transformacije te je cilj bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim nastojanjima, a stalnom, sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti.

Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.

Članstvo u NATO Savezu omogućilo je Hrvatskoj još veći doprinos sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.

Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.

Objava 34 godine Hrvatske vojske pojavila se prvi puta na MORH.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

Operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti te označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata.

Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka.

Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

U VRO Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.

Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad RH Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Hrvatska vojska u operaciji Bljesak

Operacija Bljesak kao ključna vojna operacija provedena od strane Hrvatske vojske imala je veliki strateški značaj jer je omogućila oslobađanje značajnog dijela teritorija i time osnažila i povećala moral vojske i civilnog stanovništva te osnažila poziciju Hrvatske u naknadnim pregovorima.

Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995. godine kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je u državno-pravni poredak vraćeno procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.

Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.

Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.

Uloga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, brigadni general Rudolf Perešin.

Pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstava, brigadni general Rudolf Perešin ostavio je povijesni trag u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu kada je 25. listopada 1991. godine iz Bihaća preletio u Klagenfurt u Austriji te svijetu poslao poruku: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”

Četiri dana poslije, Rudolf Perešin vratio se u Hrvatsku i pridružio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, u čijem je razvoju imao značajnu ulogu. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama i operacijama Domovinskog rata.

Poginuo je u vojno-redarstvenoj operaciji “Bljesak” nakon što je njegov MIG-21 bio pogođen iznad Stare Gradiške 2. svibnja 1995. godine. Po njemu su nazvani Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici te Središte za obuku HRZ-a u Zemuniku.

Povijesnim preletom brigadni general Rudolf Perešin pružio je nadu hrvatskome narodu i svim hrvatskim braniteljima te ih ohrabrio u najtežim danima borbe za slobodu Republike Hrvatske.

Perešinov avion MiG-21 oznake “26 112” nalazio se u Vojno-zrakoplovnom muzeju u austrijskom gradiću Zeltwegu, a nakon 28 godina, u svibnju 2019. godine, vraćen je u Hrvatsku.

Objava 30. obljetnica VRO Bljesak pojavila se prvi puta na MORH.

The international exhibition of weaponry and military equipment, titled the Adriatic Sea Defense & Aerospace Exhibition and Conference (ASDA), will be held for the eighth time in Croatia and for the first time in Zagreb, at the multifunctional Arena Zagreb Hall from April 8 to 10, 2025.
The exhibition aims to showcase the achievements of the defense industry and support the international recognition of Croatian defense industry manufacturers.

The exhibition is organized by the U.S. company TNT Productions LLC, specialized in organizing trade fairs.
ASDA is the largest exhibition of military equipment and weaponry in this region, which has become a traditional event and is thus included in the calendar of international military exhibitions worldwide, becoming part of Croatia’s defense brand.

ASDA enables the international recognition of Croatian defense industry manufacturers. It is an opportunity for business meetings with leading manufacturers of weaponry and military equipment as well as for presenting the latest achievements of the Croatian defense industry.

Over 236 exhibitors from 28 countries are expected to participate, including 48 Croatian exhibitors.

Objava ASDA 2025 – Defense Industry Exhibition pojavila se prvi puta na MORH.

Međunarodna izložba proizvođača naoružanja i vojne opreme pod nazivom Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija (Adriatic Sea Defense & Aerospace Exhibition and Conference – ASDA) održava se osmi put u Hrvatskoj i prvi put u Zagrebu, u višenamjenskoj dvorani Arena, od 8. do 10. travnja 2025. godine.

Izložba se održava s ciljem prezentiranja dostignuća vojne industrije i potpore međunarodnoj afirmaciji hrvatskih proizvođača namjenske industrije.

Organizator izložbe je američka tvrtka TNT Productions LLC., specijalizirana za organizaciju sajamskih priredbi.

ASDA je najveća izložba vojne opreme i naoružanja na ovim prostorima, koja je postala tradicionalna i tako se uvrstila u kalendar međunarodnih vojnih izložbi u svijetu te je postala dio hrvatskog obrambenog branda.

ASDA omogućuje međunarodnu afirmaciju hrvatskih proizvođača obrambene industrije. Prilika je to za poslovne susrete s vodećim proizvođačima naoružanja i vojne opreme kao i za predstavljanje najnovijih dostignuća hrvatske vojne industrije.

Najavljen je dolazak više od 236 izlagača iz 28 zemalja, od kojih je 48 hrvatskih izlagača.

Objava ASDA 2025 pojavila se prvi puta na MORH.

Središnje obilježavanje održava se pod pokroviteljstvom i u suorganizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra.

Program središnjeg obilježavanja započinje u utorak 21. siječnja svečanom misom za Domovinu u crkvi sv. Šime s početkom u 18 sati, a od 19 sati u Providurovoj palači održat će se svečano uručenje braniteljskih zahvalnica postrojbama sudionicima u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica ’93, uz prigodni program i koncert klape Hrvatske ratne mornarice “Sv. Juraj” i policijske klape “Sv. Mihovil”.

Središnja proslava 22. siječnja započet će budnicom gradskim ulicama Zadra u 8 sati i mimohodom pripadnika Oružanih snaga RH i MUP-a s ratnim zastavama u 9:45 sati, a kod spomen-obilježja diljem Zadarske županije odat će se počast poginulim hrvatskim braniteljima te izraziti zahvalnost svima koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica ’93 i obrani Republike Hrvatske.

U sklopu programa obilježavanja od 18. siječnja do 2. ožujka održat će se molitvene hodnje, razna sportska natjecanja, projekcije dokumentarnih filmova te edukativni i povijesni programi posvećeni očuvanju sjećanja na vojno-redarstvenu operaciju Maslenica ’93.

Objava 32. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica pojavila se prvi puta na MORH.

Ovaj događaj je organiziran u cilju promocije vojnog poziva pod geslom “Postani hrvatski vojnik” te će pružiti priliku zainteresiranim posjetiteljima da upoznaju Hrvatsku vojsku kroz atraktivne pokazne vježbe i prikaz sposobnosti Hrvatske vojske te saznaju sve informacije o vojnom pozivu.

Središnji dio programa koji obuhvaća atraktivne pokazne vježbe i prikaz sposobnosti Hrvatske vojske započinje u 11 sati, a događaj uključuje i izložbu vojne opreme i naoružanja Oružanih snaga RH koja će biti prikazana na Marsovu polju od 9 do 15 sati.

Tijekom središnjeg dijela programa građani će imati priliku pratiti sposobnosti Hrvatske vojske kroz pokazne vježbe specijalnih postrojbi, skokove padobranaca, akcije vojno-policijskih pasa, rukovanje dronovima, prelet i prikaz sposobnosti višenamjenskog borbenog aviona Rafale, kao i helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Black Hawk te druge atraktivne sadržaje Hrvatske vojske.

Tom prigodom, zainteresirani posjetitelji moći će razgledati borbena oklopna vozila, vojnu opremu i naoružanje, dronove i druge sofisticirane tehnologije koje koristi Hrvatska vojska te također osobno iskusiti letenje u avionima i helikopterima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kroz VR (virtual reality) naočale.

U izravnom kontaktu s pripadnicima Hrvatske vojske i kadetima Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” na izložbenom prostoru Ministarstva obrane građani će moći saznati sve o mogućnosti razvoja karijere u Oružanim snagama Republike Hrvatske, dragovoljnom vojnom osposobljavanju i vojno-studijskim programima Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo, Vojno pomorstvo, zanimanju vojni pilot te vojni kontrolor zračnog prometa.

Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska pozivaju obitelji, učenike, studente i sve građane Istarske županije i grada Pule da dođu na poligon Marsovo polje, 6. prosinca 2024. godine od 9:00 do 15:00 sati te uživaju u dinamičnom programu te dožive vojne akcije uživo i budu dio ovog jedinstvenog vojnog događaja.

Za posjetitelje su organizirane pokazne vježbe i aktivnosti Hrvatske vojske prema sljedećem programu:

• Promidžba vojnog poziva studijskih programa Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” na izložbenom prostoru Ministarstva obrane od 9 do 15 sati
• Izložba naoružanja i vojne opreme od 9 do 15 sati
• Središnji dio programa s početkom u 11:00 sati uključuje pokazne vježbe pripadnika Satnije antiterorističke vojne policije, akcije vojno-policijskih pasa Pukovnije vojne policije, prikaz rukovanja dronom, metodsko-pokaznu vježbu Zapovjedništva specijalnih snaga te prelete i prikaz sposobnosti borbenog aviona Rafale i helikoptera Black Hawk.

Objava Postani hrvatski vojnik: Hrvatska vojska s građanima u Puli pojavila se prvi puta na MORH.

Kako bi se svim žrtvama u Domovinskom ratu dostojno odala počast, Hrvatski sabor je potkraj 2019. godine donio novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojim se 18. studeni od 2020. godine obilježava kao državni blagdan i neradni dan.

U cilju očuvanja trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, Vlada Republike Hrvatske donijela je 2020. godine Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta (Narodne novine, broj 25/2020).

Prigodni program 18. studenog u Vukovaru započinje u 10 sati u krugu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, nakon čega će, u 10:30 sati, Kolona sjećanja krenuti prema Memorijalnom groblju gdje će se položiti vijenci i služiti sveta misa za poginule i nestale hrvatske branitelje.

Odavanje počasti svim poginulim hrvatskim braniteljima u Škabrnji započinje 17. studenog u 18 sati paljenjem svijeća i molitvom u Ulici 18. studenog 1991. godine, a nastavit će se 18. studenog u 9:45 sati prigodnim programom, nakon čega će u 10:15 sati krenuti kolona sjećanja “Korak po korak” prema Spomen obilježju masovne grobnice na mjesnom groblju sv. Luke.

Objava 33. obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje pojavila se prvi puta na MORH.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica vojno- redarstvene operacije Oluja slavi se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prije 29 godina, 5. kolovoza 1995. godine operacijom Oluja u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

Oluja je uz Bljesak bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za “Oluju”!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istovremeno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji “Ljeto 95” stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.

Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili polu okruženje.

Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća.
Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

U samo 85 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno je stradalo 243 hrvatska branitelja, 1430 je ranjeno, a dva branitelja još uvijek se vode nestalima.

Vojno-redarstvenom operacijom Oluja je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija Oluja omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najznačajnijih strateških ciljeva – punopravno članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija Oluja kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

Objava 29. obljetnica VRO Oluja pojavila se prvi puta na MORH.

Zadaća Hrvatske vojske kroz trajanje PP sezone je pružanje pomoći i potpore lokalnoj zajednici i vatrogasnim postrojbama RH u gašenju požara otvorenog prostora, izviđanje iz zraka, prevoženje vatrogasnih i snaga kopnene vojske i materijalno-tehničkih sredstava zrakom, opskrbljivanje vodom pripadnika vatrogasnih snaga i kopnene vojske i stanovništva ugroženog požarom te spašavanje i evakuacija svih sudionika u gašenju požara kao i stanovništva ugroženog požarom.

PP sezona odvija se u tri faze, a sukladno fazama određuju se potrebne snage i sredstva te sustav rukovođenja i zapovijedanja.

I. FAZA: Pripremna faza (siječanj-svibanj) – u ovoj fazi u stalnoj pripravnosti su zračne snage OSRH sukladno procjeni opasnosti i angažiraju se na zahtjev Vatrogasnog operativnog središta, a ostale snage tijekom ovog perioda provode pripremu ljudi i sredstava potrebnih za uspješnu provedbu protupožarnih aktivnosti, opremanje te koordinaciju s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

II. FAZA: Glavni napor PP sezone (lipanj-rujan) – razdoblje najintenzivnijeg angažiranja PP snaga OSRH. Sve snage se dovode u stupanj pune operativne spremnosti i razmještaju u područje djelovanja sukladno operativnom planu.

Ustrojava se Operativno vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske (OVZ RH) u Divuljama koje u svom sastavu ima Vojni dio iz kojeg se provodi sva koordinacija i zapovijedanje dodijeljenim PP snagama.

III. FAZA: Završna faza – raščlamba i priprema za narednu PP sezonu (listopad-prosinac) – ovu fazu obilježavaju raščlambe u cilju donošenja mjera kojima će se poboljšati postojeći način uporabe i angažiranja OSRH u provedbi sljedeće protupožarne sezone. U stalnoj pripravnosti su zračne snage sukladno procjeni opasnosti i angažiraju se na zahtjev Vatrogasnog operativnog središta.

Od lipnja do listopada u stalnoj pripravnosti su zračne snage – dva aviona Canadair CL-415 za pomoć drugim državama u sklopu rescEU mehanizma.

Objava Protupožarna sezona 2024 pojavila se prvi puta na MORH.

Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže RH su zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije RH u isključivom gospodarskom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru.
U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža RH pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u skladu s odredbama Zakona o Obalnoj straži RH.

Zajedno s ostalim državnim subjektima koji sudjeluju u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru, Obalna straža RH pridonosi sigurnosti i zaštiti ljudskih života, materijalnih dobara, očuvanju okoliša te štiti morske resurse na način da se oni koriste u skladu sa zakonima RH.

Obalna straža RH sastoji se od Zapovjedništva, 1. divizijuna s bazom u Splitu i 2. divizijuna s bazom u Puli. U svojem sastavu ima devet brodova, četiri gumene brodice i pet brodica iz sastava

Odreda rezidencijalnih brodova u Puli. U sastavu Obalne straže RH nalaze se i četiri helikoptera Mi-171Sh i dva zrakoplova PC-9M Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te besposadni zrakoplovi

Obavještajne pukovnije, koji su operativno podređeni zapovjedniku Obalne straže RH.

Prema Zakonu o Obalnoj straži RH (NN 125/19) – na snazi od 28. prosinca 2019. poslovi Obalne straže RH su:

• Nadzor i zaštita isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa nad kojima RH obnaša suverena prava i jurisdikciju
• Provedba jurisdikcije RH u području znanstvenog istraživanja mora i zaštite morskog okoliša u isključivom gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu RH
• Provedba jurisdikcije RH na otvorenom moru u skladu s međunarodnim pravom
• Traganje i spašavanje na moru, u skladu s posebnim propisima
• Sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencija prilikom iznenadnog onečišćenja mora, u skladu s posebnim propisima
• Nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje morsko ribarstvo u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru te na području isključivog gospodarskog pojasa
• Suzbijanje i sprječavanje transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i širenja oružja za masovno uništenje, u skladu s međunarodnim pravom
• Suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe, u skladu s međunarodnim pravom
• Nadzor nad provedbom propisa o ustanovljenim sigurnosnim zonama oko uređaja i naprava na moru za potrebe istraživanja i iskorištavanja morskog dna i podzemlja u epikontinentalnom pojasu RH
• Suzbijanje i uklanjanje sigurnosnih rizika od važnosti za nacionalnu sigurnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti
• Provedba drugih poslova u skladu s posebnim zakonima.

Pored navedenih zadaća Obalna straža RH:

• Sudjeluje u stalnom nadzoru mora u svojoj zoni odgovornosti te razmjenjuje informacije s drugim državnim tijelima u realnom vremenu
• Pruža potporu civilnim institucijama u slučaju prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća te provodi opskrbu pitkom vodom stanovništva na otocima u slučaju potrebe
• Priprema, oprema i uvježbava pomorske snage za samostalna ili združena djelovanja tijekom provedbi tradicionalnih zadaća na moru
• Održava i unaprjeđuje borbene funkcije operativnog planiranja, logistike, zapovijedanja i nadzora, zaštite snaga, manevra i paljbene moći pomorskih i zrakoplovnih snaga u samostalnom i združenom djelovanju
• Održava i unaprjeđuje sposobnosti za sudjelovanje u združenim, zajedničkim i međunarodnim NATO/EU/UN vođenim operacijama s težištem na dostizanju NATO standarda primjenjivih na OSt RH.

Objava Obalna straža Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na MORH.

Stadion nogometnog kluba “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici mjesto je na kojem se 28. svibnja 1991. godine održala svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) i kada je hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade Zbora narodne garde. Od tada je taj dan poznat kako u Oružanim snagama tako i u široj javnosti kao Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske koji se obilježava svake godine 28. svibnja.

Zbor narodne garde ustrojio se kao odgovor na razoružavanje teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine formiran je Glavni stožer Hrvatske vojske (GS HV), kojem je na čelu bio general Anton Tus. U početku je u Hrvatskoj vojsci bio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan segment Oružanih snaga, dok je pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane postao pričuvni sastav Hrvatske vojske. 3. studenog 1991., postrojbe Zbora narodne garde preimenovane u Hrvatsku vojsku.

Formiranjem Zbora narodne garde stvorena je i vojna snaga koja je obranila napadnuta hrvatska područja. Usprkos nametnutom embargu na uvoz oružja hrvatske Oružane snage su se razvijale i stjecale iskustvo te su tako ostvarile uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima koje su naposljetku okrunile 1995. godine provođenjem briljantnih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja s kojima su i pobjednički okončale rat.

Transformacija HV-a nakon Domovinskog rata

Hrvatska vojska se nakon Domovinskog rata profilirala iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje su pred nju postavljene.

Naime, u godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska je započela procese transformacije te je cilj bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim nastojanjima, a stalnom, sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti.

Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.

Članstvo u NATO Savezu omogućilo je Hrvatskoj još veći doprinos sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.

Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.

Objava 33 godine Hrvatske vojske pojavila se prvi puta na MORH.

Nositelj i glavni koordinator natjecanja je prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske časnički namjesnik Dražen Klanjec, a zapovjednik natjecanja je brigadir Renato Paradi.

Spremnost je osnovna odlika hrvatskog vojnika i trajni cilj izgradnje pripadnika OSRH. Stoga je cilj natjecanja prikazati odlike hrvatskog vojnika koje baštini još iz Domovinskog rata – požrtvovnost, hrabrost, izdržljivost, predanost. Od svojih početaka, natjecanja vode dočasnici jer su upravo oni najodgovorniji za pojedinačnu spremnost svojih vojnika, ujedno promovirajući i spremnost Dočasničkog zbora OSRH u potpori svojim zapovjednicima.

Natjecatelji će pod visokim stupnjem tjelesnog opterećenja pokazati svoju spremnost, znanje i vojničke vještine, kao i tjelesnu i psihološku pripremljenost na zahtjevnoj stazi dugoj približno 34 km, savladavanjem sedam radnih točaka.

Natjecat će se pripadnici Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova te pripadnici oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja.

Natjecanja za najspremnijeg pripadnika započeta su 2012. godine pod nazivom “Prvi za Hrvatsku” i nastavak su natjecanja koja su održavana od 1997. do 2000. godine pod nazivom “Prvi do Knina, prvi do slobode.” U znak sjećanja na heroja Domovinskog rata te pobjednika prvog natjecanja “Prvi do Knina, prvi do slobode” bojnika Davora Jovića, od 2018. godine natjecanje nosi naziv “Memorijali bojnik Davor Jović – natjecanje Prvi za Hrvatsku.”

Od 2014. godine natjecanje ima i međunarodni karakter. U zasebnoj konkurenciji istodobno okuplja i pripadnike savezničkih i partnerskih oružanih snaga te se odvija pod nazivom “Best Soldier Competitoin” promovirajući tako načelo suradnje, interoperabilnosti i zajedničkog djelovanja.

Objava Prvi za Hrvatsku 2024 pojavila se prvi puta na MORH.

Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak Hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka. Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.

Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.

Objava Operacija Bljesak pojavila se prvi puta na MORH.