U okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, Europska unija trenutačno razmješta 16 misija i operacija na tri kontinenta (Europa, Afrika, Azija), od čega je šest vojnih te deset civilnih s ukupno oko 5 000 ljudi.

U afričkim državama Maliju, Somaliji i Srednjoafričkoj Republici uspostavljene su obučne misije (EU Training Mission) kojima je cilj savjetovanje i obuka lokalnih sigurnosnih snaga. Dvjema pomorskim operacijama cilj je sprječavanje krijumčarenja ljudi, oružja te piratstva i uspostave sigurnosnih uvjeta za neometanu plovidbu važnim gospodarskim pravcima, dok je operacija Althea usmjerena na potporu Bosni i Hercegovini u osiguranju sigurnog okružja, provedbi obuke i izgradnji kapaciteta oružanih snaga BiH, pri čemu se surađuje s NATO savezom u skladu s Berlin plus ugovorom.

Vojne misije/operacije

1. EUTM Mali
2. EUTM Somalia
3. EUTM RCA (SAR)
4. EUNAVFOR Atalanta
5. EUNAVFOR MED Sophia
6. EUFOR Althea

Civilne misije

1. EUBAM RAFAH Palestina
2. EUPOL COPPS
3. EULEX Kosovo
4. EUMM Gruzija
5. EUCAP SAHEL Niger
6. EUCAP Somalija
7. EUBAM Libija
8. EUCAP SAHEL Mali
9. EUAM Ukrajina
10. EUAM Irak

Republika Hrvatska sudjeluje u operacijama EUNAVFOR Atalanta, EUNAVFOR MED Sophia i misiji EULEX Kosovo.

Objava Zajednička sigurnosna i obrambena politika – misije i operacije pojavila se prvi puta na MORH.

Ravnatelji su razgovarali o razvoju i provedbi inicijativa Europske unije u području obrane, s naglaskom na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) i s tim u vezi predstojeći strateški pregled. Također su raspravljali o utjecaju klimatskih promjena na obranu, kao i o modalitetima daljnjeg jačanja EU-NATO suradnje.

Ravnatelji su se složili kako je potrebno zadržati zamah po pitanju jačanja europske obrambene suradnje, poticati komplementaran razvoj sposobnosti te raditi na koherentnosti i provedbi postojećih inicijativa. Ravnatelji su naveli kako klimatske promjene predstavljaju sve veći izazov za obrambene kapacitete, resurse te ispunjenje operativnih zadaća i misija oružanih snaga. Na temu daljnjeg jačanja obrambene suradnje između Unije i NATO-a ravnatelji su se složili kako su zajedničke aktivnosti dviju organizacija važne kod pružanja podrške partnerima, posebno kad je riječ o hibridnim prijetnjama. Na sastanku je na ovu temu sudjelovao i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambenu politiku i planiranje, Patrick Turner.

Domaćin sastanka je bila Dunja Bujan, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Sastankom je predsjedao Pawel Herczynski, ovlašten za obavljanje poslova zamjenika glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) i direktor za ZSOP.

Objava Sastanak ravnatelja za obrambenu politiku Europske unije u Zagrebu pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Video: Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije pojavila se prvi puta na MORH.

Akreditirani predstavnici medija zainteresirani za praćenje pojedinih događaja iz nadležnosti Ministarstva obrane pravovremeno će biti obaviješteni o mjestu i vremenu dolaska te načinu prijave.

Objava Mediji pojavila se prvi puta na MORH.

Aktivnosti:

1. Neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku, 22.-23. siječnja 2020., Zagreb

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske organizirat će 22. i 23. siječnja 2020. u Zagrebu Neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku Europske unije.

Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o najnovijim dostignućima Europske unije u području obrane koji se održava na samom početku predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU.

Ravnatelji će razgovarati o aktivnostima Unije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, s naglaskom na aktualne obrambene inicijative EU, poput Stalne strukturirane suradnje (Permanent Structured Cooperation, PESCO), Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund, EDF), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (Coordinated Annual Review on Defence, CARD), vojne pokretljivosti te EU-NATO suradnje.

Sastanak će ujedno biti priprema za Neformalni sastanak ministara obrane EU koji će se održati u Zagrebu, u ožujku 2020.

Na sastanku sudjeluju ravnatelji uprava za obrambenu politiku EU država članica Unije, uz sudjelovanje predstavnika institucija EU, kao što su Europska komisija, EU Vojno osoblje (EUMS), Europska obrambena agencija (EDA), Skupina za političko-vojna pitanja (PMG), Tajništvo Vijeća, dok se ovisno o temama sastanka mogu pozvati i predstavnici NATO-a i/ili UN-a.

Sastankom predsjeda zamjenik glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS).

2. Neformalni sastanak ministara obrane, 4.- 5. ožujka 2020., Zagreb

Neformalni sastanak ministara obrane EU održat će se u Zagrebu 4. i 5. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva obrane.

Neformalni sastanak ministara obrane EU je sastanak visoke razine, na kojem ministri imaju priliku razmijeniti mišljenja o najnovijim postignućima u području Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Očekuje se kako će naglasak biti na obrambenim inicijativama u vezi jačanja europske sigurnosne i obrambene suradnje, promicanju sigurnosti i stabilnosti u neposrednom susjedstvu, suočavanju s hibridnim i kibernetičkim prijetnjama te jačanju EU-NATO suradnje.

Sastankom predsjeda Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Osim sudjelovanja ministara obrana EU država članica, sastanku prisustvuju predsjedatelj EU Vojnog odbora (EUMC), predstavnici Glavnog tajništva Vijeća (GSC), Političko-sigurnosnog odbora (PSC), Europske obrambene agencije (EDA), Uprave za krizno upravljanje i planiranje (CMPD) te EU Vojnog osoblja (EUMS).

Ovisno o temama, na sastanku sudjeluju i glavni tajnik NATO-a te podtajnik UN-a za mirovne operacije.

3. Prva konferencija treće faze Savjetodavnog foruma za održivu energiju u sigurnosnom sektoru, 17. i 18. ožujka 2020., Zagreb

Ministarstvo obrane i Europska obrambena agencija organiziraju 17. i 18. ožujka 2020. prvu konferenciju treće faze Savjetodavnog foruma za održivu energiju u sigurnosnom sektoru.

Konferencija Savjetodavnog foruma za održivu energiju u sigurnosnom sektoru za cilj ima okupiti stručnjake iz obrambenih i energetskih sektora kako bi se razmijenile informacije i najbolja praksa za poboljšanje upravljanja energijom, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, kao i povećanje zaštite i otpornosti kritičnih infrastruktura povezanih s obrambenom energijom.

U svrhu daljnjeg poboljšanja energetske učinkovitosti te prelaska na obnovljive izvore energije u obrani osnovan je Konzultacijski forum (Consultation Forum for Sustainable Energy in the Defence and Security Sector-CF SEDSS), koji je trenutno u Trećoj fazi i odnosi se na provedbu pravnog okvira Europske unije o energiji. Forum je značajan i u tome što pomaže državama članicama u njihovom radu na osiguranju otpornosti kritične energetske infrastrukture prema nizu prijetnji.

4. Konferencija na visokoj razini „Otvaranje potencijala europske obrambene suradnje: Nove prilike za osnaženu europsku obrambenu industriju“, 24. ožujka 2020., Zagreb

Konferencija na visokoj razini „Otvaranje potencijala europske obrambene suradnje: Nove prilike za osnaženu europsku obrambenu industriju“ održat će se 24. ožujka 2020. u Zagrebu, s ciljem upoznavanja znanstvene, istraživačke i industrijske zajednice o mogućnostima koje se otvaraju u okviru europskih obrambenih inicijativa usmjerenih na jačanje industrijske dimenzije obrane.

Konferencija na visokoj razini na temu osnaživanja europske obrambene industrije uobičajeni je događaj koji organizira država koja predsjeda Vijećem EU.

Konferencija će okupiti visoke dužnosnike, predstavnike država članica i institucija EU te predstavnike znanstvene, istraživačke i industrijske zajednice. Cilj je upoznati ključne sudionike o aktualnostima u okviru EU po pitanju obrambene industrije te potaknuti razmjenu iskustava i znanja u svrhu jačanja suradnje i doprinosa snaženju industrijske dimenzije obrane. Poseban naglasak bit će na mogućnostima civilno-vojne suradnje kroz Europski obrambeni fond (EDF) te ulogu srednjeg i malog poduzetništva.

Konferencija se organizira u suradnji s Europskom obrambenom agencijom.

5. Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU (EUMC WG) i Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU za razvoj sposobnosti (EUMC WG/HTF), 25. do 27. ožujka 2020., Zagreb

Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU i Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU za razvoj sposobnosti održat će se od 25. do 27. ožujka 2020. u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Radna skupina Vojnog odbora EU (EUMC WG) podržava i pomaže Vojni odbor EU-a (EUMC) u njegovom radu na vojnim pitanjima u okviru EU-a. Uobičajeno se raspravlja o nekoliko tema, od nacrta koncepta za operacije i misije pod vodstvom EU do vojnih savjeta, a čine ga stručni vojni predstavnici država članica.

EUMC WG/HTF skupina je stručnjaka koji se bave razvojem sposobnosti. Riječ je o radnom tijelu Vojnog odbora EU čiji se glavni zadaci odnose na izradu dokumenata u odgovarajućim fazama.

U okviru sastanaka, vojni stručnjaci EU država imat će priliku upoznati se i s postignućima hrvatske obrambene industrije.

6. Neformalni sastanak Skupine za političko-vojna pitanja, 2. i 3. travnja 2020., Zagreb

U organizaciji Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Zagrebu će se 2. i 3. travnja 2020. održati Neformalni sastanak Skupine za političko-vojna pitanja (Politico-Military Group, PMG).

Skupina za političko-vojna pitanja obavlja pripremne zadaće iz domene Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU za potrebe Političkog i sigurnosnog odbora, a u koje spadaju preporuke i pripreme zaključaka Vijeća, praćenje njihove provedbe te doprinos razvoju horizontalnih politika i razmjeni informacija. Uz to, Skupina ima posebnu odgovornost u vezi s partnerstvima sa zemljama izvan Europske unije te drugim organizacijama, što uključuje odnose EU i NATO-a, kao i vježbe.

Skupinom predsjeda zastupnik Visokog predstavnika EU-a, dok u njezinom radu sudjeluju predstavnici država članica.

Tijekom neformalnog sastanka stručnjaci će imati priliku upoznati se i s postignućima hrvatske obrambene industrije.

7. Neformalni sastanak Vojnog odbora EU – EUMC, 22. do 24. travnja 2020., Split

U organizaciji Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske u Splitu će se od 22. do 24. travnja 2020. održati Neformalni sastanak Vojnog odbora EU.

Vojni odbor Europske unije (EUMC) je najviše vojno tijelo osnovano Odlukom Vijeća 2001. godine. Čine ga šefovi obrane država članica koje zastupaju njihovi stalni vojni predstavnici. Vojni odbor sudjeluje u svim obrambenim i posebno vojnim pitanjima EU-a. Daje značajan doprinos cjelokupnom razvoju i provedbi Globalne strategije EU-a, kao i u trenutnim obrambenim inicijativama. Također ima ulogu u operativnim pitanjima, kao i u pitanjima razvoja sposobnosti.

U Splitu će Vojni odbor imati neformalnu sjednicu na kojoj će se raspravljati o vojnim pitanjima, što će ujedno biti prilika predstaviti hrvatske obrambene sposobnosti.

8. Neformalni sastanak Posebnog odbora ATHENA, 29. do 30. travnja 2020., Zagreb

Neformalni sastanak Posebnog odbora „Athena“ održat će se u Zagrebu 29. i 30. travnja 2020. godine.

Athena je mehanizam za upravljanje financiranjem zajedničkih troškova vojnih operacija EU-a u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, koji je uspostavilo Vijeće EU 2004.

Europska unija trenutno provodi šest vojnih operacija: EUTM Mali, EUTM Somalija, EUTM Srednjoafrička Republika, EUNAVFOR ATALANTA, EUNAVFOR MED SOPHIA, EUFOR Althea u kojima sudjeluju države članice Europske unije, a čiji se zajednički troškovi operacija mogu financirati iz mehanizma „Athena“.

U radu Odbora sudjeluju stručni predstavnici država članica EU.

Tijekom neformalnog sastanka stručnjaci će imati priliku upoznati se i s postignućima hrvatske obrambene industrije.

9. V. Olimpijada znanja iz područja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, 1. do 5. lipnja 2020., Dubrovnik

Ministarstvo obrane i Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“, od 1. do 5. lipnja 2020. godine organiziraju u Dubrovniku Olimpijadu znanja iz područja Zajedničke sigurnosno obrambene politike.

Olimpijada znanja iz područja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike organizira se svake druge godine u državi koja u prvoj polovici godine predsjeda Vijećem Europske unije. Nastala je u okviru Europskog učilišta sigurnosti i obrane (European Security and Defence College, ESDC), a za cilj ima harmonizaciju osnovnoga vojnog obrazovanja europskih časnika, unaprjeđivanje europske sigurnosti, promoviranje europske sigurnosne i obrambene kulture.

Olimpijada se sastoji od nerezidencijalnog i rezidencijalnog dijela. Za vrijeme prvog djela, kadeti pišu eseje na jednu od deset zadanih tema, a paralelno s time pohađaju online tečaj o poznavanju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Nakon završetka procesa evaluacije utvrđuje se lista kadeta koji su se plasirali u rezidencijalnu fazu koja se održava u Dubrovniku.

10. Ministarska konferencija „EU-NATO suradnja“, 9. lipnja 2020., Split

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom obrane Savezne Republike Njemačke organizira 9. lipnja 2020. u Splitu, konferenciju na temu jačanja EU-NATO suradnje.

Konferencija visoke razine na temu EU-NATO suradnje okupit će ministre obrane država članica EU te visoke dužnosnike EU i NATO institucija.

Konferencija će biti prilika za pregled stanja i mogućnosti za unaprjeđenje suradnje dviju organizacija, kao i sagledavanje modernih prijetnji, posebno kad je riječ o hibridnim i cyber prijetnjama.

Jedan od ciljeva konferencije je i evaluacija provedbe dogovorenih područja suradnje, kako bi se uvidjela potreba prioritiziranja s ciljem postizanja još veće učinkovitosti i rezultata.

Konferencija će ujedno biti prilika za zatvaranje hrvatskog te otvaranje njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Objava Aktivnosti MORH-a za vrijeme predsjedanja Vijećem EU pojavila se prvi puta na MORH.

Trenutno, pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju u dvije pomorske operacije Europske unije, EUNAVFOR Atalanta, EUNAVFOR MED Sophia i misiji EULEX Kosovo.

EUNAVFOR ATALANTA

EU NAVFOR Somalija ATALANTA je operacija potpore miru koju Europska unija provodi od prosinca 2008. u cilju borbe protiv piratstva.

Osnovni ciljevi operacije ATALANTA su zaštita plovila koja prevoze humanitarnu pomoć za Somaliju u sklopu Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) i brodova koji pružaju logističku potporu snagama Afričke Unije koje se nalaze u području grada Mogadišua u sklopu misije Afričke Unije u Somaliji (AMISOM), zaštita plovila koja prolaze područjem operacije, odvraćanje, zaštita i suzbijanje kriminalnih radnji piratstva i oružanih pljački s područja Somalije te sudjelovanje u nadzoru ribarskih aktivnosti ispred obala Somalije.

Operacija ATALANTA pokriva veliko područje koje obuhvaća južno Crveno more, Adenski zaljev te velike dijelove Indijskog oceana, uključujući i Sejšele. Područje operacije također uključuje somalijsku obalu te njezine teritorijalne i unutarnje vode. Riječ je o području od oko 3,7 milijuna četvornih kilometara.

Operativno zapovjedništvo operacije ATALANTA u španjolskoj pomorskoj bazi Rota, nadležno je za operativno upravljanje operacijom, dok se zapovjedništvo snaga u području operacije nalazi na zapovjednom brodu koji se angažira na rotacijskoj osnovi.

Temeljem dosad ostvarenih rezultata operacija ATALANTA ocjenjuje se uspješnom, ali zbog velikog rizika od ponovnog porasta piratskih aktivnosti, važno je osigurati njezin nastavak. Važnu ulogu u provedbi zadaća operacije ATALANTA imaju autonomni zaštitarski timovi za obranu brodova (Autonomous Vessel Protection Detachment, AVPD), sastavljeni u prosjeku od 12 do 20 osoba. AVPD timovi nalaze se na WFP brodovima te su se pokazali kao iznimno uspješan mehanizam za odvraćanje piratskih napada prema brodovima WFP-a i AMISOM-a.

Republika Hrvatska u operaciji sudjeluje od 2009. godine popunom pozicije u Operativnom zapovjedništvu operacije te su do sada izvršene tri rotacije AVPD timova.

EUNAVFOR MED SOPHIA

Odlukom Vijeća u lipnju 2015. pokrenuta je operacija Europske unije “EUNAVFOR MED SOPHIA” s područjem djelovanja na južnom središnjem Sredozemlju.

Cilj operacije SOPHIA je poduzimanje sustavnih napora kako bi se identificirala i onemogućila plovila, kao i ostala sredstva za koja postoji sumnja da se njima koriste krijumčari migranata.

Pored suzbijanja ilegalne migracije, operacija je važan doprinos Europske unije borbi protiv nestabilnosti u južnom središnjem Sredozemlju. U lipnju 2016. mandat operacije produljen je uz dvije nove potporne zadaće za koje je donesena i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (2292 (2016)). Riječ je o zadaćama obuke Libijske ratne mornarice i obalne straže te doprinosa provedbi embarga Ujedinjenih naroda na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.
Trenutno je u provedbu operacije uključeno 26 država članica Europske unije.

Posljednjim revizijama mandata operacije veći je naglasak stavljen na zračni nadzor područja operacije i obuku pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže. Do sada je različite obučne procese prošlo više od 580 pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže čime je dan značajan doprinos jačanju libijskih institucija za samostalno obavljanje važnih zadaća kontrole i sprječavanja ilegalnog krijumčarenja oružja i ljudi.

Pripadnici Hrvatske vojske u operaciji SOPHIA sudjeluju od rujna 2017. godine, popunjavajući jednu poziciju na bazi rotacije u Zapovjedništvu operacije. U suradnji sa Zapovjedništvom operacije, Republika Hrvatska doprinos jačanju institucija partnera ostvaruje i kroz provedbu ronilačke obuke pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže koja se provodi u Splitu. Kroz tri dosadašnja ciklusa temeljne i jednom napredne ronilačke obuke osposobljena su 25 pripadnika Libijske ratne mornarice i obalne straže.

BORBENE SKUPINE EUROPSKE UNIJE (EUBG)

Borbene skupine Europske unije (EU Battlegroups – EUBG) su multinacionalne vojne jedinice koje obično broje oko 1 500 pripadnika, a integralni su dio moguće vojne reakcije EU na potencijalne krize i sukobe širom svijeta.

Europska unija uspostavila je borbene skupine kao mehanizme brzog odgovora na krize kojima se izravno pridonosi jačanju kapaciteta i sposobnosti Europske unije za upravljanje krizama kao dijelu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

Upućivanje borbenih skupina na zadaće ovisi o jednoglasnoj odluci Vijeća EU. Na rotacijskoj osnovi, dvije borbene skupine uvijek su u pripravnosti u trajanju od šest mjeseci.

Za Republiku Hrvatsku su borbene skupine Europske unije vrijedan operativni i transformacijski instrument koji ujedno pridonosi razvoju i povećanju interoperabilnosti te snaženju bilateralnih i regionalnih veza s našim partnerima.

Namjera je Republike Hrvatske pridonositi borbenim skupinama Europske unije sa značajnijim snagama, do 250 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, svake tri do četiri godine te u međuvremenu pridonositi pojedinim borbenim skupinama u manjem obimu.

Republika Hrvatska je prvi put sudjelovala u EU borbenoj skupini u prvoj polovici 2011. godine, dok je posljednje sudjelovanje bilo u drugoj polovici 2019. godine u borbenoj skupini pod vodstvom Poljske.

STALNA STRUKTURIRANA SURADNJA (PESCO)

Stalna strukturirana suradnja (Permanent Structured Cooperation – PESCO) je obrambena inicijativa pokrenuta 2017. u cilju jačanja suradnje u području obrane država članica EU, zajedničkog razvijanja obrambenih sposobnosti te ulaganja u zajedničke projekte i jačanja operativne spremnosti vlastitih oružanih snaga.

U dosadašnja tri kruga pokretanja PESCO projekata, pokrenuto je 47 PESCO projekata od kojih Republika Hrvatska sudjeluje u njih šest:

1. Vojna pokretljivost
2. Mreža logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama
3. Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofa
4. Unaprjeđivanje pomorskog motrenja
5. Timovi za brzi odgovor i zajedničko djelovanje u području kibernetičke sigurnosti
6. Motrenje u NBKO području

Objava Sudjelovanje Republike Hrvatske u vojnim misijama, operacijama i drugim aktivnostima EU pojavila se prvi puta na MORH.

Vodeći se hrvatskim nacionalnim prioritetima, u skladu sa smjernicama Strateškog programa Europske unije 2019.–2024. koje je Europsko vijeće usvojilo u lipnju 2019., političkim smjernicama predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen predstavljenim u srpnju 2019., te naslanjajući se na program Trija, Hrvatska je pripremila šestomjesečni program svog predsjedanja.

Program počiva na četiri krovna prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Ova četiri prioriteta objedinjena su u motu “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, koji sažima viziju Europe koja djeluje u korist svojih država članica i svojih građana.

Više informacija o četiri krovna prioriteta dostupno je:

• Europa koja se razvija,
• Europa koja povezuje,
• Europa koja štiti,
• Europa koja je utjecajna,

Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije usvojen je na 199. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 27. prosinca 2019. godine.

Više informacija o predsjedanju Republike Hrvatskom Vijećem Europske unije dostupno je na službenoj web stranici predsjedanja.

Objava Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije pojavila se prvi puta na MORH.

U svom obraćanju ministar obrane istaknuo je: “Uz velike ljudske žrtve i patnju naroda, posebno ovdje u Slavoniji, Hrvatska je uspjela ostvariti međunarodno priznanje i teritorijalnu cjelovitost, što nam je omogućilo da postanemo dijelom najuspješnijih političkih projekata u povijesti, članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije”.

Ministar Krstičević predstavio je prioritete i glavne aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva obrane, istaknuvši kako je predstojeće predsjedanje Vijećem Europske unije kruna sveukupnog rada Republike Hrvatske.

Krstičević: Predsjedanje Vijećem Europske unije je velika odgovornost i prilika za Republiku Hrvatsku

“Teme u području obrane na koje ćemo staviti naglasak bit će nastavak implementacije, konsolidacije i osiguravanje koherentnosti pokrenutih obrambenih inicijativa s naglaskom na izgradnji sposobnosti, zatim jačanje suradnje Europske unije i NATO-a, razvijanje istraživačke i industrijske dimenzije te jačanje napora Europske unije na prostoru jugoistoka Europe u području sigurnosti i obrane”, poručio je ministar zaključivši kako predsjedanje za Hrvatsku predstavlja veliku odgovornost.

Od obrambenih inicijativa ministar Krstičević istaknuo je Stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD), Europski obrambeni fond (EDF) te vojnu pokretljivost, poručivši kako je glavni cilj ovih inicijativa razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnih trošenja kako materijalnih, tako i ljudskih resursa.
“Republika Hrvatska sudjeluje u šest PESCO projekata kroz koje razvija sposobnosti u području vojne pokretljivosti, logistike, odgovora na prirodne katastrofe, kibernetičke sigurnosti te pomorskog i NBKO nadzora”, istaknuo je.

Govoreći o suradnji Europske Unije i NATO-a, ministar je naglasio kako Republika Hrvatska obrambene inicijative EU vidi kao doprinos jačanju obiju organizacija: “Hrvatska će kao predsjedavajuća država poticati daljnje jačanje sadržajne i komplementarne suradnje EU i NATO-a”.

Nastavit ćemo poticati suradnju Hrvatske vojske i obrambene industrije, osobito malog i srednjeg poduzetništva

Na temu jačanja EU napora na području jugoistočne Europe ministar je istaknuo važnost suradnje i pružanja potpore partnerima u suočavanju sa sigurnosnim izazovima i prijetnjama.
Ministar je izlaganje zaključio najavom međunarodne konferencije “Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije” koja će se u suradnji s Europskom obrambenom agencijom održati u ožujku 2020. u Zagrebu. Uz brojne aktivnosti koje će se provesti u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja, ministar je najavio i konferenciju u suradnji sa saveznom Republikom Njemačkom “EU-NATO suradnja” u lipnju 2020. u Splitu.

Osim nadležnosti Ministarstva obrane za nacionalni prioritet “Europa koja je utjecajna”, Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska neposredno su dio i nacionalnog prioriteta “Europa koja štiti”.

Ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman: Hrvatska će raditi na promicanju temeljnih vrijednosti Europske unije, demokraciji, vladavini prava, osobnim slobodama, borbi protiv korupcije, promicanju mira i stabilnosti

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako Republika Hrvatska Vijećem EU-a predsjeda nakon šest godina članstva u Uniji.

Podsjetio je kako su vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske bili normirani od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana: “Velika je čast da se možemo suočiti s tako važnom i odgovornom dužnosti te voditi kompletnu politiku Europske unije”.

Istaknuo je kako su prioriteti hrvatskog predsjedanja usuglašeni s ključnim strateškim dokumentima Europske unije, dodavši kako Hrvatska preuzima kormilo EU-a u vremenu kada se ona suočava s izazovima migracija, sigurnosnim prijetnjama, klimatskim promjenama, gospodarskom nejednakošću i nepoznanicom Brexita: “Republika Hrvatska radit će na promicanju temeljnih vrijednosti Europske unije, demokraciji, vladavini prava, osobnim slobodama, borbi protiv korupcije te će osobiti naglasak staviti na jačanje Europske unije u svom neposrednom okruženju zbog mira, sigurnosti i stabilnosti”.

Govoreći o prioritetima hrvatskog predsjedanja, ministar Grlić Radman naglasio je kako će Republika Hrvatska poticati proširenje te nastaviti promicati otvorenu i slobodnu trgovinu. “Pomoći ćemo našim susjedima na njihovom europskom putu. Jugoistok Europe ne smije ostati crna rupa usred kontinenta”, poručio je.

“Predsjedanje Vijećem Europske unije prilika je da damo vlastiti doprinos razvoju europskog projekta i za predstavljanje Hrvatske europskoj javnosti. To je prigoda za pokazati europski identitet Hrvatske, kao i hrvatski identitet Europe”, zaključio je ministar vanjskih i europskih poslova.

Rektor Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac izrazio je dobrodošlicu svim okupljenima u ime 18 tisuća studenata osječkog sveučilišta dodavši kako prije 28 godina, za vrijeme Domovinskog rata, ni najveći optimisti nisu mogli predvidjeti da će Hrvatska danas biti na čelu EU-a.

Zamjenica gradonačelnika grada Osijeka Žana Gamoš istaknula je kako u gradu na Dravi žive 22 nacionalne manjine te je stoga Osijek pravi primjer multikulturalnosti Europe, a predsjednik osječko-baranjske Županijske skuštine Dragan Vulin kazao je kako je čast biti domaćinom današnje konferencije.

Nakon predstavljanja prioriteta održan panel o ključnim temama i aktivnostima predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije

Nakon predstavljanja prioriteta održana je rasprava u kojoj su o ključnim temama i aktivnostima predsjedanja uz Grlića Radmana, sudjelovali i Dunja Bujan iz Uprave za obrambenu politiku MORH-a, Sandro Knezović iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, voditelj Doktorske škole u Osijeku Mario Vinković, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije Goran Basarac te Dunja Duić s Pravnog fakulteta u Osijeku. Predstavljanju su nazočili brojni dužnosnici, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, predstavnici diplomatskog zbora, članovi akademske zajednice, predstavnici hrvatske obrambene industrije, kao i brojni studenti i učenici.

Konferenciji nazočili i polaznici Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”

Konferenciji su nazočili i polaznici 22. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” i kadeti kadetske bojne “Predrag Matanović” Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”.

Predstavljanjem prioriteta “Europa koja je utjecajna” nastavljen je ciklus predstavljanja krovnih prioriteta Republike Hrvatske tijekom njezina predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Uz “Europa koja je utjecajna”, program predsjedanja Republike Hrvatske imat će još tri krovna prioriteta: “Europa koja raste” “Europa koja povezuje” i “Europa koja štiti”.

Objava Ministar Krstičević na konferenciji “Europa koja je utjecajna” pojavila se prvi puta na MORH.