S trga bana Josipa Jelačića do Odjela se stiže tramvajima br. 1 ili 17 u smjeru Borongaja (silazak na 5. stanici).
S autobusnog kolodvora Zagreb koristiti tramvaj br. 5 ili 7, u smjeru Kvaternikovog trga (smjer sjever) do raskrižja Zvonimirove i Šubićeve ulice (silazak na 2. tramvajskoj stanici). Po silasku prijeći ulicu i vratiti se u Zvonimirovu na tramvajsku stanicu u smjeru Borongaja. Odavde koristiti tramvaj br. 1, 9 ili 17 do raskrižja Zvonimirove i Heinzelove (silazak na 2. stanici).

Objava Tranzicija – Kako do nas? pojavila se prvi puta na MORH.

Odjel za tranziciju Uprave za ljudske resurse MORH-a kontinuirano od 2003. godine provodi potporni program stručnog osposobljavanja korisnika Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH. Program stručnog osposobljavanja dio je nacionalne politike cjeloživotnog učenja i profesionalnog usmjeravanja u cilju zapošljavanja i socijalnog uključivanja izdvojenog osoblja MO i OS RH.
Detaljne podatke o programu stručnog osposobljavanja pogledajte.

Program savjetovanja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu

Program savjetovanja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu obuhvaća upoznavanje korisnika Programa s trenutnim zakonskim i administrativnim okvirima te cjelokupnim procesom pokretanja gospodarske aktivnosti. Kroz ovaj Program korisnicima se pružaju osnovne informacija o oblicima poslovnog organiziranja i savjetodavna pomoć pri pokretanju vlastite poduzetničke djelatnosti (obrt, trgovačko društvo, zadruga i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo).
Više o Programu savjetovanja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu pročitajte ovdje.

Program savjetovanja i potpore pri pronalaženju zaposlenja

Program zapošljavanja je jedan od potpornih programa unutar Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH. Cilj Programa zapošljavanja je pružanje informacija o tržištu rada, savjetovanje korisnika Programa o modalitetima i načinima pristupanja budućem poslodavcu te pisanje pisama preporuke poslodavcima.
Više o Programu pomoći pri pronalaženju zaposlenja pročitajte ovdje.

Objava Aktualno pojavila se prvi puta na MORH.

Tranzicija predstavlja završnu funkciju modela personalnog životnog ciklusa svake osobe u  Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske. U užem smislu, tranzicija podrazumijeva  pripremu  izdvojenog osoblja za nastavak karijere izvan sustava, kroz osiguranje institucionalne pomoći i korištenje aktivnosti zbrinjavanja.

Tko provodi tranziciju?

Program tranzicije i zbirnjavanja provodi Odjel za tranziciju, Službe za potporu i kvalitetu življenja, Sektora za potporu ljudskim potencijalima, Uprave za ljudske potencijale.

Pravna osnova?

Program tranzicije i zbrinjavanja kao i način njegove provedbe utvrđen je Odlukom Ministra obrane, KLASA: 023-03/15-03/1, URBROJ: 512-01-15-728 od 2. listopada 2015. godine.

Tko ima pravo na korištenje Programa tranzicije i zbrinjavanja?

Pravo na korištenje Programa tranzicije i zbrinjavanja ostvaruju djelatne vojne osobe kojima služba prestaje uz častan otpust zbog potreba službe ili istekom roka na koji su primljeni u službu.

Program tranzicije i zbrinjavanja odgovarajuće se primjenjuje i na državne službenike i namještenike koji se izdvajaju zbog preustroja i smanjenja snaga.

Iznimno, Program tranzicije i zbrinjavanja ne provodi se za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje zbog ostvarivanja uvjeta za starosnu mirovinu po općem propisu, za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje na temelju osobnog zahtjeva ili sporazumom te za državne službenike i namještenike koji su nakon izdvajanja ostvarili pravo na mirovinu ili im je služba prestala na temelju osobnog zahtjeva i/ili po sporazumu.

Objava O tranziciji pojavila se prvi puta na MORH.

Tel: + 385 (1) 48 61 808
Fax: +385 (1) 48 61 995
E-mail: zeljana.radman@morh.hr

pk Slavko Topić, viši stručni savjetnik

Tel: + 385 (1) 48 61 778
E-mail: slavko.topic@morh.hr

Sonja Briški, viša savjetnica

Tel: + 385 (1) 48 61 806
E-mail: sonja.briski@morh.hr

Tanja Ribić, viša savjetnica

Tel: + 385 (1) 45 68 431
E-mail: tanja.ribic@morh.hr

Objava Tranzicija – O nama pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Odluka o donošenju Programa obilježavanja završetka službe u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci pojavila se prvi puta na MORH.

Pojedinačni obrazovni program u okviru aktivnosti obrazovanja za novu karijeru može trajati najdulje godinu dana od dana upisa obrazovnog programa.

Postupak koji prethodi sklapanju ugovora:

Sklapanju ugovora između Ministarstva obrane i korisnika prethodi postupak kojim se definira namjera sklapanja Ugovora. Korisnik je dužan o odabranoj edukaciji obavijestiti savjetnike u Odjelu za tranziciju te u pisanom obliku dostaviti ponudu obrazovne institucije (predračun-izvornik dokumenta  ili ugovor o školovanju-preslika dokumenta) koja mora sadržavati slijedeće elemente:

• ime i prezime korisnika Programa, adresu i OIB korisnika
• datum početka i završetka obrazovnog programa, odnosno za obrazovne programe koji imaju propisani rok u kojem polaznik treba položiti završni ispit, krajnji rok polaganja ispita
• točan naziv obrazovnog programa
• broj nastavnih sati
• cijenu obrazovnog programa
• dokaz o verificiranosti obrazovnog programa

Postupak sklapanja ugovora o refundaciji troškova obrazovanja za novu karijeru:

Po završetku osposobljavanja, korisnik je dužan u roku od 15 dana od izdavanja dokaza o završetku obrazovanja, dostaviti Odjelu za tranziciju:

• presliku uvjerenja/diplome/svjedodžbe o završenom obrazovanju
• izvornik uplatnice/potvrde/računa o podmirenim troškovima obrazovanja
• presliku  kartice tekućeg računa
• potvrdu banke o IBAN računu korisnika
• presliku  osobne iskaznice

Temeljem dostavljene dokumentacije, između Ministarstva obrane i korisnika sastavlja se Ugovor o refundaciji troškova obrazovanja za novu karijeru.
         
Navedenim ugovorom Ministarstvo obrane obvezuje se da će korisniku refundirati 85% troškova obrazovanja, najviše do 15.000,00 kn.

Objava Obrazovanje za novu karijeru pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Katalog potpora i poticaja malom gospodarstvu u 2016. godini pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Katalog potpora i poticaja malom gospodarstvu u 2015. godini pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Informiranje pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Savjetovanje pojavila se prvi puta na MORH.

Pojedinca se, kroz individualna savjetovanja, usmjerava ka područjima interesa, kroz aktivnosti obrazovanja za novu karijeru, potpore zapošljavanju i potpore samozapošljavanju. Ovom aktivnošću započinje osobna tranzicija korisnika koja može trajati najdulje dvije godine.

Objava Usmjeravanje u novu karijeru pojavila se prvi puta na MORH.

Ponuda za zaposlenje

Svrha ponude za zaposlenje je privući pažnju poslodavca te ga zaintrigirati da pročita Vaš životopis. Pri pisanju ponude treba voditi računa o gramatici i pravopisu, veličini slova i točnosti podataka za daljnje kontakte sa poslodavcem.
Ponuda ne bi smjela biti dulja od A4 formata, ne treba imati više od četiri odlomka teksta. U ponudi kandidat treba navesti za koju se poziciju prijavljuje, koje obrazovanje posjeduje,  te svoje radno iskustvo. Valja se usredotočiti  na relevantno radno iskustvo bitno za tu radnu poziciju na koju se prijavljuje. Ponuda  za zaposlenje mora slijediti ono što se u oglasu traži, uz naglasak  na ključne vještine, znanja i sposobnosti koje treba istaknuti na početku teksta da odmah privuku pažnju potencijalnog poslodavca. Poslodavci vole konkretne informacije. U ponudi za zaposlenje kandidat ima priliku naglasiti poslodavcu što dobiva ako zaposli baš njega odnosno na koji način njegova znanja mogu koristiti poslodavcu i doprinijeti  poslovanju tvrtke.
 
Pri pisanju ponude za zaposlenje  važno je pokazati informiranost o tvrtki te navesti zašto bi kandidat volio  raditi baš za tog poslodavca. Kandidat  treba dobro  razmisliti  zašto želi taj posao jer će mu to pitanje vjerojatno postaviti na razgovoru za posao.

Životopis

Životopis je kratak i precizno napisan tekst kojim se opisuju osobna dostignuća na obrazovnom planu, prethodno radno iskustvo, specifična znanja te vještine i osobine koje su važne prilikom prijave za specifično radno mjesto ili posao. Životopis je dokument koji se budućem poslodavcu šalje kao prilog Ponudi za zaposlenje bilo poštanskim ili elektronskim putem (ovisno o tome kako je definirao potencijalni poslodavac).

Na temelju životopisa kandidata često se vrši predselekcija, odnosno odabir kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete navedenog radnog mjesta. Iz tog je razloga važno kvalitetno napisati životopis pri čemu je poželjno voditi računa o sljedećem:

• redoslijed informacija u životopisu koji se odnosi na obrazovno i radno iskustvo treba biti kronološki poredan i to tako da najnoviji podaci budu na vrhu pojedine cjeline
• životopis treba biti kratak, pregledan, čitljiv i jednostavan
• informacije koje se nalaze u životopisu trebaju biti pažljivo odabrane i relevantne za posao za koji se natječete
• ne bi trebao  biti duži od jedne do dvije stranice jer poslodavci zaprimaju veliki broj životopisa te je stoga bitno dati sažete i precizne informacije
• razmislite o tabličnom prikazu životopisa jer je pregledniji i razumljiviji (npr. popunite obrazac Europass životopisa )
• naslove cjelina možete istaknuti (podebljavanjem, podvlačenjem ili kurzivom) pri čemu je važno slijediti isti stil (font i format teksta)

U slučaju da obrazovanje i radno iskustvo kandidata ne odgovaraju u potpunosti zahtjevima posla, može se  pisati drugim redoslijedom, tj. istaknuti vještine, znanja i radna postignuća koji odgovaraju zahtjevima radnog mjesta.

Razgovor za posao

Pristupanje razgovoru za posao je slijedeći korak ka zapošljavanju.  
Na temelju ponude za zaposlenje i životopisa, poslodavac odabire kandidate koji se natječu za oglašeno radno mjesto i poziva ih na razgovor. Tijekom razgovora poslodavac ispituje motive potencijalnih kandidata, komunikacijske vještine i osobnost kandidata. Moguće je da se razgovor za posao održi u nekoliko faza i da za svaku pojedinu fazu kandidat odgovara na različitu skupinu pitanja. Trajanje razgovora za posao ovisi kako o poslodavcu tako i o kandidatu te može trajati od 15 minuta do jednog sata ili dulje.

Prije razgovora za posao potrebno je upoznati se s načinima i pravilima rada tvrtke unutar koje se kandidat natječe za posao. Potrebno je upoznati se i sa sposobnostima i kvalifikacijama potrebnim za rad na radnom mjestu za koje se natječe. Pri tome kandidat si može pomoći posjećivanjem Internet stranica, čitanjem dnevnih glasila, čitanjem reklamnih materijala itd. Od najveće važnosti prilikom dolaska kandidata na razgovor za posao je poznavanje vlastitog životopisa. 

Objava Potpora zapošljavanju pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Potpora samozapošljavanju pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Odluka o utvrđivanju Programa tranzicije i zbrinjavanja i načinu njegove provedbe pojavila se prvi puta na MORH.

 Zakonska polazišta

U svrhu uspostave tranzicije kao sustava pomoći i skrbi za vlastito osoblje koje napušta službu, Ministarstvo obrane RH, razvilo je i primjenjuje Program tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja Ministarstva obrane i Oružanih snaga  RH.

Navedeni Program, prihvaćen Zaključkom Vlade RH, KLASA: 800-01/02-02/2; URBROJ: 5030109-02-1 od 03. listopada 2002. godine, predstavlja temeljni dokument koji uređuje pitanja tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja.

Područje tranzicije državnih službenika i namještenika regulirano je Pravilnikom o tranziciji i pripremi prelaska djelatne vojne osobe na rad izvan Oružanih snaga ( «Narodne novine» broj 112/03), te Programom zbrinjavanja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane RH, KLASA: 103- 01/12-02/1, URBROJ: 512-01-12-3 od 10. travnja 2012. godine.

O Programu zbrinjavanja državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane

Za državne službenike i namještenike, koji će tijekom preustroja ministarstva biti izdvojeni, Ministarstvo obrane je izradilo Program zbrinjavanja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane, KLASA: 103-01/12-02/1, URBROJ: 512-01-12-3 od 10. travnja 2012. godine.

Uspostava Programa proizlazi iz potrebe da se izdvojenim državnim službenicima i namještenicima uključenim u proces izdvajanja i zbrinjavanja osigura institucionalna potpora te da se kroz odgovarajuće mjere zbrinjavanja stvore uvjeti za njihov prijelaz iz sustava državne uprave u sektor privatnog gospodarstva, odnosno za njihovo novo zapošljavanje ili samozapošljavanje putem osnivanja vlastitih oblika gospodarske djelatnosti.

Glavni ciljevi koji se postižu Programom zbrinjavanja su primjereno iskorištenje potencijala izdvojenih državnih službenika i namještenika kao osposobljenog i iskusnog osoblja, zatim unaprjeđenje dugoročnog i održivog sustava zbrinjavanja osoblja te slijedno poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja kao dio gospodarskog oporavka RH.

Program zbrinjavanja se temelji na individualnom pristupu svakoj osobi u procesu izdvajanja i zbrinjavanja, putem savjetovanja i odabira mjera zbrinjavanja.

Mjere zbrinjavanja međusobno se ne isključuju.

Tko provodi tranziciju i zbrinjavanje državnih službenika i namještenika?

Tranziciju i zbrinjavanje državnih službenika i namještenika provodi Odjel za izdvajanje i tranziciju, Službe za potporu i kvalitetu življenja, Sektora za potporu upravljanja ljudskim resursima, Uprave za ljudske resurse.

Odjel za izdvajanje i tranziciju funkcionalni je nositelj i ustrojstvena jedinica koja planira, programira, organizira i nadzire Program tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja Ministarstva obrane i OS RH, te je odgovoran za implementaciju i provedbu samog Programa.

Koji državni službenici i namještenici imaju pravo na uključenje u Program zbrinjavanja?

Sukladno Programu zbrinjavanja državnih službenika i namještenika, pravo na uključenje imaju svi državni službenici i namještenici, koji će tijekom preustroja Ministarstva obrane biti izdvojeni kao višak zaposlenih, a ne uključuje državne službenike i namještenike koji se izdvajaju temeljem umirovljenja i/ili organizacijskog izdvajanja.

Na koji način se državni službenici i namještenici mogu uključiti u Program zbrinjavanja?

Odjel za izdvajanje i tranziciju, po zaprimanju relevantnih podataka o izdvojenim državnim službenicima i namještenicima, kontaktira izdvojeno osoblje, te ih informira o mogućnosti uključenja u Program zbrinjavanja kao i svim mjerama zbrinjavanja iz Programa, koje su im dostupne istekom roka raspolaganja odnosno otkaznog roka.

Tijek pojedinačne tranzicije izdvojenih državnih službenika i namještenika započinje dragovoljnim uključenjem u Program zbrinjavanja, odnosno popunjavanjem OZ-1 obrasca. Izdvojeni državni službenici i namještenici mogu se uključiti u Program zbrinjavanja i neposrednim kontaktom s djelatnicima Odjela za izdvajanje i tranziciju.

Aktivne mjere zbrinjavanja državnih službenika i namještenika:

1. Mjera informiranja

Mjera informiranja osigurava pravodobne i cjelovite informacije o postupku uključenja, aktivnim mjerama zbrinjavanja te tijeku tranzicije za sve državne službenike i namještenike koje se žele uključiti u Program zbrinjavanja. Ova mjera
je obavezna za sve državne službenike i namještenike uključene u Program zbrinjavanja.

2. Mjera Tranzicijske radionice

Tranzicijska radionica je edukacijsko-savjetodavna priprema državnih službenika i namještenika uključenih u Program zbrinjavanja, za novo zapošljavanje i/ili samozapošljavanje, a obuhvaća informiranje o svima aktivnim mjerama zbrinjavanja, analizu karijernih sposobnosti, osvješćivanje vlastitih potencijala, usvajanje vještina za aktivno pronalaženje novog zaposlenja, poboljšanje komunikacijskih vještina, upoznavanje s osnovnim oblicima poslovnog organiziranja te izradu Osobnog plana nove karijere.

3. Mjera obrazovanja za novu karijeru

Mjera obrazovanja za novu karijeru, uključuje planiranje, organizaciju i provedbu točno određenih i verificiranih obrazovnih programa u obrazovnim institucijama i/ili ustanovama za obrazovanje odraslih, a kao mjera zbrinjavanja dostupna je svim državnim službenicima i namještenicima uključenim u Program zbrinjavanja.

Provodi se kroz pojedinačno savjetovanje s korisnikom Programa i odabirom pojedinačnog verificiranog obrazovnog programa u skladu s napisanim osobnim planom nove karijere, koji je temelj pojedinačnog tijeka tranzicije svakog korisnika Programa. Po završetku školovanja, Ministarstvo obrane refundira korisniku 85% iznosa cijene pojedinog obrazovnog programa, a najviše do iznosa 15.000,00 kuna.

4. Mjera savjetovanja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu

Mjera savjetovanja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu obuhvaća upoznavanje korisnika Programa zbrinjavanja sa trenutnim zakonskim i administrativnim okvirima te cjelokupnim procesom pokretanja gospodarske aktivnosti, kao i savjetodavnu pomoć pri pokretanju vlastite poduzetničke djelatnosti (obrta, tvrtke, zadruge, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i sl.).

5. Mjera savjetovanja i potpore pri pronalaženju novog zaposlenja

Mjera savjetovanja i potpore pri pronalaženju novog zaposlenja obuhvaća pružanje recentnih informacija o tržištu rada i modalitetima zapošljavanja kroz individualna savjetovanja korisnika Programa zbrinjavanja.

Korisnicima Programa zbrinjavanja dostupna je i stručna priprema za pronalaženje novog zaposlenja i savladavanje načina za uspješnije pronalaženje zaposlenja (pomoć u izradi životopisa i ponude za zaposlenje, priprema korisnika za razgovor s potencijalnim poslodavcem te slanje pisma preporuke poslodavcu).

Gdje se mogu dobiti detaljnije informacije o Programu zbrinjavanja državnih službenika i namještenika?

Detaljne informacije o cjelokupnom procesu tranzicije, uključenju i aktivnim mjerama zbrinjavanja izdvojenih državnih službenika i namještenika mogu se dobiti u: Odjelu za izdvajanje i tranziciju, Zagreb, Čerinina 23, te na brojevima telefona:

• +385 (1) 4861 808
• +385 (1) 4861 806
• +385 (1) 4861 805

Objava Zbrinjavanje državnih službenika i namještenika pojavila se prvi puta na MORH.

Program samozapošljavanja

U sklopu 7. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu pored Bjelovara, 05. veljače 2011. godine, održana je specijalizirana tranzicijska radionica na temu državni poticaji u pčelarstvu za 2011. godinu. Nositelj projekta državnih poticaja u pčelarstvu za tekuću godinu je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a svrha radionice bila je upoznati korisnike Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije o mogućnostima za dobivanje poticaja. Gost predavač radionice bio je gdin. Dražen Kovač, tajnik Pčelarske udruge “Bilogora” Bjelovar.

Program samozapošljavanja

Specijalizirana tematska radionica

Dana 15. listopada 2010. godine, u organizaciji Odjela za tranziciju, održana je u Bjelovaru, specijalizirana tematska radionica na temu pčelarstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

U suradnji s djelatnicima Bjelovarsko-bilogorskom županije, koji su bili i gosti predavači na radionici, raspravljalo se o perspektivama ruralnog razvoja u Županiji, s naglaskom na razvoju pčelarstva i mogućnostima korištenja poticaja u toj grani poljoprivrede. Briga lokalne samouprave već je pridonijela da su pčelari iz te Županije, među najvećim i najboljim proizvođačima pčelinjih proizvoda u Republici Hrvatskoj.
U radu tematske radionice, sudjelovalo je 15 korisnika Programa tranzicije i izdvojenog osoblja MO i OS RH Odsjeka za tranziciju Zagreb.

Program samozapošljavanja

6. sajam zadruga hrvatskih branitelja

U organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u gradu Virovitici održan je 03. listopada 2010. godine 6. sajam zadruga hrvatskih branitelja gdje su se zadrugari iz cijele RH prezentirali u ozračju poduzetničkog duha zadrugarstva svojim proizvodima i poslovnim projektima. Značajan broj zadrugara koji su sudjelovali na sajmu, korisnici su Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH.

Ujedno, tom prigodom održana su dva tematska okrugla stola:

• prvi na temu predstavljanja znaka za vizualno označavanje proizvoda braniteljskih zadruga – BRAN’D;
• drugi o donošenju novog pravnog okvira o zadrugama, kao i mogućnostima korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH te dobivanja koncesijskih odobrenja na temelju prava RH na pomorska dobra.

Sajmu su nazočili i predstavnici Ministarstva obrane RH, mr Iva Kišasondi Bašić – načelnica Odjela za tranziciju Uprave za ljudske resurse i gdin. Zvonimir Balent – voditelj odsjeka SROM-a Uprave za materijalne resurse.

Program samozapošljavanja

Specijalizirana tematska radionica u Gospiću

U organizaciji Odsjeka za tranziciju Rijeka i grada Gospića održana je 23. rujna 2010. godine specijalizirana radionica na temu IPARD programa namijenjena prvenstveno korisnicima Programa tranzicije. Cilj radionice bio je približiti polaznicima osnovna znanja i informacije o mogućnostima korištenja IPARD programa – pretpristupnog programa EU za poljoprivredu i ruralni razvoj za razdoblje 2007. – 2013. godine. Gost predavač specijalizirane radionice bio je dipl.ing. Marin Kukoč, načelnik Odjela za LEADER i poljoprivredno okolišne mjere Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, upravljačkog tijela IPARD programa.

Međunarodna suradnja

Radna grupa 1 o tranziciji vojnog osoblja

U razdoblju od 07.-09. lipnja 2010. godine predstavnici Odjela za tranziciju, Uprave za ljudske resurse, Ministarstva obrane Republike Hrvatske sudjelovali su na Radionici Radne grupe 1 o tranziciji vojnog osoblja u organizaciji RACVIAC-a Središta za sigurnosnu suradnju i Ministarstva obrane Republike Moldavije.

Svrha održane Radionice WG1 jest potpora i omogućavanje transparentne i učinkovite obrambene reforme u regiji u području tranzicije i zbrinjavanja vojnog osoblja. Radionici su prisustvovali predstavnici RACVIAC-a Središta za sigurnosnu suradnju, predstavnici stalnih država članica WG1 (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija), predstavnik Ministarstva obrane Republike Mađarske, predstavnica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te predstavnik Kraljevine Norveške.

Program samozapošljavanja

Specijalizirana radionica u Osijeku

Početkom lipnja održana je specijalizirana radionica u prostorijama Odsjeka za tranziciju Osijek. Tema specijalizirane radionice bila je Agroekološki uvjeti uzgoja ljekovitog bilja, a predavač mr.sc. Josip Talapko, i sam korisnik Programa tranzicije. Specijalizirane radionice provode se sa svrhom informiranja i povezivanja korisnika Programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja MO i OS RH sa sličnim profesionalnim interesima u civilnoj karijeri.

Program samozapošljavanja

Održana prva specijalizirana tranzicijska radionica

U organizaciji Odsjeka za tranziciju Zagreb, održana je 28. travnja 2010. godine, prva u nizu specijaliziranih tranzicijskih radionica iz područja samozapošljavanja.

Tema specijalizirane radionice bila je pčelarstvo, a namijenjena je korisnicima Programa tranzicije u okviru Programa informiranja o obrtu, malom i srednjem poduzetništvu. Radionici su prisustvovali korisnici Programa koji se već bave pčelarstvom te svi oni koji su iskazali interes za ovom vrstom djelatnosti. Tijekom radionice razmijenila su se postojeća znanja i iskustva, saznale stručne informacije te stvorila mreža poslovnih kontakata, koja je od iznimne važnosti za uspješan plasman ovih proizvoda na tržištu.

Gosti predavači na ovoj specijaliziranoj tranzicijskoj radionici bili su korisnici Programa tranzicije gospođa Snježana Petreković i gospodin Miroslav Petreković iz Bjelovara, koji se već nekoliko godina uspješno bave pčelarstvom.

Objava Arhiva pojavila se prvi puta na MORH.

Individualnim savjetovanjem, korisnika Programa se priprema na razgovor za zaposlenje kroz osvješćivanje potrebe za usvajanjem vještina aktivnog slušanja, pisanja životopisa i ponude za zaposlenje te pisama preporuke poslodavcima. 

Ponuda za zaposlenje

Ponuda za zaposlenje predstavlja prvi korak ka pristupanju poslodavcu. Svrha pisanja ponude za zaposlenje je predstavljanje korisnika poslodavcu sukladno potrebama radnog mjesta. Ona sadrži primane informacije za poslodavca o posloprimcu, koje obuhvaćaju osobne podatke osobe koja piše ponudu te kratak opis razloga zbog kojih se osoba prijavljuje na željeno radno mjesto.
Prilikom pisanja Ponude za zaposlenje, potrebno je voditi računa o pravopisu, veličini slova kao i o točnosti podataka za daljnje kontakte s poslodavcem. Ponuda za zaposlenje ne bi smjela biti dulja od jedne stranice A4 formata (jedne kartice) uz obvezan osobni potpis osobe koja sastavlja Ponudu na dnu stranice.

Životopis (Curriculum Vitae)

Životopis ili prema modernoj korespodenciji Curriculum Vitae (CV) predstavlja sažetak cjelokupnog profesionalnog razvoja pojedinca, njegove kvalifikacije i radna iskustva kao i osobne podatke do trenutka njegova sastavljanja. Životopis (CV), jest dokument koji se budućem poslodavcu šalje kao prilog Ponudi za zaposlenje bilo poštanskim ili elektronskim putem.

Svrha pisanja životopisa je pružanje kvalitativnih informacija poslodavcu o kvalifikacijama i postignućima pojedinca te istodobno predstavlja razlog zbog kojeg budući poslodavac poziva posloprimca na razgovor za posao.

Sastavljanje životopisa

Životopis mora biti kratak, pregledan i jezgrovit, te sadržavati sljedeće informacije:

• osobne podatke
• zvanje
• područja stručnosti
• radno iskustvo
• obrazovanje
• usavršavanje
• dodatna znanja i vještine

Pod osobnim podacima podrazumijevamo ime i prezime, adresu, broj telefona, e-mail adresu i godinu rođenja. To su podaci temeljem kojih vas poslodavac može kontaktirati i stoga je potrebno dobro provjeriti jesu li točno upisani brojevi telefona , adresa i e-mail adresa.

Zvanje podrazumijeva zvanje upisano u radnu knjižicu i u skladu je sa stupnjem obrazovanja osobe koja piše životopis.

Područja stručnosti su u skladu sa postignućima i kvalifikacijama pojedinca i popunjavaju se u skladu sa stručnošću osobe. Ukoliko se tijekom svog radnog iskustva usavršavala na poslovima koji odgovaraju radnom mjestu za koji se natječe, osoba će odabrati životopis koji podržava u svom sadržaju Područja stručnosti. Ukoliko se stručnost u pojedinom segmentu radnog vijeka osobe ne može definirati tada će osoba odabrati životopis koji u svom sadržaju ne podržava Područja stručnosti.

Kada se upisuju podaci o radnom iskustvu potrebno je voditi računa da se isti navode kronološkim redom. Sukladno tomu, navodi se i vrijeme trajanja rada na određenom radnom mjestu kao i mjesto rada kako bi budući poslodavac uočio dinamiku  vašeg školovanja, odnosno rada. Opis rada na pojedinom radnom mjestu trebao bi biti prilagođen zahtjevima radnog mjesta za koji se osoba natječe. Time će se izbjeći iznošenje nevažnih i nepotrebnih podataka koji u određenom trenutku nisu važni prilikom razgovora za posao.

Obrazovanje odnosno školovanje se u životopisu navodi također kronološkim redom od posljednjeg prema prvom. Na taj način će najviši stupanj naobrazbe biti na prvom mjestu i time biti uočljiviji poslodavcu. Posljednji stupanj naobrazbe bi se trebao podudarati sa zvanjem koje se navodi na samom početku pisanja životopisa. Ukoliko osoba ima više od jednog zvanja, u životopis će upisati ono koje je najprimjerenije radnom mjestu za koje se natječe.

Usavršavanje je cjelina koju pojedinac popunjava sukladno svim svojim dodatnim stupnjevima usavršavanja i stručnog osposobljavanja za koji ima valjani dokaz. Bilo da se radi o svjedodžbi, uvjerenju, certifikatu ili potvrdi o završenom programu usavršavanja, sve su to dokumenti  koji se uz životopis mogu priložiti prilikom javljanja na natječaj za posao. Cjelina usavršavanja se također popunjava kronološkim slijedom, od posljednjeg prema prvom, navodeći godine odvijanja usavršavanja.

Cjelina dodatnih znanja i vještina obuhvaća sva ona znanja i vještine koje osoba posjeduje ali ih ne može dokazati pisanim dokumentom. Mnogi će poznavati rad na računalu ili strani jezik ali neće imati za dokazivanje tog znanja, nikakav dokument ili potvrdu. Pritom je od velike važnosti navesti razinu znanja korištenja pojedinog jezika ili programa.

U životopis se mogu navesti i hobiji poput sporta, čitanja stručne literature i beletristike, izrade aranžmana i sl., te osobne kvalitete i kvalifikacije. Time se životopisu daje jedna dodatna dimenzija kojom se poslodavcu pokazuje da se osoba zanima za razna životna područja i spremna je na učenje i usavršavanje.

Osim ovdje navedenih oblika životopisa, postoje i životopisi koji se u pravilu ne tiskaju već se popunjavaju izravno na stranicama pojedinih tvrtki unutar kojih se osoba natječe za posao. Osim unutar pojedinih tvrtki, primjeri pisanja i popunjavanja životopisa mogu se pronaći i na web preglednicima. Tada valja obratiti pozornost na oblik i vrstu životopisa kako bi osoba koja životopis popunjava bila sigurna da li će životopis poslati poštom ili elektronskim putem.

Razgovor za posao

Slijedeći korak ka zapošljavanju je pristupanje razgovoru za posao. Na temelju Ponude za zaposlenje i životopisa, poslodavac odabire kandidate koji se natječu za oglašeno radno mjesto i poziva ih na razgovor. Tijekom razgovora za posao, poslodavac ispituje motive potencijalnih kandidata, komunikacijske vještine, osobnost kao i potencijalnu korist koju će poslodavac imati od kandidata ako ga zaposli. Stoga je potrebno vladati sa što više informacija vezanih uz elemente napisane u životopisu kao i uz radno mjestu i tvrtku u kojoj se kandidat natječe za posao. Moguće je da se razgovor za posao održi u nekoliko faza (stupnjeva) i da za svaku pojedinu fazu kandidat odgovara na različitu skupinu pitanja.

Prvi, inicijalni razgovor za posao ujedno predstavlja i prvi stupanj selekcije kandidata koji su se javili na oglašeno radno mjesto. Kada poslodavac odabere nekoliko kandidata koji najbolje odgovaraju ranom mjestu, kreće druga ili treća faza razgovora u kojima se najviše pažnje pridaje kvalifikacijama i sposobnostima pojedinca.

Trajanje razgovora za posao ovisi kako o poslodavcu tako i o kandidatu te može trajati od 15 minuta do jednog sata ili  dulje. Postoji nekoliko vrsta razgovora za posao, ovisno o broju ispitivača:

• osobni razgovor za posao- razgovor u kojem sudjeluje kandidat i jedan ispitivač
• panel razgovor- razgovor u kojem sudjeluje kandidat i dva ili više ispitivača
• selekcijski odbor- razgovor u kojem više ispitivača ocjenjuje jednog kandidata koristeći pritom panel razgovor te se potom zabilješke uspoređuju

Razgovor za posao je strukturiran u nekoliko faza:

I faza- predstavljanje kandidata

U ovoj se fazi razgovora za posao, kandidatu pruža mogućnost ostavljanja prvog dojma i slike o sebi. Pritom bi kandidat morao voditi računa o načinu ulaska u prostoriju, smještanja na stolac, kauč i fotelju kao i na stil odijevanja. Prvi dojam može biti od iznimne važnosti za nastavak razgovora za posao kao i  za odabir kandidata

II faza- postavljanje pitanja poslodavca

Poslodavac kandidatu postavlja pitanja koja su u skladu sa njegovim kvalifikacijama, postignućima i radnom iskustvu napisanim u životopisu.

III faza- pitanja kandidata

U ovoj se fazi razgovora za posao, kandidatu daje mogućnost postavljanja pitanja budućem poslodavcu. Stoga bi pitanja trebala biti jasna, koncizna i odmjerena. Time se odaje dojam razumijevanja potencijalnih obveza na budućem radnom mjestu kao i kandidatova zainteresiranost i motiviranost.

IV faza- završna faza

Ispitivač-poslodavac završava razgovor za posao i pri tome informira kandidata o daljnjim fazama u procesu selekcije kandidata.

Kako se pripremiti za razgovor za posao

Prije razgovora za posao potrebno je upoznati se sa načinima i pravilima rada tvrtke unutar koje se kandidat natječe za posao. Ukoliko je u mogućnosti,kandidat se pri tome može pomoći posjećivanjem Internet stranica (ukoliko takve postoje) , čitanjem dnevnih glasila, reklamnih materijala, itd., kao i  poznavanje  sposobnosti i kvalifikacija potrebnih za rad na odabranom radnom mjestu. Ukoliko je potrebno, moguće je da se kandidat pripremi i za držanje kraćih prezentacija.

Od najveće važnosti je prilikom dolaska na razgovor za posao, upoznatost kandidata sa vlastitim životopisom.

Objava Program savjetovanja i potpore pri pronalaženju zaposlenja pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Upit poslan pojavila se prvi puta na MORH.

Objava Odjel za tranziciju pojavila se prvi puta na MORH.