Vlada RH prihvatila prijedloge odluka o sudjelovanju OSRH u operacijama, misijama i aktivnostima u inozemstvu | Foto: Vlada RH

Vlada RH prihvatila prijedloge odluka o sudjelovanju OSRH u operacijama, misijama i aktivnostima u inozemstvu

Na samitu je RH predstavljao Predsjednik Republike koji se tada mogao usprotiviti odluci o osnivanju NATO-ove aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, ali nije, rekao je državni tajnik Hrg

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na 28. sjednici održanoj danas 3. listopada 2024. godine prijedloge odluka o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u 2024., 2025. i 2026. godini.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske ispred Ministarstva obrane sudjelovao je državni tajnik Branko Hrg.

Vlada Republike Hrvatske je uputila nacrte ovih odluka Hrvatskome saboru na raspravu i donošenje.

Riječ je o odlukama kojima se pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućuju: u aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga u Poljsku, Litvu, Mađarsku i Bugarsku; u operaciju potpore miru KFOR na Kosovu; u misiju potpore miru “NATO MISIJA U IRAKU”; u operaciju potpore miru “SEA GUARDIAN” u Sredozemlju; u aktivnost Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2; u operaciju Koalicijskih snaga “INHERENT RESOLVE”; u operaciju Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA”; u operaciju Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI”; u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda; na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim i multinacionalnim zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti NATO-a u inozemstvu te u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU).

Ističemo kako će u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) koja će se provoditi na teritoriju država članica NATO-a u 2024., 2025. i 2026. godini, biti upućeno do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. Odnosno, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO, niti mogu biti angažirani na teritoriju Ukrajine. Za navedenu odluku Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost.

“Na samitu je Republiku Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike Zoran Milanović, koji se tada mogao usprotiviti toj odluci, ali nije. Zajedno je s drugim šefovima država i vlada usvojio tekst Deklaracije šefova država i vlada i u svojem govoru nije se ogradio od osnivanja NATO-ove aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini”, rekao je državni tajnik Hrg.

“Kad mu je Ministarstvo obrane u skladu s člankom 54. stavkom 2. Zakona o obrani 16. rujna 2024. dostavilo navedenu odluku na prethodnu suglasnost, Predsjednik Republike 30. rujna 2024. odbio je dati prethodnu suglasnost na navedenu odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini”, zaključio je državni tajnik.

Vlada je također prihvatila nacrt Prijedloga odluke o prelasku granice RH Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini te nacrt Prijedloga odluke o prelasku granice RH Oružanih snaga država članica Europske unije i OSRH angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini.

Na sjednici Vlade istaknuto je kako Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama te kako trenutačno 252 pripadnika Hrvatske vojske sudjeluju u sedam operacija, jednoj misiji i četiri NATO aktivnosti.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu planirana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.