Kotromanović (II): “Želim manje i operativnije ministarstvo bez dupliranja funkcija”

– Prošle godine cilj nam je bio stabilizirati financije. Mi smo to uspjeli s ovim proračunom, jer je u odnosu na prošlu godinu ostao isti. Znamo da to nije dovoljno, ali smo zadovoljni jer smo napravili velike uštede. Projekcija za ovu godinu je bila manja nego što je bila 2012., ali mi smo uspjeli dogovoriti to što imamo danas i nadam se da vojni proračun u 2014. i 2015. više neće padati.

Očekujemo kako bi se do 2015. stabiliziralo gospodarstvo i ekonomija kao i financije u RH i da ćemo moći razmišljati na drugi način. Naš cilj i težnja je imati raspodjelu proračuna u omjeru 50 (plaće):30 (održavanje):20 (modernizacija). Sada se recimo na plaće i primanja izdvaja 67 posto proračuna. Dugoročno nam je cilj smanjiti broj zaposlenih u MORH-u sa 1115 zaposlenika koliko imamo danas.

Već smo smanjili broj zaposlenika za 200 prošle godine. Primjerice, Slovačka koja ima veći obrambeni sustav ima 350 zaposlenih u obrambenom ministarstvu. Do 2015. smanjenjem zaposlenika MORH-a približit ćemo se željenoj strukturi proračuna koji zagovara NATO. To je naša vizija da kroz preustroj ministarstva imamo manje i operativnije ministarstvo. Recimo, sada imamo duple funkcije kao što je primjerice slučaj sa Personalnom službom u ministarstvu obrane, potom je imamo u Glavnom stožeru, a postoji i središnjica za upravljanje osobljem.

Krenut ćemo od lipnja 2013.u snimanje svih funkcija, djelomično smo krenuli već sa personalnom službom i predložit ćemo efikasniji i učinkovit model za MO i GSOSRH. Postoji dupliranje nekih zapovjedništava koje treba riješiti. Dosta ćemo uštedjeti na taj način i sredstva prebaciti u strukturu proračuna koja se odnosi na održavanje i modernizaciju.

Gdje vidite da još ima prostora za uštede u funkcioniranju MORH-a i OSRH? Najavljivali ste outsourcing mnogih usluga početkom mandata, što se do sada napravilo po tome pitanju?

– Pleter nam je preuzeo kompletno čišćenje, kuhanje, preuzet će i frizerske usluge. Razmišljamo krenuti sa pilot projektom outsourcinga vojne opreme na primjerice 100-150 vojnika, konkretno riječ je o vojnim odorama. Trebamo utvrditi da li je jeftinije na taj način koristiti vojne odore ili ih kupovati svake godine. Ono što još ne znamo konkretno je naći rješenje po pitanju zaštitarske službe.

Za to treba vremena. Jasno je da hrvatski vojnik mora čuvati skladište ubojnih borbenih sredstava, ali Dom HV bi mogle u nekoj budućnosti čuvati zaštitarske službe. Naravno, potrebno je napraviti analizu koliko je to za nas isplativo. Kao stari vojnik znam da je najgluplje trošiti vojnika na stvari poput čišćenja kruga, besmislene straže i slično. Vojnik se mora pripremati za zadaće kroz kontinuiranu obuku i to mu treba osnovni posao.

Možete li nam nešto više reći godišnjem planu aktivnosti u 2013.

– Nabrojat ću nekoliko stvari kad je u pitanje opremanje i modernizacija. Ove godine idemo u nabavu 2000 jurišnih pušaka, potom u nabavu vojne opreme, mislim na odore u vrijednosti oko 40 milijuna kuna. Naravno, ulazi se u program remonta aviona i helikoptera, natječaj za izgradnju ophodnog broda, finalizira se projekt BOV-a. Po prvi put je napravljen plan nabave za ovu godinu u prošloj godini. Niz procesa je i postupaka pokrenuto.

Kvartalno ćemo pratiti plan nabave, a velike kapitalne projekte poput remonta letjelica pratit ćemo jednom mjesečno. Veliki je problem što nismo kvalitetno vodili projekte. Dodatni problem je što baš i nemamo dovoljno ljudskih resursa za vođenje projekta. Morat ćemo angažirati stručnjake izvan sustava za primjerice nadzor projekta ophodnog broda. Za ophodni brod tražimo i pomoć Ministarstva gospodarstva. Informatički sustav je razjedinjen i želimo ga uvezati, postoji  niz ideja. Moramo imati “krvnu sliku” financija, stanja tehnike i opreme, personalne službe.

Sustav ocjenjivanja mora biti kvalitetniji nego što je danas kao i upravljanje osobljem da časnik i dočasnik ne ovisi o pojedincu već organiziranom sustavu. Nadalje, vrlo važno nam je donijeti Plan obrane, a prije svega Dugoročni plan razvoja OSRH koji mora biti realističan i ostvariv oslanjajući se na realan proračun, jer ako on oscilira to je veliki problem za Ministarstvo obrane. U zadnje tri-četiri godine došlo je do pada proračuna za milijardu kuna, a kad proračun nije  stabilan dolazi do problema u planiranju.

Napominjem kako ćemo ove godine održati najveću vojnu vježbu ikada. Želimo čvršću i jaču vojsku i definitivno ćemo intenzivirati obuku. Primit ćemo nešto više od 400 vojnika u OSRH iduće godine. Dragovoljni ročnici su bili obučavani tako da su provodili dva mjeseca u sustavu, mjesec i pol dana u vojarni i sedam-osam dana na terenu. Sad će bito obrnuto, jer želimo pravog vojnika. Radno vrijeme vojnika ne može biti od 8-16 kako je propisivao stari Zakon o službi, što nam je prouzročilo gubitak od 700 milijuna kuna u posljednjih deset godina zbog prekovremenih sati.

Od iduće godine, RH je dužna imati civilnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS). EU ne poznaje mogućnost korištenja vojnih helikoptera za takve svrhe, odnosno propisi ne dozvoljavaju takvu djelatnost, jer ona mora biti komercijalna. Što će na kraju biti sa HEMS-om, da li su Mi-8 izvan igre po tome pitanju?

– To je pitanje za Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Vojni helikopteri se ne mogu više uvesti u civilni registar nakon pet-šest godišnjih servisiranja. Koliko mi je poznato DUZS ima namjeru kupovati helikoptere za HEMS o čemu ne znam puno. Medicinski prijevoz je jedno a HEMS drugo. DUZS bi trebao krenuti s pilot projektom gdje bi se napravila analiza troškova i što je sve potrebno za uspostavu takve službe.

Helikopteri HRZ-a i dalje će letjeti u medicinske svrhe. Oni nisu pogodni za HEMS, nisu predviđeni niti opremljeni za takvu vrst djelatnosti, ali za medicinski prijevoz svakako ćemo ih koristiti. Ako bi bio osnovan HEMS, mi bi u slučajevima velikih nesreća pripomogli DUZS-u svojim resursima.

Na početku smo 2013.godine, možete li nam reći koliko će hrvatskih vojnika biti povučeno iz Afganistana do kraja godine,  a koliko 2014.godine? Da li se rade planovi o sudjelovanju OSRH u vojnoj misiji nakon 2014.?

– Što se tiče naših snaga, sada ih je 300, a do travnja iduće 2014. godine plan je smanjenje na 220 vojnika. Očekujemo da jedan crnogorski vod bude s nama na sjeveru Afganistana. Naša je namjera smanjivanje snaga, a u 2014. ćemo vidjeti što dalje.

Sve radimo u dogovoru sa saveznicima, tako da ne možemo fiksno utvrditi sve detalje, jer se situacija može mijenjati iz mjeseca u mjesec. Sve u svemu, strateško opredjeljenje je smanjiti snage i to radimo u dogovoru sa SAD, Njemačkom i Mađarskom, dakle našim partnerima s kojima smo na terenu.

Projekt uspostave jedinstvenog Vojnog geoinformacijskog sustav VoGIS je pod istragom već neko vrijeme po vašem nalogu nakon što je utvrđeno da je tvrtka GEOFOTO isporučila manje roba i usluga od onoga što joj je plaćeno. U kojoj je trenutno fazi ovaj projekt i što je istraga utvrdila? Možete nam nešto reći o problemima sa projektom e-iskaznica?

– Zatekli smo nekoliko projekata koji su trebali biti završeni 2010.godine. Oni nisu završeni, a što se tiče projekta VoGis mi smo isplatili ta sredstva, mogu reći preplatili za 4.2 milijuna kuna. Zatražili smo od Državnog odvjetništva da nas prosvjetli što dalje, jer ako ne nastavimo projekt izgubit ćemo 70-ak milijuna kuna koje smo već platili. Pitanje je kako nastaviti projekt, na koji način, kako nam sutra netko ne bi rekao da smo nešto petljali. Zato čekamo mišljenje DORH-a o svemu.

Da sam ja odlučivao to nikada ne bi bio prioritet. To je dobra stvar, apsolutno, ali to nije jedan od ciljeva sposobnosti koje od nas traži NATO savez. Što se tiče e-iskaznice, situacija je puno lakša. Velikim dijelom posao je završen, bili smo dužni nekih 500 tisuća kuna. Projekt je što se tiče prioriteta u istom smislu kao i prethodno spomenuti, ali su sredstva manja, problema je manje i lakše ćemo završiti iskaznicu nego projekt VoGIS.

Postoje li sredstva koja se dodjeljuju RH iz američkog Coalition Support Funda i kako se ona koriste?

Sredstva postoje, ona su namjenjena poboljšanju operativnosti radarskih sustava Peregrine, pripadnicima Bojne za specijalna djelovanja za nabavu osam vozila HUMVEE i slično. Struka radi na tome gdje usmjeriti takva sredstva. Iznimno smo zahvalni SAD-u što nam omogućava dodjelu takvih sredstava u projekte  čije nam je funkcioniranje vrlo važno.

Objavljio: defender.hr, 08. sječnja 2013. godine

Intervju pripremio i uredio:

glavni urednik

Mario Duspara