Pukovnik Melior Klarić u podcastu Morhologija: “U specijalnim snagama ostanu psihički najjači”

U novoj epizodi podcasta Morhologija gostovao je pukovnik Melior Klarić, bivši pripadnik Zapovjedništva specijalnih snaga, koji ove godine slavi 21. obljetnicu službe, a trenutno obnaša dužnost izvršnog časnika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Govorio je o svom profesionalnom putu, o tome kako izgleda karijera u specijalnim snagama, kako je tehnologija promijenila lice moderne vojske te kakvu poruku ima za nove ročnike koji ulaze u sustav.

Poziv koji spaja altruizam i adrenalin

Odluka o vojnoj karijeri nije bila slučajna. „Od malih nogu zanimala su me zanimanja koja kombiniraju altruizam i određenu dozu adrenalina“, kaže Klarić. Razmatrao je policiju, pa čak i medicinu, no na kraju se odlučio za vojni poziv.

Njegova priča počinje 2004. godine, kada je započeo služenje tadašnjeg šestomjesečnog vojnog roka kao vojnik-izvidnik u vojno-obavještajnoj postrojbi. „Imao sam izvrsne zapovjednike i dočasnike koji su na mene ostavili snažan i pozitivan dojam. Shvatio sam da mi se taj poziv sviđa i da se želim profesionalno posvetiti vojnom pozivu“, rekao je.

Nakon toga postao je kadet trećeg naraštaja na Hrvatskom vojnom učilištu. Školovanje je bilo organizirano kao civilno-vojno obrazovanje, a paralelno je pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, studij informacijskih znanosti.

Specijalne snage – više od filmske iluzije

Od samog početka znao je što želi. „Bez obzira na rodove, službe i struke, specijalne snage i specijalne operacije od malih su mi nogu bile posebno zanimljive“, kaže Klarić. Na to su utjecali filmovi i računalne igre, ali i percepcija tog poziva kao iznimno dinamičnog, u kojem se stječu vještine poput padobranstva, ronjenja i planinarenja.

Stvarnost, međutim, nema mnogo veze s filmskim prikazima. „U filmovima se prikazuje otprilike 3 posto onoga što je u stvarnosti atraktivno i uzbudljivo. Preostalih 95 do 97 posto čine pripreme, uvježbavanje i sustavan rad“, objašnjava Klarić. „To je kao kod vrhunskih sportaša. Vidimo ih na dan osvajanja medalje, ali ne vidimo sve godine treninga i odricanja.“

Potom, Klarić je pristupio Temeljnoj obuci za specijalna djelovanja, neformalno zvanoj komando obuka, koju ne prođe čak između 80 i 90 posto početnih kandidata. „Svi koji pristupe selektivnim kvalifikacijskim obukama dođu kao mladi ljudi u naponu snage, to nije sporno“, kaže Klarić. „Ali na kraju ostanu oni koji su psihički u glavi najjači, najposloženiji. U biti psiha i um su iznad materije.“ Taj proces služi kao ulazni filter kako bi sustav bio siguran da ulaže u prave ljude.

Tri misije u Afganistanu

„Jedan od najvećih benefita službe u specijalnim snagama jest neprestana obuka“, objašnjava Klarić. Stalno ste u ciklusima obuka, vježbi i misija. Klarić je sudjelovao u tri misije u Afganistanu, gdje je ukupno proveo oko dvije godine, prvu rotaciju u Mazar-i Šarifu, a drugu i treću u Kabulu. Hrvatski kontingenti specijalnih snaga bavili su se mentoriranjem, obučavanjem i savjetovanjem domicilnih snaga.

Kroz 16 godina u Specijalnim snagama pukovnik Klarić prošao je put od operativca na terenu do odgovornih zapovjednih dužnosti. Bio je zapovjednik tima, voditelj operativnog odsjeka, zamjenik zapovjednika grupe, zapovjednik grupe, a zatim i voditelj odsjeka za planiranje u Zapovjedništvu Specijalnih snaga. Najveći broj ljudi kojim je zapovijedao bio je oko stotinu u postrojbi, a tijekom priprema za vježbe i misije taj se broj znao i udvostručiti.

„Rad s ljudima najveća je čast koju sam imao i koju imam kao časnik Hrvatske vojske“, rekao je. Suprotno uvriježenoj percepciji, u profesionalnom vojnom okruženju razmišljanje se ne samo dopušta, nego i očekuje. „Svaki član tima sudjeluje u planiranju zadaće. Ako netko vidi propust ili bolje rješenje, njegova je dužnost to reći. Konačna odgovornost uvijek je na zapovjedniku.“

Kroz karijerni put koji je odabrao prirodno su ga, kaže, zanimali i hobiji povezani s tim pozivom. To su streljaštvo, padobranstvo, ronjenje, trekking, planinarenje i slične aktivnosti. „Osobito u mlađim danima, prije nego što su u život ušli supruga i djeca, taj se ritam gotovo preklapao. Ili ste bili na poslu i obučavali se, ili ste se u slobodno vrijeme bavili istim ili srodnim sportovima, koji su na neki način nastavak onoga što radite u službi“, rekao je Klarić, koji je s vremenom postao i sudac u streljaštvu.

Era dronova: od hobističkih natjecanja do bojnog polja

Kada je riječ o tehnološkom napretku, pukovnik Klarić ističe velike promjene. „Kada sam 2009. ušao u specijalne snage, osobna oprema vojnika kakvu ste tada imali i ona koja se koristi danas – to je kao nebo i zemlja. Od tekstila do osobne opreme, džepića, ruksaka i kaciga“, rekao je, dodajući da je oprema koja se danas koristi tada izgledala kao znanstvena fantastika.

Današnja oprema uključuje napredne senzore, uređaje za noćno promatranje, termoviziju i sofisticirane komunikacijske sustave. „Svaki pripadnik tima specijalnih snaga ima osobni uređaj radioveze koji vrijedi desetke tisuća eura. Za to morate imati sigurnosnu provjeru“, rekao je. Takvi sustavi omogućuju zaštićenu komunikaciju i jasnu operativnu prednost na terenu.

Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su besposadni sustavi. Prvi komercijalno dostupni dronovi počeli su se koristiti oko 2015. godine. Razvoj besposadnih sustava posljednjih je godina snažno ubrzan, dijelom potaknut ratom u Ukrajini. FPV dronovi, koji su u početku služili za hobistička natjecanja i utrke, postali su jedno od ključnih sredstava suvremenog ratovanja, pojasnio je Klarić.

Klarić je među pionirima uvođenja FPV dronova u Hrvatsku vojsku. „Zadnje dvije godine bavimo se testiranjem i eksperimentiranjem s njima. Možemo s ponosom reći da imamo vrhunska sredstva, uključujući i domaću proizvodnju, koja su sada službeno ušla u inventar Oružanih snaga“, rekao je. „U tom segmentu ne samo da ne zaostajemo, nego u pojedinim aspektima imamo i prednost u odnosu na dio NATO vojski.“

Poruka novim ročnicima

Za kraj razgovora Klarić je uputio jasnu poruku onima koji kreću u temeljno vojno osposobljavanje. Najnoviji koncept s dva mjeseca obuke osmišljen je tako da se vrijeme maksimalno iskoristi. „Mladima želim reći da tome pristupe otvorena uma i mislim da se neće razočarati u ta dva mjeseca. Naša je iskrena želja da, kada izađu s temeljnog vojnog osposobljavanja, bilo da se odluče za profesionalnu službu ili nastave dalje svojim civilnim životom, mogu reći da ta dva mjeseca nisu bila uzalud potrošena i da su stekli korisne vještine za život“, zaključio je pukovnik Melior Klarić.