Požari u Republici Hrvatskoj
Požari otvorenog prostora u RH u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6 – 8 % (iznimno do 12 %), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje), koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone, protupožarnoj zaštiti poklanja se posebna pozornost.
Izbijanje požara u 95 % slučajeva vezano je uz neku ljudsku aktivnost, dok je svega 5 % požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).
Analizom požara u RH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma.
Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi je početka poljoprivrednih radova.
Drugi požarni maksimum je u srpnju i kolovozu i vezan je isključivo za priobalje i otoke (guste i neodržavane šume crnogorice koje u pravilu egzistiraju s nagibom većim od 30%, daleko od pristupnih putova i raspoložive vode za gašenje, opterećenje prostora dodatnim brojem ljudi-turisa i sl.).
Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih najviše Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici (kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena, i sl.) višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara.