Kontekst vježbe
Budući da su kibernetički napadi nenadani i ponekad ih je teško otkriti, ključno je razvijati sustave koji će reagirati u trenutku kad se za njih sazna.
Kibernetičke vježbe organiziraju se upravo u cilju uvježbavanja i pripreme svih sudionika kako bi se u slučaju potencijalne krizne situacije što brže i efikasnije reagiralo te spriječilo katastrofalne posljedice odnosno minimizirala šteta i ograničio napad. Tijekom kibernetičkih vježbi raspravlja se o potencijalnim posljedicama, mogućim akcijama i reakcijama te se na taj način stječe dragocjeno iskustvo.
Na važnost kibernetičkih vježbi upućuje i njihov sve veći broj, a provode se na različitim razinama, od pojedinih tvrtki pa sve do razine država i saveza.
Tako je primjerice, u rujnu 2017. godine provedena vježba EU CYBRID 2017 na razini ministara obrane članica EU-a u Tallinnu, Estonija. Cilj ove vježbe bio je ukazati na određene strateške teme i razmatranja koji se javljaju vezano uz različite pretpostavljene kibernetičke krize. Također, cilj je bio potaknuti raspravu na ministarskoj razini i dati strateške smjernice za slične krize.
Isto tako, jednom godišnje provodi se vježba Cyber Coalitionna kojoj sudjeluje i Republika Hrvatska kao članica NATO-a. Za razliku od vježbe EU CYBRID 2017, riječ je o vježbi više tehničkog karaktera.
Vježba EU CYBRID 2017 bila je i poticaj za organiziranje hrvatske vježbe Kibernetički štit 2018.