Kronologija ključnih aktivnosti

1996.

Republika Hrvatska je 1996. godine podnijela zahtjev za članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir (Partnership for Peace – PfP). Od tada pa do punopravnog članstva u Savezu, Hrvatska je prošla proces PARP (Planning and Review Process) te je imala Individualni intenzivni dijalog s NATO-m koji je rezultirao pristupanjem procesu Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP), a koji je trajao punih sedam godina.

2000.

Hrvatska je 2000. postala članicom Partnerstva za mir (PfP), čime je obilježen početak odnosa između Hrvatske i NATO-a.

2002.

U svibnju 2002. Hrvatska dobiva poziv za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) te u listopadu iste godine predaje Savezu svoj prvi Godišnji nacionalni program (Annual National Program – ANP). Radi se o dokumentu u kojemu država kandidatkinja za članstvo prezentira reforme koje je provela u protekloj godini na političkom, sigurnosno-obrambenom te gospodarskom planu.

2003.

Republika Hrvatska započinje svoje prvo sudjelovanje u NATO vođenoj operaciji ISAF u Afganistanu.

2006.

Na NATO samitu 2006. u Rigi, Savez iskazuje spremnost da na sljedećem samitu u Bukureštu pozove države kandidate koje zadovolje uvjete da pristupe punopravnom članstvu. Time je Republika Hrvatska po prvi puta dobila jasan vremenski okvir za članstvo.

2008.

Pozivnicu za punopravno članstvo u Savez Hrvatska je primila na NATO samitu u Bukureštu 2008.

Republika Hrvatska je završila prvi krug pregovora o pristupanju NATO savezu 21. travnja 2008. Time je dokazala svoju spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani te spremnost na doprinos miru i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici.

Nakon prvog sastanka koji je bio posvećen političkim i vojnim pitanjima, 7. svibnja 2008. održali su se pregovori o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Tada je određen i doprinos koji će Hrvatska uplaćivati u proračun NATO saveza.

U Bruxellesu su 9. srpnja 2008. države članice potpisale Protokol o pristupanju Republike Hrvatske NATO savezu.

2009.

Nakon što su sve države članice ratificirale hrvatski pristupni protokol i deponirale ga u State Departmentu, glavni tajnik NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer, uputio je 30. ožujka 2009. službenu pozivnicu za punopravno članstvo Republici Hrvatskoj. Ispravu o pristupu Sjevernoatlantskom ugovoru, kojeg je Hrvatski sabor potvrdio 25. ožujka 2009., u ime Republike Hrvatske, 1. travnja 2009. u State Departmentu predala tadašnja hrvatska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama, Kolinda Grabar-Kitarović, čime je Hrvatska postala punopravna članica NATO saveza.

Republika Hrvatska je formalno punopravna članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora od 1. travnja 2009.

Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na NATO samitu održanom 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu (60. godina Saveza).

Svečanim podizanjem zastava Republike Hrvatske i Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu i Zagrebu, 7. travnja 2009. godine, te proslavom u Hrvatskom narodnom kazalištu, Hrvatska je svečano obilježila punopravno članstvo u NATO savezu.

Kao i sve druge članice koje pristupe Savezu, Republika Hrvatska imala je obvezu pristupiti vrlo kompleksnom i izazovnom procesu integracije u NATO. Integracija podrazumijeva usklađivanje procedura i aktivnosti u svim područjima djelovanja, poput obrambenog planiranja, operacija, sigurnosti, obuci, izobrazbi, personalnim i obavještajnim sposobnostima, logistici, zapovjednim sustavima, komunikacijama, proračunu, financijama, odnosima s javnošću, nabavi te još nizu drugih segmenata, kao i sudjelovanje u radu NATO-vih političkih i stručnih radnih tijela, odbora, pododbora, radnih skupina, panela.

U NATO vođenu operaciju KFOR na Kosovu u lipnju 2009., upućen je prvi hrvatski kontingent, koji je u svom sastavu imao i dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Sudjelovanjem u operaciji NATO-a na Kosovu Republika Hrvatska danas daje još aktivniji doprinos toj operaciji.

2010.

Od početka integracijskog procesa, sa Zapovjedništvom združenih snaga iz Napulja (Joint Force Command – JFC Naples) redovito se planiralo, koordiniralo te provodilo zacrtane aktivnosti. Ključ suradnje bila je certifikacija i afirmacija deklariranih snaga. Težište aktivnosti bilo je na integraciji deklariranih postrojbi u NATO – Pool of Forces, pa je tijekom 2010. u sklopu integracijskog procesa Oružanih snaga RH u NATO, na vojnoj vježbi “UDAR 10” provedena prva certifikacija postrojbi Oružanih snaga RH (Hrvatske kopnene vojske) deklariranih za NATO.

2012.

Krajem 2012. godine integracijski proces uspješno je i završen, čime je Republika Hrvatska postala prva članica kojoj je to uspjelo u svega tri godine.

Osim sudjelovanja u radu institucija i struktura Saveza, članstvo u NATO savezu podrazumijeva i sudjelovanje u zajedničkim programima i inicijativama usmjerenima na razvoj sposobnosti Saveza u cjelini, poput inicijativa Pametne obrane (Smart Defence), Inicijative povezanih snaga (Connected Forces Initiative), Koncepta vodećih nacija (Framework Nations Concept) kao i inicijativi izgradnje obrambenih kapaciteta partnerskih država (Defence Capacity Building) čime savez doprinosi projekciji stabilnosti na jugu i istoku, te niza drugih u svim područjima djelovanja.

Osim doprinosa u operacijama te aktivnog rada unutar sjedišta Saveza, Republika Hrvatska također daje aktivan doprinos i popunjavanjem Zapovjedne strukture NATO-a, NATO strukture snaga, NATO agencija kao i NATO središta izvrsnosti.

Republika Hrvatska participira snagama i u NATO snagama brzog odgovora (NRF/VJTF), čime dajemo svoj doprinos Akcijskom planu za spremnost Saveza. Priprema i certificiranje deklariranih snaga obavlja se na NATO vojnim vježbama koje su svake godine sve zahtjevnije i intenzivnije.

Članstvom u NATO-u Republika Hrvatska sudjeluje i u procesu obrambenog planiranja Saveza. U okviru NATO procesa obrambenog planiranja, Ciljevi sposobnosti koje Republika Hrvatska preuzima u okviru NATO-ova procesa obrambenog planiranja imaju ključnu ulogu kao izravni pokazatelji posvećenosti razvoju Saveza, a njihova provedba bit će okosnica razvoja Oružanih snaga. RH je prihvatila te radi na implementaciji 54 NATO Cilja sposobnosti.

2013.

Na marginama sastanka ministara obrane NATO-a, 21. veljače 2013. godine potpisano je pismo namjere o uspostavi Multinacionalnog zrakoplovnog obučnog centra (Multinational Aviation Training Centre – MATC) od strane Republike Hrvatske i Češke Republike u sklopu NATO inicijative Pametne obrane. Kasnije se pridružuju još i Mađarska i Slovačka, 2015. godine. Nakon potpisivanja sporazuma uslijedilo je ustrojavanje Direktorata (sjedište u Češkoj) i Upravljačkog odbora. Obuka na simulatoru se provodi u Češkoj a praktični dio obuke pilota helikoptera provodi se u Republici Hrvatskoj u Zadru. Kroz Multinacionalni zrakoplovni obučni centar, Hrvatska i Češka provode i preduputnu obuku savjetničkih timova za misiju Resolute Support u Afganistanu.

Multinacionalni zrakoplovno obučni centar je 11. rujna 2018. od strane Sjevernoatlantskog vijeća prepoznat kao NATO vojno tijelo (NATO Military Body).

2014.

Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a je 20. ožujka 2014. godine prihvatilo kandidaturu Republike Hrvatske za uspostavu Nacionalnog razmjestivog komunikacijskog modula (Deployable Communications Module – DCM). Tim činom Hrvatska je prvi put u povijesti dobila NATO entitet na svom teritoriju. Nacionalni razmjestivi komunikacijski modul se nalazi u strukturi 1. NATO bojne veze (1st NATO Signal Battalion). Puna operativna sposobnost dostignuta je krajem 2017. godine. Pripadnici DCM-a, sukladno zahtjevu Savezničkog zapovjedništva za operacije upućuju se u različite misije i NATO aktivnosti.

2015.

1. siječnja 2015. nakon što je privedena kraju višegodišnja NATO vođena operacija ISAF započela je provedba neborbene NATO misije potpore miru “RESOLUTE SUPPORT” u Afganistanu. U okviru neborbene misije NATO-a provođene su obuke, savjetovanja i pomaganje afganistanskim sigurnosnim i obrambenim snagama. Okosnica angažmana Republike Hrvatske u Afganistanu do okončanja ove misije 2021. godine bilo je upućivanje mentorskih odnosno savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske, mentorskih odnosno savjetodavnih timova za obuku civilne policije te drugih elemenata za obuku afganistanskih obrambenih snaga, ali i snaga zaštite.

2016.

Na NATO samitu u Varšavi 2016. godine države članice usvojile su niz odluka radi jačanja odvraćanja i obrane NATO-a. To uključuje pozicioniranje borbenih skupina na istoku NATO-a kroz aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj.

2017.

Od kraja 2017. Hrvatska sudjeluje u NATO aktivnostima Ojačane prednje prisutnosti u Litvi i Poljskoj.

2018.

Nakon potpisivanja Pisma namjere 4. listopada 2018. godine na marginama sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, zemlje potpisnice (Bugarska, Mađarska, Slovenija i Hrvatska) su krenule u implementaciju Programa Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Program – MSAP). Odlučeno je kako će Hrvatska biti zemlja domaćin. Multinacionalno središte za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga je zamišljeno kao program kojim bi se ustrojio međunarodni centar za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga.

Na NATO summitu u Bruxellesu 2018. godine države članice Saveza donijele su, na zahtjev iračke Vlade i u suradnji s Globalnom koalicijom za borbu protiv ISIS-a, odluku o uspostavi NATO misije u Iraku s mandatom u potpori izgradnje obrambenih sposobnosti i napora iračke vlade u stabilizaciji zemlje i borbi protiv terorizma.

Republika Hrvatska se aktivnim doprinosom uključila u NATO-ovu operaciju potpore miru Sea Guardian na Sredozemlju i NATO misiju u Iraku.

2019.

Summitom u Londonu obilježena je 70. godišnjica NATO-a.

Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Training Centre – MSAP TC) svečano je otvoreno u Zemuniku. Središte djeluje u svrhu lakše implementacije NATO ciljeva sposobnosti iz područja specijalnih zračnih snaga. Države članice MSAP-a su Slovenija, Mađarska i Bugarska, te naravno Hrvatska koja je ujedno i država domaćin Središta u vojarni “pk Mirko Vukušić” u Zemuniku.

2020.

Republika Hrvatska sudjelovala je u izradi i provedbi NATO planova za potporu civilnim institucijama u suočavanju s pandemijom COVID-19.

Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (Headquarters Multinational Division Centre – HQ MND-C) u Szekesfehérváru pokrenuto je od strane Mađarske i Hrvatske uz naknadno pridruživanje Slovačke kao zemlje osnivačice (Framework Nations – FN) s ciljem jačanje regionalne suradnje zemalja Središnje Europe. Prvi zapovjednik HQ MND-C-a bio je hrvatski general-bojnik Denis Tretinjak.

2021.

Hrvatsko sudjelovanje u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu značajno je povećano u 2021. godini, čime Republika Hrvatska nastavlja još snažnije pridonositi održavanju mira i stabilnosti na području jugoistočne Europe.

2022.

24. veljače započela je ruska agresija na Ukrajinu koja je dodatno potaknula procese jačanja NATO postava odvraćanja i obrane te osvjedočila važnost kolektivne sigurnosti koju pruža NATO.

Na NATO summitu u Madridu u srpnju 2022. NATO je nakon ruske agresije na Ukrajinu uspostavio dodatne borbene skupine u središnjoj i jugoistočnoj Europi. To uključuje pozicioniranje borbenih skupina u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Republika Hrvatska je započela s upućivanjem pripadnika OSRH u borbenu grupu u Mađarskoj.

2023.

Na NATO Summitu u Vilniusu donesene su povijesne odluke i postavljen je strateški smjer Saveza u bliskoj i daljnjoj budućnosti.

U kolovozu 2023. je izvršena prva primopredaja zapovjednih dužnosti u Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar (HQ MND-C) pri čemu je brigadni general Dražen Ressler preuzeo obnašanje dužnosti načelnika stožera divizijskog zapovjedništva.

2024.

2024. je važna godina za Savez ali i za Hrvatsku. Savez slavi 75. godišnjicu, a Republika Hrvatska svoju 15. godišnjicu punopravnog članstva.

Realizirano je prvo upućivanje pripadnika OSRH u borbenu skupinu u Bugarskoj.