Misije i operacije

Oružane snage Republike Hrvatske trenutno sudjeluju u četiri od osam borbenih skupina na Istočnom krilu Saveza te u sljedećim misijama i operacijama pod mandatom NATO-a: NATO misija Irak, operacija Sea Guardian, Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2, i u operaciji KFOR.

NATO operacija na Kosovu (KFOR)

KFOR je operacija pod mandatom Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSCR) 1244 od 10. lipnja 1999. i Vojno-tehničkog sporazuma (MTA) između NATO-a i Srbije. Provodi se u sklopu Poglavlja VII Povelje UN-a koja dopušta uporabu sile kako bi se održalo mirno i sigurno okružje, sloboda kretanja i integracija Zapadnog Balkana u Euro-atlantske integracije.

Osim što održava sigurnost okruženja i sigurnost kretanja, jedan od ciljeva NATO-a je pružanje potpore razvoju sigurnosnih institucija Kosova.

Hrvatski kontingent je fokusiran na izvršavanje zadaća zračnog transporta, rad stožernog osoblja u stožeru operacije KFOR (HQ KFOR), rad u savjetničkom timu na razini ministarstva i Kosovskih snaga sigurnosti te zadaćama u kontekstu sustava ranog upozorenja KFOR-a na Kosovu. Odlukom Hrvatskog sabora od 15. srpnja 2008. prvi hrvatski kontingent upućen je 1. srpnja 2009. u NATO operaciju na Kosovu, sastavljen od 20 pripadnika Oružanih snaga RH i dva transportna helikoptera Mi-17 Sh.

Sukladno Odluci Hrvatskog sabora od 07. listopada 2022. o sudjelovanju OS RH u operaciji KFOR na Kosovu, u 2023. i 2024. godini odobreno je sudjelovanje do 160 pripadnika OS RH s do dva helikoptera, uz mogućnost njihove rotacije. Kao dio NATO tima za vezu i savjetovanje, dva pripadnika OSRH zadužena su za provedbu savjetničkih aktivnosti u kosovskom Ministarstvu obrane i KSS-u. U studenom 2023. u KFOR je upućen 40. hrvatski kontingent koji broji ukupno 149 pripadnika Hrvatske vojske. Do sada je u operaciji sudjelovalo ukupno 1860 pripadnika OSRH.

NATO MISIJA IRAK (NMI)

Na NATO summitu u Bruxelesu 2018. godine države članice Saveza donijele su, na zahtjev iračke Vlade i u suradnji s Globalnom koalicijom za borbu protiv ISIS-a, odluku o uspostavi NATO misije u Iraku s mandatom u potpori izgradnje obrambenih sposobnosti i napora iračke vlade u stabilizaciji zemlje i borbi protiv terorizma.

Ova nova misija angažira nekoliko stotina NATO instruktora i nadograđuje obuku i napore izgradnje sposobnosti koje su dostignute u Iraku kroz NATO inicijativu obuke i izgradnje kapaciteta za Irak od 2017. (NATO Training and Capacity Building Iraq NTCB-I).

Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju u ovoj misiji od 2018. godine, a do sada je sudjelovalo ukupno 66 pripadnika OSRH.

Hrvatski časnici i dočasnici u NATO-ovoj misiji u Iraku obnašaju dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora.

Sukladno saborskoj odluci, u 2024. godini uputit će se do deset pripadnika Oružanih snaga, uz mogućnost rotacije.

U području misije NMI trenutno je raspoređen 10. hrvatski kontingent koji broji ukupno sedam pripadnika Hrvatske vojske.

STALNA NATO SKUPINA PROTUMINSKIH SNAGA 2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group – SNMCMG2)

Stalna skupina protuminskih snaga dodijeljena je NATO Zapovjedništvu za pomorske operacije za provedbu širokog spektra zadaća, od sudjelovanja u vojnim vježbama do provedbe operacija.

Skupina doprinosi sposobnosti Saveza u provedbi operacija minskih protumjera kako u mirnodopskom razdoblju, tako i u vremenima kriza i sukoba.

RH od 2021. godine sudjeluje u Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2 koja je zadužena za područje Mediterana i Crnog mora. Hrvatsko sudjelovanje odnosi se na upućivanje četveročlanih timova protuminskih ronitelja HRM-a koji se ukrcavaju na brodove talijanske ratne mornarice te zatim zajedno s talijanskim kolegama doprinose svim zadaćama koje skupina obavlja.

Sukladnoj saborskoj odluci za 2023. i 2024. OSRH će sudjelovati sa do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije.

Do sada je u ovoj aktivnosti sudjelovalo 36 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.

OPERACIJA POTPORE MIRU “SEA GUARDIAN” U SREDOZEMLJU

Operacija potpore miru “SEA GUARDIAN” je NATO operacija započeta 2016. godine koja pridonosi razvoju regionalne pomorske sigurnosti, borbi protiv terorizma, osiguranju slobode plovidbe i borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, zaštiti infrastrukture te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih država u Sredozemlju.

Na ovaj način i one članice Saveza koje imaju ograničene resurse za provedbu operacija na moru mogu dati svoj doprinos zajedničkoj sigurnosti, čime značajno pridonose unaprjeđivanju učinkovitosti operacije te gospodarskom i društvenom razvoju država NATO-a, Europske unije i sredozemne regije.

Uspjeh operacije “Sea Guardian” ima izravni učinak i na potencijalne sigurnosne prijetnje te održavanje sigurnog i stabilnog stanja u prostoru Jadranskog mora i njegovom bližem području, što značajno i izravno utječe na hrvatsko gospodarstvo i društveni razvoj u cijelosti.

Sudjelovanjem u ovoj operaciji od 2018. godine Oružane snage RH daju svoj doprinos savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru unutar nacionalnih mogućnosti i raspoloživosti resursa.

Kroz aktivnosti koje provodi Hrvatska ratna mornarica, Oružane snage Republike Hrvatske razvijaju suradnju s regionalnim mornaricama i Savezničkim mornaričkim Zapovjedništvom u zaštiti zajedničkih interesa.

U operaciju potpore miru “SEA GUARDIAN” u Sredozemlju u 2024. godini planirano je upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga i brod Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije.

NATO MISIJA POTPORE MIRU RESOLUTE SUPPORT (RSM)

Misija Resolute Support bila je NATO vođena misija za obuku, pomoć i savjetovanje afganistanskih snaga sigurnosti i obrane te institucija. Misija je uspostavljena 1. siječnja 2015., kao nastavak misije ISAF te je okončana u rujnu 2021.

Okosnica angažmana Republike Hrvatske u Afganistanu bilo je upućivanje mentorskih, odnosno savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske, mentorskih odnosno savjetodavnih timova za obuku civilne policije te drugih elemenata za obuku afganistanskih sigurnosnih snaga te snaga zaštite.

Završetkom mandata 12. hrvatskog kontingenta završeno je sudjelovanje Hrvatske vojske u savezničkim misijama u Afganistanu nakon 17 godina.

Od 2003. godine pa sve do okončanja NATO angažmana u misijama ISAF i RSM u Afganistanu sudjelovalo je oko 5500 hrvatskih vojnika.

BORBENE SKUPINE

Zbog novih sigurnosnih izazova i jačanja nestabilnosti u neposrednom okruženju NATO-a, a ponajprije zbog ruske agresije na Ukrajinu, sigurnosno okruženje euroatlantskog prostora nesigurnije je nego ikada u posljednja tri desetljeća.

Članice NATO-a su još 2014. godine nakon summita u Walesu započele s implementacijom odluka kojima je pokrenut sveobuhvatan proces osnaživanja kolektivne obrane radi stvaranja novih i jačanja postojećih operativnih sposobnosti NATO-a. Taj proces uključivao je značajne promjene u NATO postavu snaga te je ujedno potaknuo dugoročnu transformaciju NATO-a kroz vojne, političke i organizacijske komponente Saveza.

Dodatno, na NATO summitu u Varšavi 2016. godine zbog novih ugroza za koje je procijenjeno da imaju dugoročna obilježja, države članice Saveza odlučile su djelovati u dva osnovna smjera. Prvi smjer bio je dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane uspostavom multinacionalnih borbenih skupina NATO-a pod nazivom aktivnosti ojačane prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) na teritoriju država članica NATO-a na sjeveroistoku Europe – Republike Poljske, Republike Litve, Republike Latvije i Republike Estonije. Drugi smjer djelovanja odnosio se na projiciranje stabilnosti izvan granica NATO-a izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država Saveza.

Na sastanku NATO ministara obrane u veljači 2022. u Bruxellesu, uoči početka ruske agresije na Ukrajinu, utvrđeno je da se sigurnosna situacija na istoku Europe dodatno pogoršala. Tada su sve NATO članice, uključujući i Republiku Hrvatsku, jednoglasno izrazile punu podršku nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog i nenasilnog razrješenja sigurnosne situacije, kao i pravo svake države da sama odlučuje o svojim sigurnosnim aranžmanima.

Isto tako, jednoglasno je izražen stav da je NATO spreman obraniti sve svoje države članice od bilo kakve prijetnje. Stoga su ministri obrane predložili daljnje jačanje savezničkog postava odvraćanja i obrane kako bi se osiguralo provođenje kolektivne obrane euroatlantskog područja.

Najvidljiviji rezultat odluke bilo je uspostavljanje dodatnih NATO-ovih multinacionalnih borbenih skupina u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi odnosno u Mađarskoj, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj pod nazivom aktivnosti ojačane budnosti (enhanced Vigilance Activities – eVA), a koje je NATO formalno uspostavio nakon odluke šefova država i vlada članica Saveza na NATO summitu u ožujku 2022.

Borbene skupine djeluju u dogovoru i u sastavu s nacionalnim snagama država primateljica. Same borbene skupine nisu identične već je njihov sastav prilagođen specifičnim lokalnim zahtjevima i potrebama države primateljice.

Republika Hrvatska sudjeluje u borbenim grupama u Poljskoj, Mađarskoj i Republici Bugarskoj na stalnoj osnovi, a u Republici Litvi svake druge godine.

NATO aktivnost Ojačane prednje prisutnosti:

Borbena skupina Poljska: Upućivanje prvog kontingenta provedeno je u listopadu 2017. godine. Do sada su u aktivnosti sudjelovala 853 pripadnika. Saborskom odlukom će u sklopu aktivnosti u 2024. godini biti upućeno do 90 pripadnika Oružanih snaga (bitnica Panzer haubica 2000), uz mogućnost rotacije.

U području aktivnosti trenutno je 13. HRVCON koji broji ukupno 69 pripadnika Hrvatske vojske.

Borbena skupina Litva: Upućivanje prvog kontingenta u eFP BG POL provedeno je u prosincu 2017. godine. U NATO borbenoj skupini u Litvi je od 2017. do 2023. sudjelovalo ukupno 562 pripadnika OSRH.

NATO aktivnost Ojačane budnosti (eVA – enhanced Vigilance Activity):

Borbena skupina Mađarska: Oružane snage Republike Hrvatske u ovoj aktivnosti sudjeluju od 2022. godine, do sada su sudjelovala 257 pripadnika i trenutačno su u Mađarskoj 64 pripadnika Hrvatske vojske u okviru 4. HRVCON-a.

Saborskom odlukom za 2024. godinu (usvojena 15. prosinca 2023.) omogućeno je povećanje hrvatskog kontingenta u eVA HUN na maksimalno 200. Povećanje broja pripadnika u ovoj aktivnosti omogućuje Oružanim snagama prilagođavanje strukture upućenih snaga radi razvoja vlastitih sposobnosti, a ujedno je i u skladu sa ukupnom prilagodbom borbenih skupina NATO-a.

Borbena skupina Bugarska: u sklopu ove nove aktivnost ojačane budnosti u Republici Bugarskoj uspostavljenoj nakon ruske agresije na Ukrajinu, saborskom odlukom za 2024. godinu bit će angažirano do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Trenutno se u borbenoj grupi nalazi 1. kontingent Hrvatske vojske od četiri pripadnika.

Od 2017. do 2024. godine u NATO aktivnostima multinacionalnih borbenih skupina u Republici Poljskoj, Republici Litvi i Mađarskoj i Bugarskoj sudjelovalo je 1 677 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

MULTINACIONALNO DIVIZIJSKO ZAPOVJEDNIŠTVA CENTAR (Headquarters Multinational Division Centre – HQ MND-C)

Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (Headquarters Multinational Division Centre – HQ MND-C) u Szekesfehérváru pokrenuto je od strane Mađarske i Hrvatske uz naknadno pridruživanje Slovačke kao zemlje osnivačice s ciljem jačanja regionalne suradnje zemalja Središnje Europe.

Zadaća zapovjedništva je da kao regionalno divizijsko zapovjedništvo planira i provodi vojne operacije unutar dodijeljene misije i zadaća u cilju odvraćanja, ali po potrebi i obrane slobode i sigurnost, nacionalnog suvereniteta i mira na teritoriju NATO-ovih članica u dodijeljenoj zoni odgovornosti. Pored zadaća u okviru odvraćanja i obrane, ovo zapovjedništvo ima značajnu ulogu u razvoju interoperabilnosti nacionalnih kapaciteta zemalja osnivačica i sudjelujućih nacija kroz zajedničke obučne aktivnosti. Isto tako, sudjelovanje u radu ovog zapovjedništva ima učinak na razvoj nacionalnih sposobnosti.

Aktivacijom od strane Sjevernoatlantskog vijeća u svibnju 2022., HQ MND-C postao je dijelom NATO strukture snaga podređeno zapovjedniku Savezničkih snaga za Europu (Supreme Allied Commander Europe – SACEUR), a nalazi se pod Združenim zapovjedništvom snaga u Brunssumu.

Republika Hrvatska u HQ MND-C trenutačno popunjava 21 poziciju.

Prvi zapovjednik HQ MND-C-a bio je general-bojnik Denis Tretinjak. Nakon njega je zapovijedanje preuzeo slovački general-bojnik Tibor Králik, a poziciju zamjenika zapovjednika mađarski general-bojnik László Garas. Hrvatskoj je u ovoj rotaciji pripalo mjesto načelnika stožera, koju od ljeta 2023. obnaša brigadni general Dražen Ressler.