Razgovor: Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić za Hrvatski vojnik

Nakon dugo vremena, prošle su godine započeti brojni projekti opremanja i modernizacije što će značajno podići sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske. I nije se samo zakoračilo u prostor opremanja nego je napravljen iskorak u cjelokupnom podizanju standarda i kvalitete života svih pripadnika Hrvatske vojske. Neki su rezultati već i konkretno vidljivi, za konkretizaciju drugih trebat će vremena, no ono što je najbitnije, taj cjelovit proces nezaustavljivo je počeo i Hrvatsku vojsku stavio na mjesto koje ona i zaslužuje. O svemu tome razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem koji s neskrivenim ponosom ističe kako su svi planovi za prošlu godinu realizirani, te su čak i nadmašena prvotna očekivanja.

Prošlu 2024. godinu obilježili su brojni iskoraci u području modernizacije i opremanja Hrvatske vojske, a ponajprije dolazak u Hrvatsku višenamjenskih borbenih aviona Rafale čime je i spašena borbena komponenta HRZ-a. U kontekstu povećanih globalnih sigurnosnih prijetnji, što dolazak Rafalea u sastav Hrvatske vojske znači za sigurnost hrvatskih građana?

Nabava 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale dosad je najveće ulaganje Vlade RH i Ministarstva obrane u sigurnost Hrvatske, odnosno u Hrvatsku vojsku. Ulaganjem u nabavu borbenih lovaca nismo izgubili sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva jer su Rafalei zamijenili MIG-ove 21 kojima istječu resursi. Odlukom Vlade da se kupe Rafalei nastavljamo biti jedna od jačih zrakoplovnih sila kad govorimo o ratnim zrakoplovstvima u našem okruženju, a i sigurnost, nadzor i obrana našeg zračnog prostora stavljeno je na najvišu moguću razinu. Dakle, radi se o vrlo bitnoj odluci za HRZ, Oružane snage u cjelini, ali i za hrvatske građane. Riječ je o jednim od najmodernijih borbenih aviona s mogućnostima najmodernijeg ratovanja, odvraćanja i sustava obrane. U Hrvatsku je dosad stiglo osam Rafalea, a do kraja travnja imat ćemo kompletnu eskadrilu, odnosno svih 12 borbenih aviona.

Besposadni zrakoplovni sustavi na neki su način promijenili paradigmu modernog ratovanja što se najočitije pokazalo tijekom ruske agresije na Ukrajinu. Godinu smo zaključili potpisivanjem ugovora o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 čime će pripadnici Hrvatske vojske, kad sustavi stignu u Hrvatsku, razviti i novu sposobnost. Koje su ključne prednosti takvog sustava i koje ćemo nove sposobnosti imati?

Moderno ratovanje zahtijeva i ratovanje besposadnim letjelicama i dronovima, odnosno sustavima kojima upravljaju operateri koji se nalaze na sigurnoj lokaciji na zemlji. Kada se malo vratim u prošlost, u devedesete godine, rekao bih da smo mi jedna od prvih država koja je koristila besposadne letjelice za nadzor teritorija i tada okupiranog područja Republike Hrvatske. Nakon VRO Oluja, taj se sustav nije dovoljno razvijao i sada mu se ponovno vraćamo tako da ćemo u sastavu naših Oružanih snaga imati i besposadne letjelice. Njihova je uloga velika i iznimno bitna, ponajprije zbog minimalnog rizika za vojnika. Osim toga cijena takvog sustava nije toliko velika kao primjerice cijena borbenog aviona, a njihova je učinkovitost iznimna. Dakle, u sastavu naših Oružanih snaga vrlo brzo imat ćemo Bayraktare, a uskoro ćemo se opremiti i dronovima jer i oni imaju veliku ulogu u modernom ratovanju.

S njemačkim ministrom obrane potpisali ste Pismo namjere o nabavi njemačkih tenkova Leopard 2A8 koji su jedni od najboljih tenkova u svijetu. Kada bi se mogli očekivati u sastavu Hrvatske kopnene vojske?

Napravili smo odličan posao sa Saveznom Republikom Njemačkom, dio svojih starih tenkova M-84 prodali smo njemačkoj vladi za 4,1 milijun eura po tenku. Dio tenkova M-84 već je isporučen, a dio je ostao do dolaska prvih Leoparda, čime zadržavamo spremnost naših Oružanih snaga. Ta sredstva koja smo već dobili i koja su uplaćena u proračun Republike Hrvatske koristit ćemo kao avans za kupovinu novih do 50 tenkova Leopard 2 A8 najnovije generacije. To su tenkovi koji su trenutačno po svim ocjenama i karakteristikama među najboljima na svijetu. Prvi bi Leopardi u sastav Oružanih snaga trebali stići 2027. godine. Leopard je tenk koji je naručila i njemačka vlada te osim hrvatske i češka i norveška vlada. Dakle, SR Njemačka pozvala je Hrvatsku da se priključi njemačkom programu zajedničke nabave Leoparda 2 A8, a sudjelovanjem u toj zajedničkoj nabavi tenkove ćemo dobiti brže i povoljnije. Kao što smo HRZ opremili najmodernijim avionima, tako ćemo i kopnenu vojsku opremiti najmodernijim tenkovima.

Nakon gotovo godinu dana reparacije i modernizacije, u sastav Hrvatske kopnene vojske trebala bi ući prva borbena oklopna vozila pješaštva Bradleyji. Koje su najveće prednosti njihova uvođenja u sastav HKoV-a?

Oružje se najbolje procjenjuje kad s njim imate punu operativnu aktivnost. Bradleyji su u ovom slučaju pokazali i dokazali svoju vrijednost u ratu u Ukrajini. Oni na sebi mogu nositi nekoliko borbenih platformi i sve su se pokazale odličnima. Manevri koje oni mogu izvesti na različitim i zahtjevnim terenima u realnim situacijama pokazali su zavidan uspjeh, a sama njihova operativna sposobnost u stvarnim borbenim uvjetima dokazale su kako je riječ o odličnom borbenom sredstvu. Prvi Bradleyji u sastav Hrvatske kopnene vojske doći će tijekom siječnja ove godine. Oni su praktički već spremni, ostali su na njima još završni radovi u Đuri Đakoviću. Sve su Bradleyjeve reference odlične, na svim ratištima na kojima je bio to je i dokazao.

Na prošlogodišnjoj vježbi Štit 24 prvi se put gađalo s PZO raketnim sustavom kratkog dometa Mistral 3. Je li u planu i kad bi se mogla realizirati nabava PZO raketnih sustava srednjeg dometa?

Naše su Oružane snage uspješno izvele spomenutu vježbu što nas posebno veseli, no naravno da planiramo nabavu i PZO sustava srednjeg dometa koja se nalazi i u našim strateškim dokumentima te ćemo vrlo brzo početi konkretnije razgovarati o tipovima raketa srednjeg dometa. Ti su sustavi Oružanim snagama u ovom trenutku potrebni poglavito zbog zaštite sredstava koje smo već kupili, ali naravno i zbog zaštite cjelokupne infrastrukture i našeg zračnog prostora.

Helikopteri Black Hawk već su u uporabi u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, a u ožujku ste prošle godine s američkom veleposlanicom potpisali Ugovor o nabavi dodatnih osam helikoptera istog tipa. Kada bi se oni mogli očekivati?

Svih osam helikoptera očekujemo tijekom 2028. godine i njima ćemo na taj način popuniti eskadrilu helikoptera. Oni se trenutačno proizvode i veselimo se njihovoj isporuci.

Američki State Department potkraj kolovoza odobrio je prodaju osam samohodnih višestrukih raketnih sustava HIMARS. ovih dana potpisan je i konkretni ugovor. Što to znači?

Radi se o najboljem raketnom sustavu na svijetu koji ima iznimnu preciznost, a obrana od njega gotovo je nemoguća. Sustav je to koji u Europi zasad imaju samo Poljska, Rumunjska i Ukrajina. SAD ga je odobrio te prodao i Hrvatskoj, što dovoljno govori samo za sebe. I ovaj moćan, moderan raketni sustav u sastavu Oružanih snaga očekujemo tijekom 2028. godine.

Modernizacija HRM-a stajala je na mjestu do vašeg dolaska na mjesto ministra obrane, a uskoro bi nakon dugo vremena trebao biti isporučen OOB 32 Umag. Kada bi se mogla očekivati i isporuka preostalih obalnih ophodnih brodova i kada će se aktualizirati program nabave korvete za potrebe HRM-a? Hoćemo li se i dalje oslanjati na domaću brodogradnju?

Kad govorimo o obalnim ophodnim brodovima, problem je nastao još 2014. godine i od tada je zapravo sve stalo. Prije godinu dana, kada sam postao ministar obrane, otišli smo na razgovore u Brodosplit i pokušali pronaći način kako da se taj problem premosti. Tijekom siječnja prvi obalni ophodni brod iz serije, a drugi ukupno, konačno će biti isporučen HRM-u. Izgradnja daljnja tri obalna ophodna broda bit će predmet pregovora i razgovora s Brodo-splitom. Ono što je bitno naglasiti i što HRM najviše zanima jest nabava korvete. U tom pogledu trenutačno razgovaramo i tražimo najbolje rješenje. Kao što je sustav PZO-a srednjeg dometa u našim strateškim dokumentima tako je i korveta. Ona je, osim za HRM, prioritet i za Vladu RH i vrlo brzo naći ćemo rješenje. Naravno, da pritom računamo da bi to i naša brodogradilišta mogla izgraditi. Dakle, PZO srednjeg dometa i korveta dva su iduća velika strateška projekta, odnosno ulaganja u Hrvatsku vojsku.

Uz modernizaciju Oružanih snaga koja je vrlo bitna za osnaživanje Hrvatske vojske u cijelosti, povećane su i plaće ne samo aktivnim pripadnicima Hrvatske vojske nego i ročnom sastavu? U kolovozu tijekom trećeg uputnog roka odazvao se najveći broj ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Što je najviše utjecalo na takav odaziv? Povećanje plaća? Modernizacija? Ili oboje?

Utjecalo je sve, jer se radi o jednom mozaiku mjera koje morate ponuditi mladom čovjeku da bi se on odlučio za karijeru u Oružanim snagama. Vlada RH počela je s ozbiljnom modernizacijom Oružanih snaga i naravno ako ste se odlučili za taj poziv i znate da ćete upravljati najmodernijim sustavima zapadne proizvodnje da će vam to biti dodatan poticaj. Popularizacija vojnog poziva koju smo započeli i koju radimo sustavno i planski sljedeća je vrlo bitna stavka. Oružane snage nastojimo što više približiti javnosti, obilazimo cijelu Hrvatsku, organiziramo atraktivne pokazne vojne vježbe na koje pozivamo mlade ljude da se informiraju o vojsci te na taj način populariziramo poziv hrvatskog vojnika. Za Hrvatsku je vojsku ključan svaki pojedinac, svaki vojnik. On mora imati kvalitetne uvjete rada i mora imati zadovoljavajući standard života, a povećanjem materijalnih prava i drugih uvjeta to kontinuirano podižemo. Nitko u odoru Hrvatske vojske ne ulazi samo zato što misli da je to prilika da dobro zaradi, nego zato što to osjeća kao poziv. No poziv sam po sebi nije dovoljan nego svakom pojedincu morate osigurati kvalitetne uvjete u kojima on sebe može razvijati. Upravo zbog toga prvi smo put od 2008. godine povećali koeficijente za izračun plaće hrvatskim vojnicima te su im primanja podignuta između 35 i 40 posto, što je sigurno još jedan bitan poticaj. Osim toga, našim vojnicima koji sudjeluju u mirovnim misijama i operacijama povećali smo dnevnice u iznosu od 25 do 30 posto, riješili smo i problematiku vezanu uz njihove odlaske u mirovinu, odnosno dob za umirovljenje podigli smo s 45 na 50 godina. Naknadu za služenje dragovoljnog vojnog osposobljavanja podigli smo sa 700 na 900 eura. No, ni to nije sve. Mi ćemo i dalje nastaviti s projektima obnove i izgradnje infrastrukture u kojima naši pripadnici borave. Uskoro ćemo javnosti predstaviti i projekt stambenog zbrinjavanja naših pripadnika. Radi se o subvencioniranju kamate za stambene kredite za stambeno zbrinjavanje svakog pripadnika Oružanih snaga koji nije stambeno zbrinut i nema nekretninu. Vrlo brzo pokrenut ćemo taj projekt u kojem će se moći kupiti nekretnina, a kamatu na kredit subvencionirat će MORH. Sve su to stvari koje su vjerojatno i dale poticaj mladim ljudima da se odluče za vojni poziv. Vojni je poziv odličan izbor jer služiti svojem narodu i svojoj domovini u odori Hrvatske vojske velika je čast. Te oznake koje danas nosimo nastale su devedesetih godina tijekom obrane hrvatske samostalnosti, u nametnutom nam ratu u kojem smo uspjeli pobijediti. Biti nasljednik tih ljudi koji su tada branili Hrvatsku moralo bi biti svakom na čast.

Planira se uvođenje obveznog služenja vojnog roka. Dokle se došlo na tom području?

Ključno je naglasiti da su Oružane snage u potpunosti spremne za primjenu temeljnog vojnog osposobljavanja. Pred nama je još usvajanje zakonskih prijedloga koje je pripremilo Ministarstvo obrane, a koji uređuju temeljno vojno osposobljavanje. Te procedure počinju sredinom siječnja, od e – savjetovanje do konačnog donošenja odluke u Hrvatskom saboru. Nakon toga više neće biti niti operativnih niti zakonskih prepreka da započnemo s temeljnim vojnim osposobljavanjem.

Premda su brojni projekti u različitim etapama realizacije započeti u prošloj godini, možemo li i tijekom godine koja je pred nama očekivati neke nove projekte, koji do danas nisu još poznati?

Nastavak svega onoga što smo radili u prošloj godini provlačit će se kroz nekoliko godina. U godini koja je pred nama naglasak možemo staviti na nekoliko aktivnosti koje sam već spomenuo. Riječ je dakle o projektu nabave korvete za HRM te nabave PZO sustava srednjeg dometa, to su dva ključna projekta. Naravno pritom ne smijemo zaboraviti razvoj onoga što je po mojem mišljenju nama prijeko potrebno, a to je domaća vojna industrija. Već imamo vlastito znanje, osposobljene ljude i tehnologije. Želimo dodatno razvijati i poticati razvoj vojne industrije u širem obliku nego ju imamo do sada. Imamo brojne domaće tvrtke koje razvijaju nove tehnologije i koje će nam sigurno pomoći u dodatnom opremanju. Posebno danas kad je iznimno teško nabaviti novu opremu jer se svi naoružavaju, a i kad je uspijete nabaviti ona je iznimno skupa. Moram naglasiti da smo na sjednici Vlade donijeli odluku o modernizaciji naših radarskih sustava koje će se opremiti najmodernijom opremom i to je također projekt koji nas očekuje ove godine. Završetak potpune modernizacije očekujemo do početka 2026. godine.

Zahvaljujući svim spomenutim projektima modernizacije Hrvatska bi ove godine trebala dosegnuti dva posto izdvajanja za obranu što se ne tako davno činilo gotovo nemogućim. Ipak, i sami ste spomenuli da se od članica NATO saveza očekuju dodatna ulaganja koja bi bila do tri posto izdvajanja za obranu. Gdje se u tom kontekstu nalazi Hrvatska i koliko je to realno očekivati?

Hrvatska je dostigla dva posto izdvajanja za obranu. Moram istaknuti da nije dovoljno samo dostići dva posto, nego od toga minimalno mora biti 20 posto za modernizaciju. Mi smo u tom pogledu dostigli 29 posto. Proračun Ministarstva obrane kontinuirano raste, tako je proračun u 2025. godini, koji iznosi 1,5 milijardi eura, za 184,6 posto veći u odnosu na proračun iz 2016. godine. Prema našim planovima, proračun Ministarstva obrane u 2027. godini premašit će dvije milijarde eura. Sve to govori o kontinuiranom povećavanju novca za ulaganje u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, a time u sigurnost naših građana.

Zaključak koji je NATO donio kad govorimo o izdvajanju za obranu, Hrvatska je dostigla, što nisu uspjele sve članice. Zbog trenutačnih ratnih okolnosti i narušene sigurnosne arhitekture u svijetu i Europi, tendencija je porasta izdvajanja za obranu do tri posto. Formalne odluke o povećanju postotka izdvajanja za obranu još nema. Kada i to dođe kao tema na NATO-ovim sastancima, vidjet ćemo u kojem ćemo smjeru ići.

Ove godine proslavit ćemo 30. obljetnicu završnih i pobjedničkih operacija Bljeska i Oluje. O važnosti i vrijednosti spomenutih operacija sve je već poznato, pa nas zanima koliko one danas mogu biti poticaj mladim ljudima koji ulaze u sastav Hrvatske vojske, a rođeni su nakon rata?

Kad govorim o popularizaciji vojnog poziva i povećanju interesa za služenje u Hrvatskoj vojsci uvijek govorim o danima kada se Hrvatska stvarala. To je bilo najteže razdoblje u povijesti hrvatske države. I tada je, na žalost, velik broj mladih ljudi, ali i civila, žena i djece izgubilo svoje živote. Danas, trideset godina od završetka Domovinskog rata i 35 godina od samostalnosti Republike Hrvatske govorimo o povijesno važnim datumima. Mladi ljudi moraju biti upoznati s poviješću stvaranja Hrvatske i koliku smo žrtvu platili za svoju slobodu. Cijeli je hrvatski narod tada bio kao jedan i svi smo se zajedno branili. To vrijeme hrabrosti i odlučnosti koje je obilježilo hrvatski narod proslavit ćemo ove godine. I zato o tome razgovaramo s poštovanjem i pijetetom. Gotovo da nema država u svijetu koje su na takav način izborile svoju samostalnost i neovisnost. Poziv za služenje u Hrvatskoj vojsci i izgradnji vojne karijere poziv je koji osjetite ili ne. U mladim ljudima moramo probuditi upravo tu ljubav i svijest o hrvatskoj državnosti i patnji kroz koju je hrvatski narod prošao ne samo u ovih 35 godina. Kada te činjenice ponudite mladim ljudima, u njima se probudi osjećaj ponosa i želje da i oni budu sastavni dio tih postrojbi te da se ugledaju u heroje koji su dali svoj život za Hrvatsku.

U kontekstu obilježavanja ovih vrijednih obljetnica najavili ste i održavanja mimohoda. Koje su glavne poruke najavljenog mimohoda i imate li konkretnije detalje o njemu?

Obljetnice koje su pred nama zaslužuju da ih obilježimo na ponosan i dostojanstven način. U ovom trenutku ne bih o detaljima jer su oni stvar pripreme i organizacije na svim razinama. Javnost će na vrijeme znati o detaljima mimohoda. Ono što možemo sada reći jest da smo na njega pozvali sve naše saveznike i strateške partnere te one s kojima imamo intenzivnu i uspješnu suradnju. Nadam se da ćemo imati priliku pokazati sve naoružanje i opremu kojom Hrvatska vojska raspolaže.

Objavljeno: Internetska stranica Hrvatski vojnik, 3.siječnja 2025. godine, razgovarao: Željko Stipanović, foto: Tomislav Brandt
Hrvatski vojnik, tiskovno izdanje 3. siječnja 2025.