Požari u Republici Hrvatskoj
Požari otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj (RH) u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6-8% (iznimno do 12%), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone protupožarnoj zaštiti u RH poklanja se posebna pozornost.
Izbijanje požara u 95% slučajeva vezano je za ljudsku aktivnost, dok je svega 5% požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).
Analizom požara u RH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma.
Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi je početka poljoprivrednih radova.
Drugi je požarni maksimum u srpnju i kolovozu i vezan je isključivo za priobalje i otoke (guste i neodržavane šume crnogorice koje u pravilu egzistiraju s nagibom većim od 30%, daleko od pristupnih putova i raspoložive vode za gašenje, opterećenje prostora dodatnim brojem ljudi-turista…).
Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih se posebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara.
Uspoređujući broj požara u protupožarnim sezonama od 2001., u kojima su u gašenju sudjelovale zračne snage, uočljiva su tri stupnjevana angažiranja i to:
- Prosječna angažiranost požara po godinama
Godina | Broj požara |
2001 | 107 |
2006 | 109 |
2009 | 125 |
2010 | 90 |
2013 | 104 |
- Iznadprosječna angažiranost:
Godina | Broj požara |
2003. | 241 |
2004. | 213 |
2008. | 243 |
2011. | 297 |
Najveći broj zabilježenih požara bio je u PP sezoni 2012. i to 347.
- Ispodprosječna angažiranost: 2014. – 3 požara