Požari u Republici Hrvatskoj

Požari otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj (RH) u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6-8% (iznimno do 12%), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone protupožarnoj zaštiti u RH poklanja se posebna pozornost.

Izbijanje požara u 95% slučajeva vezano je za ljudsku aktivnost, dok je svega 5% požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).

Analizom požara u RH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma.

Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi je početka poljoprivrednih radova.

Drugi je požarni maksimum u srpnju i kolovozu i vezan je isključivo za priobalje i otoke (guste i neodržavane šume crnogorice koje u pravilu egzistiraju s nagibom većim od 30%, daleko od pristupnih putova i raspoložive vode za gašenje, opterećenje prostora dodatnim brojem ljudi-turista…).

Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih se posebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara.

Uspoređujući broj požara u protupožarnim sezonama od 2001., u kojima su u gašenju sudjelovale zračne snage, uočljiva su tri stupnjevana angažiranja i to:

  • Prosječna angažiranost požara po godinama
Godina Broj požara
2001 107
2006 109
2009 125
2010 90
2013 104
  • Iznadprosječna angažiranost:
Godina Broj požara
2003. 241
2004. 213
2008. 243
2011. 297

Najveći broj zabilježenih požara bio je u PP sezoni 2012. i to 347.

  • Ispodprosječna angažiranost: 2014. – 3 požara