Zvao je zapovjednik. Rekao je: ‘Tragedija je, hitno je.‘ Ostavio sam djecu supruzi i krenuo prema Lori

 

Te je nedjelje Tonći Mirosavac bio na kupanju na omiškoj plaži s dvojicom sinova. Stigla mu je poruka da se zbila strašna pomorska nesreća – sudar putničkog katamarana i jedrilice u akvatoriju Splitskih vrata, između Šolte i Brača. Nakon ovakve poruke obično slijedi poziv za intervenciju. On je uslijedio pet minuta kasnije.

– Zvao je zapovjednik. Rekao je: “Tragedija je, hitno je.” Ostavio sam djecu supruzi, uzeo ruksak i krenuo prema Lori – kaže nam.

Narednik Tonći Mirosavac zapovjednik je gumene brodice Modrulj 4. Toga dana na Modrulju 4 bila su još dva člana posade: narednik Tomislav Bilić, inače zapovjednik Modrulja 2 i, što je za ovu priču važnije, zapovjednik besposadnog podvodnog plovila ROV, te mornar-strojar, razvodnik Karlo Franjić.

– Baš sam stavljao ručak na stol svojoj petogodišnjoj kćeri. Onda sam nazvao mamu da ruča s njom – govori nam Omišanin, narednik Bilić.

– Moj ručak ostao je na štednjaku. Ostavio sam ga tamo i punim gasom krenuo prema Lori. Došao sam za deset minuta, pripremio brod jer su narednik Mirosavac i narednik Bilić iz Omiša pa sam znao da će im trebati nešto više vremena – govori razvodnik Franjić.

15-metarska morska jurilica

Kada se posada Modrulja 4 okupila, krenula je na more, odradili su brzinski briefing sa Specijalnom policijom i Lučkom kapetanijom. Tamo im je predstavljeno što se od njih očekuje: detektirati potonulu jedrilicu. To je naizgled jednostavna zadaća, ali kada se uzme u obzir da u tom trenutku mjesto sudara dvaju plovila nije bilo poznato, da je neko vrijeme nakon sudara katamaran vukao jedrilicu, a jake morske struje mogle su je dodatno pomaknuti do konačnog mjesta potonuća, situacija se znatno komplicirala. Osim toga, pretpostavljalo se da je zajedno s jedrilicom u podmorje nestao i jedan od unesrećenih.

Obalna straža RH opremljena je sa šest Modrulja, od čega su četiri u luci Lora. One su udarna snaga Obalne straže Republike Hrvatske, ali obavljaju i važne civilne zadaće koje bi inače izvršavale civilne službe, poput nadzora ribarstva, sprječavanja krivolova, zatim traganja i spašavanja, kao i drugih zadaća poput osiguranja poligona te zahtjevnijih prijevoženja.

U ovoj priči važno je spomenuti još jedan tim – posadu Modrulja 5. Dok je nadnarednik Mirosavac okupljao posadu za svoju posebnu zadaću, posada Modrulja 5 već je radila ono u čemu su najbolji – spašavala je unesrećene. Zapovjednik, desetnik Dejan Huđek i dugogodišnji zapovjednik Modrulja 3, nadnarednik Stjepan Jenjić, u trenutku nesreće nalazili su se u luci Lora te su po uzbunjivanju na Modrulju 5 brzinski ukrcali medicinski tim i isplovili prema području nesreće. Preuzeli su četvero ozlijeđenih, sigurno ih ukrcali na plovilo te se zaputili prema Splitu. Medicinski tim još se u brodu započeo s pružanjem prve pomoći unesrećenima.

S kapetanom Mirosavcem sjeli smo u ovu 15-metarsku morsku jurilicu koju pogone dva motora od po 600 konjskih snaga. Prisjeća se jedne od najzahtjevnijih akcija u kojoj je sudjelovao. S obzirom na to da je narednik Mirosavac od prvog dana zapovjednik interventnog Modrulja 4, voditelj ronjenja, ribarski inspektor i ovlašteni tužitelj MORH-a za područje ribarstva, posla mu ne nedostaje. Naravno, sudjeluju i u akcijama traganja i spašavanja te pomažu ljudima koji se na moru nađu u nevolji. Brod kojim zapovijeda opremljen je ROV-om, pa je upravo zato njihov zadatak kobnoga dana bio specifičan.

Opremljeni sonarima

– Dobili smo zapovijed za isplovljavanje, došli na lokaciju i vidjeli razmjere tragedije. Rekao bih da je to bio najgori dan u mojoj 20-godišnjoj službi. Nitko nije imao točnu lokaciju potonule jedrilice jer ju je katamaran neko vrijeme vukao i nitko nije zabilježio gdje je barem okvirno potonula. Bio sam u vezi s kolegama iz pomorske policije koji su mi poslali nekoliko okvirnih lokacija – priča nam narednik Mirosavac.

Modrulj je opremljen sonarima koji omogućuju mapiranje morskog dna pa su odmah krenuli u linijsko pretraživanje područja.

– Pretpostavljalo se da se u jedrilici nalazi jedna preminula osoba jer je nedostajao jedan član posade. Naša je zadaća bila pronaći objekt, potvrditi da je riječ o potonuloj jedrilici te, ako bude moguće, ući ROV-om u unutrašnjost i utvrditi nalazi li se tijelo unesrećenog unutra kako bismo znali treba li nastaviti potragu – kaže narednik.

Njihov sonar povezan je s GPS kartom te bilježi rutu kretanja iscrtavajući pretraženo područje.

– Kada pretražujemo teren linijski, točno znamo da smo pokrili cijelo područje. Ne može se dogoditi da iza nas ostane nepretražen prostor između dviju linija pretraživanja. Sonar očitava dubine i istodobno iscrtava “put” kojim smo prošli. Jednostavno nema mogućnosti da neki dio ostane nepokriven – objašnjava.

Područje pretraživanja bilo je iznenađujuće veliko.

– Od načelnika postaje pomorske policije dobili smo sve dostupne snimke sudara. Uspoređivali smo ih s obrisima uvala, punti i borove šume kako bismo otprilike odredili smjer i područje potrage – govori.

Sati su prolazili, ali uspjeha nije bilo.

– Područje je vrlo zahtjevno i iznimno prometno. Policija nam je osiguravala područje na moru, a njihova su plovila također sudjelovala u potrazi. Tek nakon puna četiri sata uspjeli smo locirati objekt i dodatno ga snimiti sonarom – kaže narednik Mirosavac.

Snimke predali specijalnoj policiji

Već je bilo 19 sati i vidljivost više nije bila kao kada su krenuli u potragu. Unatoč tome odlučili su porinuti ROV. Riječ je o uređaju veličine stolice, odnosno, pojednostavljeno rečeno, o morskom dronu.

– Ima propulzore, reflektore, kameru i robotsku ruku. Može se kretati vertikalno i horizontalno. Putem generatora spojen je na napajanje od 220 volti, a s brodom je povezan kabelom dugim 300 metara. Njime se upravlja iz upravljačke jedinice na brodu preko zaslona. Čovjek koji upravlja ROV-om mora biti potpuno koncentriran i raditi u miru – priča narednik.

Nakon svega pet minuta upravljanja ROV-om njegov kolega, narednik Bilić, uočio je potonulu jedrilicu.

– Već na prvim snimkama uočili smo da jedrilica ima oštećenja na krmenom dijelu trupa te da je imala podignuta jedra. Utvrdili smo da je krma jedrilice toliko zgužvana da unesrećeni, ako se nalazio unutra, nije mogao izaći. Na pramcu se vidio otvoreni prozor – prepričava narednik.

Jedrilica je pronađena na dubini od 55 metara. Narednik kaže da su imali sreće jer je na tom dijelu morsko dno ravno pa sonar nije davao lažne odraze i čim je pokazao objekt bili su sigurni da je riječ o onome koji traže.

– Snimke smo predali Specijalnoj policiji i označili mjesto plutačom. No kako je dnevnog svjetla bilo sve manje, ronioci Specijalne policije nisu ulazili u jedrilicu. Nismo ni mi s ROV-om jer smo se bojali da se ne zapletemo u konope i bokobrane koji su visjeli prema površini. Ronioci Specijalne policije sljedećeg su jutra ušli u unutrašnjost i izvukli tijelo stradale osobe – rekao nam je narednik Mirosavac.

Svi članovi posade obučeni su za upravljanje ROV-om, no kako kaže narednik Mirosavac, u ovako kritičnim situacijama taj posao prepuštaju najvještijim operaterima. Jedan od njih je narednik Bilić. Na intervenciju je stigao motociklom, a brod je u međuvremenu već pripremio mornar-strojar, razvodnik Franjić. Narednik Bilić kaže da je potraga bila posebno zahtjevna zbog jakih morskih struja.

– Na sonaru smo uočili određene obrise, a uz pomoć videosnimki i orijentira prema Šolti i Braču uspjeli smo odrediti područje pretraživanja. Kada smo spustili ROV, vrlo brzo smo pronašli jedrilicu – kaže narednik Bilić.

Policija nam je proslijedila videosnimke, a prema jednom kamenolomu uspjeli smo se orijentirati i okvirno odrediti mjesto potonuća – govori razvodnik Franjić.

Narednik Bilić kaže da je na zaslonu najprije uočio lijevu stranu jedrilice.

– Bokobrani su plutali prema površini. Kada sam obišao jedrilicu, vidio sam da je s desne strane teško oštećena te da je ulaz u kabinu potpuno zgužvan. Nakon toga primijetio sam da je prozor na pramcu otvoren. ROV je bio prevelik da bismo kroz taj otvor mogli ući u unutrašnjost, pa smo pretpostavili da se tijelo nalazi unutra – priča narednik Bilić.

Dok je upravljao ROV-om, razvodnik Franjić pomagao mu je držeći kabel i asistirajući tijekom plovidbe podvodnog plovila, dok je zapovjednik broda Tonći Mirosavac upravljao Modruljem. Narednik Bilić kaže da je tijekom službe sudjelovao u više akcija podvodnog pretraživanja. Njegov kolega nedavno je pronašao i srušeni zrakoplov, a i sam je sudjelovao u desetak sličnih intervencija.

“Ljudi nas poštuju”

To su ljudi koji, kada isplove iz luke, na moru mogu ostati i po 15 do 20 dana. Osim potpore zapovjedništva, naglašava narednik Mirosavac, jednako je važna i podrška njihovih obitelji.

– Da nema toga, ovakav način rada i ovakav angažman ne bi bili mogući. Imamo izvrsne rezultate, njegujemo pomorsku tradiciju i nastojimo pomoći ljudima u nevolji kad god nam se za to pruži prilika – kaže narednik Mirosavac.

Modrulj je preuzeo prije pet godina. Prije toga deset je godina bio voditelj ronjenja na spasilačkom brodu Faust Vrančić, a karijeru je započeo kao mornar-kormilar na patrolnom brodu.

Posebnost Modrulja jest njegova brzina. Riječ je o iznimno sposobnim presretačima koji se koriste i za hitne medicinske intervencije jer, kada zbog nevremena gotovo nitko ne može isploviti, Modrulji često jedini mogu doći do unesrećenih.

Brod je opremljen najsuvremenijom ronilačkom opremom, podvodnim skuterima, kamerama i autonomnim podvodnim plovilima koja mogu zaroniti do 300 metara dubine. Imamo i full-face ronilačke maske koje omogućuju podvodnu komunikaciju s brodom na udaljenosti do pet kilometara, pod uvjetom da između nema čvrstih prepreka – priča narednik.

Velik dio posla odnosi se i na ribarske inspekcije. Pokrivaju gotovo cijeli Jadran, od Dubrovnika do Pule. Osobe zatečene u krivolovu, kaže, dobro znaju što znači kada im u susret dođe Modrulj s pripadnicima Obalne straže RH.

– Zato u ophođenju ne moramo biti pretjerano strogi. Ljudi nas poštuju čim nas vide i u velikoj većini slučajeva surađuju. U svim ovim godinama imali smo tek nekoliko manjih neugodnosti, ali sve smo brzo riješili – zaključuje zapovjednik Modrulja.

---

Objavljeno 13. kolovoza 2026. godine | jutarnji.hr | Autor: Mario Pušić | Foto: Nikola Brboleža/Cropix