Hrvatski nebeski vatrogasci
Jedna od najprepoznatljivijih ustrojstvenih cjelina ne samo HRZ-a, nego cijelog OSRH jest 855. protupožarna eskadrila 93. krila. Njezin je značaj već godinama nemjerljiv za sigurnost hrvatskih građana, imovine i okoliša. Vojnički gledano, ona je jedna učinkovita i dobro organizirana NATO-ova postrojbu
855. protupožarna eskadrila jedna je od postrojbi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pa i Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je povezanost s hrvatskom civilnom zajednicom među najvećima.
Njihovi avioni nisu naoružani, naizgled nisu atraktivni kao Rafalei, ali sposobnosti pilota i tehničara iz 855. jedinstvene su i iznimna su stručna i karijerna dostignuća. A i ljudska. Njihov značaj za sigurnost, mir i napredak mirnodopske Hrvatske jako je velik, a tijekom ljeta gotovo svakodnevno vidljiv i najširoj javnosti.
“Bez ustručavanja mogu reći da je 855. eskadrila i sada – na braniku domovine. Požari su velika prijetnja i građanima i imovini i okolišu. Piloti i tehničari obavljaju svoje zadaće u ekstremnim uvjetima i za njih je potrebna iznimna sposobnost, spremnost i obučenost. Unatoč povećanim zahtjevima za borbenim pilotima, nema bojazni da ćemo uskratiti Eskadrilu za buduće mlade kadrove”, govori zapovjednik 93. krila brigadir Krešimir Ražov.
U Eskadrili i 93. krilu nadaju se da taj značaj može biti jedan od motiva i budućim pilotima i tehničarima da se za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo odluče upravo zbog protupožarnih letjelica.
“Ono što protupožarni piloti i tehničari mogu biti sigurni jest da će puno letjeti i da će raditi posao čiji će učinak vidjeti odmah, na licu mjesta, te koji će svi prepoznati. U našoj eskadrili svake minute, svakog dana, i u trenucima kad nam je najteže, znamo da radimo nešto plemenito i korisno. I nema osobe koja se onda neće osjećati vrijednom”, naglašava zapovjednik Eskadrile pukovnik Darko Kučej.
Suprotno narativu, protupožarna sezona za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, a i Eskadrilu koja reagira na njezin poziv, traje – cijelu godinu. Neprekidno je u nekom obliku pripravnosti. Jer požari izbijaju cijelu godinu. I ne samo to, cijelo to vrijeme Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Oružane snage Republike Hrvatske zajedno s institucijama s kojima surađuju, planiraju i razvijaju protupožarni sustav, brinu za izobrazbu, obuku, trenažu i uvježbavanje gasitelja (zračnih posada i njihovih vatrogasnih kolega na zemlji) te osiguravaju dovoljan broj ispravnih letjelica i druge opreme. “Da se izvan vrhunca sezone samo odmaramo, sigurno ne bismo bili tako dobri”, napominje pilot kanadera bojnik Igor Trošelj.
Ono što je bitno naglasiti je da niti Eskadrila, niti Krilo, niti HRZ, niti OSRH nikad ne upućuju protupožarne snage samoinicijativno. Ključno je da informacije o požaru završe u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici koja šalje zahtjev za pomoć iz zraka u Operativno središte GS OSRH u Zagrebu (izvan vrhunca sezone, I. i III. faza) ili u vojni dio Operativnog vatrogasnog zapovjedništva RH u Divuljama (tijekom vrhunca sezone, II. faza). Taj se zahtjev formulira u zapovijed koja se upućuje u Protupožarne namjenski organizirane snage HRZ-a.
Zapovjednik tih snaga zapovjednik je 93. krila brigadir Krešimir Ražov, koji onda “spušta” zapovijed u 855. eskadrilu. “Eskadrila je definitivno jedan od brendova 93. krila, pa i HRZ-a, baš kao i akrobatska skupina “Krila Oluje” naš je promotor u domovini i inozemstvu”, kategoričan je brigadir Ražov.
“To ne vrijedi samo za njihovu spremnost i učinkovitost, nego i za ustroj, uvježbanost, pilotski i tehničarski kadar. Rastu iz godine u godinu, povećavaju svoje sposobnosti i ukratko bih ih okarakterizirao kao jednu učinkovitu i dobro organiziranu NATO-ovu postrojbu”, ističe brigadir.
Međunarodne su misije još jedna karakteristika ovogodišnje sezone. Pripadnici Eskadrile, u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, tj. koncept pomoći rescEU gasili su požare u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. U potonjoj zemlji boravili su pet dana. Opisujući tamošnje zadaće, bojnik Trošelj kaže da nikad nije nailazio na toliko nepredvidive “marete”, tj. gibanja vode koje je ostalo kao posljedica prethodnih vjetrova kao pri skupljanjima vode u albanskom moru. U nastavku priče o međunarodnim misijama objašnjava da postoji brzi izmještaj (Rapid Intervention) u kojem posada nakon samo tri sata priprema odleti na područje neke zemlje, obavi zadaću i vrati se doma, sve u nekoliko sati. “Po toj brzini, rekao bih da smo prava NATO-ova postrojba”, uvjeren je pilot. Međutim, dodaje i da su višednevne intenzivne zadaće u inozemstvu (Detachment) kroz rescEU zahtjevnije. “Došli smo u Albaniju kao gosti, pomoći svojim domaćinima, te dati sve od sebe, kao i uvijek. Ono što me ondje oduševilo jest koliko su naši kolege voljni učiti”, govori Trošelj, dodajući da je najljepše doživjeti zahvalnost domaćina. “Kad radite u većim međunarodnim skupinama, vrlo brzo se vidi koliko znate i možete. Nema zemlje u kojoj nas nisu cijenili, zahvaljivali nam te nas ljubazno ispratili. Kad se vratiš doma, ponosan si na sebe”, kaže časnik i pilot kanadera.
Komentirajući međunarodne zadaće, brigadir Ražov navodi da se izvanredna učinkovitost pripadnika 855. eskadrile itekako primjećuje. Česti su upiti saveznika i partnera: “Kako postižete takvu učinkovitost”? Isto vrijedi i za proizvođača kanadera, tvrtku De Havilland Canada, koja upravo hrvatsko djelovanje s letjelicama CL-415 prezentira kao primjer operativne uporabe tih aviona. “Ako gledamo iskustva zajedničkog rada s drugim operaterima protupožarnih aviona kanader i Air Tractor, mogu reći da se možemo pohvaliti da smo u europskom i svjetskom vrhu i stručno i taktički i operativno. To ne znači da druge zemlje, sustavi i organizacije ne ulažu puno truda u preventivu i gašenje požara iz zraka. Ono što nas čini bogatim i učinkovitim je i naša zemlja: idealno skrojena eskadrila sa šest Canadaira i šet Air Tractora, puno otoka, blizina mora…”, dodaje pukovnik Kučej.
Naravno, djelovanje izvan granica Hrvatske donosi i dodatne zahtjeve. Hrvatska je uključena u Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu od 2019., ali Eskadrila je prvi put gasila požar u inozemstvu 2007. i dosad je u deset zemalja skupila osamsto sati letnih misija. Dakle, praktički jednu prosječnu PP sezonu. Da bi bili učinkovitiji, pripadnici sa stranim kolegama sudjeluju u različitim stručnim i edukativnim skupovima. Zanimljivo je da je HRZ i među kreatorima knjižice sa zajedničkim standardno-operativnim postupcima za europske zračne protupožarne snage. U njoj je, među ostalim, navedeno što sve treba osigurati pojedinim zračnim vatrogascima, pa i 855. eskadrili, kako bi mogli obavljati zadaće u inozemstvu. Navedeni su mnogi logistički i operativni detalji koje treba osigurati ili definirati zemlja primateljica pomoći, od smještaja posada i opskrbe zrakoplova gorivom do lokacija za uzimanje vode.
Ono što ublažava sva odricanja vezana uz rad pripadnika 855. protupožarne eskadrile upravo je ono što njihov posao čini pozivom. A to je svijest o njegovu značaju, spašavanju ljudi, imovine i prirode, baš kao i o zahvalnosti građana. Ljudi nalaze svakakve načine da im zahvale, zna se dogoditi da na krovovima ispišu Hvala vam! ili nacrtaju oblik srca. Na mobitele im dolaze poruke zahvalnosti, poput spasili ste mi kuću i maslinik! “Iz zraka, od ljudi na zemlji vidite tek sitne točkice koje vam mašu. Ali znate koliko su sretni. I tu je i naša najveća sreća. Da je doživimo, dovoljno je da se stavimo u položaj ljudi kojima smo pomogli, bilo da je u pitanju njihova imovina ili njihov posao”, govori bojnik Trošelj.
