35 godina Hrvatske vojske

Domovinski rat

Stadion Nogometnog kluba Zagreb u Kranjčevićevoj ulici mjesto je na kojem je 28. svibnja 1991. održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) i kada je hrvatskoj javnosti predstavljena prva brigada Zbora narodne garde. Od tada je taj dan poznat i u Oružanim snagama i u široj javnosti kao Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske, koji se obilježava svake godine 28. svibnja.

Zbor narodne garde ustrojen je kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svojem cjelokupnom državnom području.

Krajem srpnja 1991. ustrojeno je Zapovjedništvo Zbora narodne garde, zatim su ustrojena zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banovinsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je ustrojeno i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde, čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je pola, 30 tisuća, bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani, donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV). Dana 21. rujna 1991. formiran je Glavni stožer Hrvatske vojske (GS HV), kojem je na čelu bio general Anton Tus. U početku je u Hrvatskoj vojsci bio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalni segment Oružanih snaga, dok je pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane postao pričuvni sastav Hrvatske vojske. Postrojbe Zbora narodne garde preimenovane su 3. studenog 1991. u Hrvatsku vojsku.

Formiranjem Zbora narodne garde stvorena je i vojna snaga koja je obranila napadnuta hrvatska područja. Usprkos nametnutom embargu na uvoz oružja, hrvatske Oružane snage su se razvijale i stjecale iskustvo te su tako ostvarile uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima, koje su naposljetku okrunile 1995. godine provođenjem briljantnih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, kojima su i pobjednički okončale rat.

Transformacija Hrvatske vojske nakon Domovinskog rata

Hrvatska vojska profilirala se nakon Domovinskog rata iz ratne u mirnodopsku silu, koja je danas spremna izvršiti sve postavljene zadaće.

U godinama nakon Domovinskog rata Hrvatska vojska započela je proces transformacije te je cilj bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu.

Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim nastojanjima, a stalnom i sustavnom obukom te školovanjem dostignute su zahtijevane sposobnosti.

Povjerenje savezničkih zemalja u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem u NATO savez 1. travnja 2009. godine.

Članstvo u NATO-u omogućilo je Hrvatskoj još veći doprinos sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata.

Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.

Ulaskom u NATO i punopravnim članstvom u EU-u ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.