Najčešća pitanja i odgovori
1. Po kojem kriteriju će se odrediti tko ulazi u prvi naraštaj pozvanih?
Zakon o obrani to jasno propisuje u dijelu koji se odnosi na vojnu obvezu i temeljno vojno osposobljavanje. Novaka, hrvatskog državljanina upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života. Iznimno, na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do isteka 30 godina života na način kako propisuje navedeni Zakon. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje i žene koje se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje.
2. Kreće li se pozivanje po godištu rođenja ili po već postojećoj evidenciji MORH-a?
Upis u vojnu evidenciju provodi se na temelju datuma rođenja – hrvatski državljani s 18 godina uvode se u vojnu evidenciju u nadležnom područnom odjelu za poslove obrane prema mjestu svojega prebivališta.
3. Hoće li cijelo godište 2007. biti pozvano ili samo dio toga godišta u prvoj fazi?
Kako bi se osigurala kvalitetna provedba obuke u Oružanim snagama Republike Hrvatske pozivanje će se provoditi u fazama – dio novaka bit će pozvan u prvi uputni rok, dok će drugi svoju obvezu izvršavati u slijedećim uputnim rokovima (planira se pet uputnih rokova na godinu).
4. Ako netko ne bude pozvan do navršene 30. godine života, smatra li se obveza izvršenom?
Nakon navršene 30. godine života novaka više neće biti moguće pozvati na temeljno vojno osposobljavanje i u tom slučaju ta se osoba prevodi u status nerazvrstanog pričuvnika.
5. Ako se studijem ili sportom služenje odgodi do 29. godine života, može li se poziv dogoditi i nakon?
Temeljno vojno osposobljavanje mora se završiti najkasnije do navršene 30. godine života. Obveza traje od 19. do 30. godine života. Ako osoba u tom razdoblju dobije poziv, ali ima opravdane razloge za odgodu – primjerice zbog studija ili profesionalnog bavljenja sportom – obveza se može privremeno odgoditi, ali ne može se produljiti izvan zakonski određenoga roka.
Odgode i oslobađanje od TVO-a
6. Tko točno može dobiti potpuno oslobođenje od obuke i po kojem mjerilu se to utvrđuje?
To Zakon o obrani taksativno propisuje. Novak se oslobađa obveze temeljnog vojnog osposobljavanja ako:
-
- je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu
- se na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje dvije godine obrazovao za kadeta Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kojim stječe vojna znanja i vještine
- je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja
- osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu
- je policijski službenik i policijski vježbenik Ministarstva unutarnjih poslova te učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja 3. i 4. razreda za zanimanje policajac, polaznik Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac i student stručnog prijediplomskog ili stručnog diplomskog studija na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, nakon završenog oblika obrazovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja
- je službenik pravosudne policije, učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja 3. i 4. razreda za zanimanje pravosudni policajac, polaznik temeljnog tečaja za službenike pravosudne policije za potrebe ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, nakon završenog oblika obrazovanja u ministarstvu nadležnom za pravosuđe ili Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja
- je zaređeni svećenik, đakon i redovnik koji se zavjetovao te osoba istoga statusa vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja.
7. Je li moguće trajno oslobađenje zbog psiholoških razloga ili se samo odgađa?
Prema pravilniku koji će uređivati mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika predviđeno je privremeno odgađanje temeljnog vojnog osposobljavanja, dok trajno oslobođenje zbog psiholoških razloga ovisi o specifičnim medicinskim procjenama. Takva odluka donosi se na temelju stručnog mišljenja medicinske struke.
8. Hoće li samohrani roditelji moći dobiti oslobođenje ili tek odgodu, i na temelju kojeg dokaza?
U skladu s odredbama Zakona o obrani temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku na osobni zahtjev ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe.
9. Što je s obiteljima u kojima je obveznik jedini zaposlen – postoji li ekonomski kriterij oslobođenja?
Novaci obveznici koji su jedini zaposleni članovi kućanstva mogu podnijeti zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja.
10. Može li se priznati oslobođenje ako bi odsutnost obveznika ugrozila rad obiteljske tvrtke ili OPG-a?
Novaku se može odgoditi temeljno vojno osposobljavanje na osobni zahtjev ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.
11. Studenti – odgađa li im se automatizmom ili pojedinačnom molbom?
Pravo na odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja ima novak student koji je upisan na visoko učilište. Osoba je obvezna nadležnom područnom odjelu za poslove obrane dostaviti potvrdu o upisu u akademsku godinu radi odgode temeljnog vojnog osposobljavanja najkasnije do 31. listopada tekuće godine (zbog različitih vremenskih okvira i početaka akademske godine). Odgoda zbog studiranja može biti najdulje do 30. lipnja u godini u kojoj novak navršava 29 godina života.
12. Do koje najviše dobi student smije “držati” odgodu prije nego izgubi pravo na nju?
Student može zadržati pravo na odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja najdulje do navršene 29. godine života.
13. Hoće li se sportašima priznati odgoda za sva natjecanja ili samo za europska i svjetska prvenstva?
Zakon o obrani jasno je uredio i ovo područje. Vrhunskom sportašu može se na njegov zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno nacionalnog sportskog saveza odgoditi temeljno vojno osposobljavanje radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima.
14. Što ako student ima zaključenu razmjenu ili Erasmus u inozemstvu baš tijekom poziva – vrijedi li to kao razlog za odgodu?
Odgoda se može odobriti i ako student ima zaključenu razmjenu ili Erasmus u inozemstvu, uz predočenje studentske potvrde. Pravo na odgodu moguće je do navršene 29. godine života.
15. Hoće li se odgode moći obnavljati više puta ili se dopušta samo jedna odgoda pa potom poziv po sili zakona?
Zahtjev se može podnositi više puta po različitim osnovama te se o svakom pojedinačnom zahtjevu donosi posebna odluka i za svaku odluka osigurana je i sudska zaštita u skladu sa Zakonom o obrani.
Civilna služba
16. Hoće li prigovor savjesti biti vremenski ograničen na rok prije poziva ili će se moći zatražiti i nakon što osoba zaprimi poziv?
Zakon o obrani uredio je i ovo područje. Nadležni područni odjel za poslove obrane dužan je novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu. Zahtjev za civilnu službu nadležnom područnom odjelu za poslove obrane može podnijeti novak nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu.
17. Tko odlučuje o prigovoru savjesti – upravno tijelo, komisija ili sud – i postoji li rok u kojem država mora odlučiti?
O zahtjevu za prigovor savjesti odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu
zaštitu odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog povjerenstva za civilnu službu toga Ministarstva u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
18. Može li se prigovor savjesti odbiti i na temelju čega?
Prigovor savjesti može se odbiti, a o tome odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog povjerenstva za civilnu službu toga Ministars-tva.
19. Zašto civilna služba traje dulje od temeljnog vojnog osposobljavanja i koja je logika omjera trajanja?
Trajanje temeljnog vojnog osposobljavanja i civilne službe propisano je Zakonom o obrani i u skladu je s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava te je uređeno da civilna služba ne smije trajati dulje od dvostrukog trajanja temeljnog vojnog osposobljavanja. Zakon o obrani propisuje da se civilna služba obavlja tri mjeseca u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Civilni obveznici su za to vrijeme smješteni u prostorima civilne zaštite, dok civilna služba koja se obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave traje četiri mjeseca zato što ondje služba traje osam sati na dan.
20. Ako netko završi civilno služenje, vrijedi li to kao trajno izvršena obveza i može li ga država kasnije opet pozvati u vojnu pričuvu?
Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik. Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu, na način propisan Zakonom o obrani, podliježu osobe koje su obavile civilnu slu-žbu kao civilni ročnici i osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civil-nog pričuvnika.
Prekršajne odredbe
21. Od kojeg trenutka nastupa kazna – od dana neodazivanja na poziv ili od nepojavljivanja na mjestu obuke?
I ova je problematika detaljno uređena Zakonom o obrani, utvrđivanje kazna nastupa od dana navedenoga u pozivu, odnosno od dana kada se osoba vojni obveznik treba odazvati pozivu na izvršavanje vojne obveze.
22. Što se događa ako osoba dođe na pregled, ali se poslije ne odazove na odlazak u vojarnu – tretira li se to kao prekršaj?
Ako se osoba ne odazove na temeljno vojno osposobljavanje nakon pregleda, nema prisilnog dovođenja. U slučaju nepojavljivanja, podliježe prekršajnom postupku, prekršaj se sankcionira putem optužnog prijedloga i utvrđuje u postupku na način propisan Zakonom o obrani i u skladu s Prekršajnim zakonom.
23. Koliko puta država može ponavljati poziv prije nego pokrene prisilne mjere?
Za svako neopravdano neodazivanje pokreće se prekršajni postupak.
24. Ako se osoba koja je vojni obveznik nalazi u inozemstvu i nije u mogućnosti primiti poziv, računa li se to kao nedolazak ili kao neuručeni poziv?
Ako osoba nije dostupna zbog boravka u inozemstvu ili nemogućnosti da se uruči poziv za izvršavanje vojne obveze, poziv se u takvim slučajevima smatra neuručenim.
25. Jesu li različite vrste kazne u slučaju neodazivanja na temeljno vojno osposobljavanje i u slučaju neodazivanja na civilnu službu?
Prekršajne kazne u slučaju neodazivanja na temeljno vojno osposobljavanje i u slučaju neodazivanja na civilnu službu jasno su propisane Zakonom o obrani.
Status zaposlenih, poslodavci, radni odnosi
26. Ima li poslodavac pravo zaposliti zamjenu na to mjesto bez obveze vraćanja radnika na isto radno mjesto?
Poslodavac ima pravo zaposliti zamjenu na radno mjesto radnika vojnog obveznika tijekom njegove odsutnosti zbog izvršavanja vojne obveze, ali istovremeno ima obvezu vratiti radnika vojnog obveznika koji je bio na izvršavanju vojne obveze na isto radno mjesto nakon završetka osposobljavanja, što je jasno propisano Zakonom o obrani.
27. Ako je ugovor o radu bio na određeno – miruje li i on ili se osoba vraća na tržište rada nakon obuke?
Novaku koji je na temeljnom vojnom osposobljavanju radni odnos s poslodavcem koji je i na određeno miruje, za to vrijeme trajanja ugovora o radu i obveza plaćanja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja je na teret Ministarstva obrane.
28. Tko plaća doprinose za ročnika tijekom služenja MORH ili HZMO?
Za ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju doprinose plaća Ministarstvo obrane.
29. Ako osoba ima ugovor o djelu ili obrt – smatra li se prestankom rada ili se obveza može paralelno izvršavati?
Ugovor o djelu ne smatra se zasnivanjem radnog odnosa u smislu odredbi Zakona o radu.
Dragovoljno javljanje na TVO i motivacijski aspekti
30. Može li osoba starija od generacije poziva ući dragovoljno u obuku?
Osobe starije od 19 godina života, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života, mogu se dragovoljno prijaviti na temeljno vojno osposobljavanje.
31. Ima li dragovoljno služenje ikakvu naknadnu prednost, npr. kod zapošljavanja u državnim službama?
Osoba koja se dragovoljno prijavila na temeljno vojno osposobljavanje ima ista prava, ali i obveze kao i vojni obveznici koji nisu pristupili dragovoljno temeljnom vojnom osposobljavanju.
32. Postoji li dobna granica nakon koje dragovoljno javljanje više nije moguće ni na osobni zahtjev?
Dragovoljno javljanje na temeljno vojno osposobljavanje nije moguće nakon navršene 30. godine života.
Nakon služenja: Status, pričuva, buduća obveza
33. Nakon završetka temeljnog vojnog osposobljavanja, koliko dugo osoba ostaje u pričuvnom sastavu i s kojim obvezama?
Nakon završetka temeljnog vojnog osposobljavanja, osoba ostaje u pričuvnom sastavu do navršene 55. godine života – muškarci, odnosno 50. godine života – žene. Tijekom tog razdoblja takva osoba vojni obveznik dužna je izvršavati svoju obvezu u pričuvnom sastavu na način propisan Zakonom o obrani.
Studenti, školovanje, akademski režimi
34. Mirovanje godine studija – ide li automatski ili se traži poseban postupak?
Ministarstvo obrane ne propituje status studija dok osoba vojni obveznik može dostaviti potvrdu da je upisana na fakultet i pohađa nastavu odnosno studij u tekućoj akademskoj godini.
35. Što s ispitnim rokovima, diplomskim radovima i produljenjem ECTS uvjeta za upis godine?
Ispitni rokovi i diplomski radovi dio su redovitog školovanja te osoba u statusu studenta može podnijeti zahtjev u takvim situacijama za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja.
36. Vrijede li ista pravila i za privatna učilišta, strane fakultete i online studije?
U skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti svi studenti su jednaki i vrijede ista pravila bez obzira na to jesu li privatna učilišta ili strani fakulteti.