Požari u Republici Hrvatskoj

Požari otvorenog prostora u RH u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6-8% (iznimno do 12%), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone protupožarnoj zaštiti poklanja se posebna pozornost.

Izbijanje požara u 95% slučajeva vezano je za neku ljudsku aktivnost dok je svega 5% požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).

Analizom požara u RH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma.

Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi jepočetka poljoprivrednih radova.

Drugi je požarni maksimum u srpnju i kolovozu i vezan je isključivo za priobalje i otoke (guste i neodržavane šume crnogorice koje u pravilu egzistiraju s nagibom većim od 30%, daleko od pristupnih puteva i raspoložive vode za gašenje, opterećenje prostora dodatnim brojem ljudi-turista…).

Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije od koji se posebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara.