Vojni liječnici

O vojnim liječnicima

U svim organizacijama, pa tako i u vojsci, liječnici imaju nezamjenjivu ulogu. U svom svakodnevnom poslu vojni liječnici liječe, skrbe o zdravlju vojnika, planiraju i organiziraju zdravstvenu potporu.

Vojni liječnici rade u dinamičnom radnom okruženju, a uz izazove rada u različitim vremenskim i terenskim uvjetima, pruža im se mogućnost trajne medicinske izobrazbe.

Liječnici rijetko nose oružje i u većini slučajeva nalaze se u prostoru bojišta koje pruža potporu.

Spoznaje stečene kroz terenski rad od neprocjenjive su vrijednosti za medicinu. Osim što predstavljaju temelj oblikovanja vojne medicinske doktrine, danas, više nego ikad pružaju saznanja za organizaciju zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, prirodnim i ekološkim katastrofama, mirotvornim i humanitarnim misijama, akcijama traženja i spašavanja. Pandemija COVID-19, preživljeni potresi i poplave još jednom su naglasili važnost, nužnost i korisnost vojnog medicinskog poziva.

Ministarstvo obrane nudi poticajne uvjete zapošljavanja, jasan vertikalan profesionalan razvoj te stjecanje golemog medicinskog i životnog iskustva u Republici Hrvatskoj ali i u međunarodnim misijama i operacijama u kojima sudjeluje Hrvatska vojska.

U skladu sa potrebama Oružanih snaga RH, Ministarstvo obrane objavljuje natječaje za doktore medicine, liječnike, neposredno nakon završetka fakulteta kao i specijaliste različitih struka.

Najčešće postavljana pitanja

1. Koje su prednosti rada u Oružanim snagama?
   • Vojni liječnici – doktori medicine su svestrani, visoko educirani i spremni na izazove. Osim mogućnosti pohađanja civilnih tečajeva, pripadnici zdravstvene službe imaju mogućnost redovitog treninga vlastitog znanja i vještina kroz interne i međunarodne tečajeve i vježbe. Naučene sposobnosti, koje nisu vezane isključivo za medicinu, dodatno obogaćuju i čine doktore vojne medicine spremnima i kompetentnima za rješavanje složenih situacija i problema. Osim profesionalnog razvoja, pripadnost Oružanim snagama daje mogućnost bržeg pronalaska rješenja koja muče brojne mlade liječnike, kao što su: stambeno zbrinjavanje, primanja, stalni i siguran radni odnos, specijalizacija i sl.
2. Zašto odabrati rad u Oružanim snagama?
   • Po završetku fakulteta, mladi liječnici nastavljaju cjeloživotno obrazovanje. Nekolicina kreće putem željenih specijalizacija, a ostali, odnosno većina, se odlučuju između dva pravca u medicini. Jedan koji je usmjeren na obiteljsku medicinu i drugi koji je vezan za hitnu medicinu. Liječnici unutar Hrvatske vojske ne moraju se odlučiti samo za jedan od ta dva puta. Osim rada u ambulantama primarne zdravstvene zaštite, imaju mogućnost rada hitne medicine putem hitnih medicinskih letova. Osim toga, boravak na terenima, edukacija putem stručnih usavršavanja, kongresa i licenciranih tečajeva kao i rad u sklopu ROLE-1 daje priliku kontinuiranom usavršavanju naprednih i osnovnih principa hitnog liječenja, pružanja primarne zdravstvene zaštite, medicinske evakuacije itd.
3. Može li se u MORH-u obaviti rad pod nadzorom koji slijedi nakon završetka medicinskog fakulteta?
   • Da, može. Tijekom rada pod nadzorom, u trajanju od šest mjeseci, doktori medicine su u punom radnom odnosu sa svim pravima zaposlenika. Rad pod nadzorom obveza je svih doktora medicine koji prethodno nisu bili u radnom odnosu.
4. Što slijedi nakon završetka rada pod nadzorom?
   • Nakon završetka rada pod nadzorom započinje samostalan rad u postrojbi koja je vojnom doktoru medicine dodijeljena po završetku časničke izobrazbe.
5. Raspisuje li MORH specijalizacije?
   • MORH u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH osigurava određen broj specijalizacija za vojne doktore medicine, a kandidate odabire internim natječajem. Područja specijalizacije određuje MORH prema svojim potrebama.Temeljem sporazuma Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane Republike Hrvatske, zbog specifičnih potreba Oružanih snaga, liječnici specijalisti imaju mogućnost rada u civilnim zdravstvenim ustanovama zbog trajnog usavršavanja u struci te kroz dežurstva ostvaruju materijalna prava kao i civilni liječnici.
6. Koliko bodova za natječaj za civilnu specijalizaciju dobiva vojni doktor medicine radom u MORH-u?
   • Ovisno o mjestu službe, vojni doktor medicine dobiva jednake bodove kao i doktor medicine u civilstvu. Navedeno je definirano Pravilnikom o mjerilima za prijem specijalizanata koje propisuje Ministarstvo zdravstva.
7. Omogućuje li MORH nastavak studiranja na doktorskom studiju ili kontinuirano stručno usavršavanje?
   • Doktorski studij najviši je stupanj formalnoga obrazovanja koji MORH potiče omogućavajući studiranje na teret MORH-a. Završetkom doktorskog studija vojnom doktoru medicine pripadaju sva prava kao i u civilnim institucijama. Vojnim doktorima medicine osigurano je dodatno stručno usavršavanje iz određenih područja vojne i civilne medicine (zrakoplovne, pomorske, podvodne, ronilačke, hiperbarične, hitne medicine i sl.) prema osobnom odabiru ili prema potrebama MORH-a. Navedene vrste dodatnog stručnog usavršavanja osiguravaju se u zemlji, odnosno u inozemstvu u suradnji sa zemljama saveznicima.
8. Postoji li dobna granica za prijem doktora medicine u Oružane snage RH?
   • Za doktore medicine ne postoji gornja dobna granica za prijem u djelatnu vojnu službu.
9. Što postaju doktori medicine prijemom u Oružane snage RH?
   • Prijemom u Oružane snage doktori medicine postaju niži i viši časnici zdravstvene službe. Vojnim doktorima medicine bez specijalizacije dodjeljuje se niži časnički čin natporučnika, dok se vojnim doktorima medicine sa prethodno završenom specijalizacijom, dodjeljuje čin bojnika.
10. Kako izgleda proces ulaska u Oružane snage?
    • Zainteresirani kandidati javljaju se na natječaj za prijam kandidata za osposobljavanje doktora medicine za časnike/časnice zdravstvene službe koje objavljuje Ministarstvo obrane RH sukladno planu i potrebama Oružanih snaga RH. Prijavljene kandidate se telefonskim i pismenim putem obavještava o rezultatima natječaja.
    • Ako su zadovoljeni svi propisni uvjeti, izabrane kandidate se poziva na testiranje koje obuhvaća sistematski pregled u Zavodu za zrakoplovnu medicinu u KB Dubrava ili Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu, provjeru poznavanja stranog jezika te provjeru motoričkih sposobnosti koja uključuje trčanje na 3200 m, izvođenje pregiba i sklekova unutar 2 min. Izabrani kandidati koji uspješno prođu testiranja upućuju se na dragovoljno vojno osposobljavanje.
11. Od čega se sastoji dragovoljno vojno osposobljavanje za vojne doktore medicine?
    • Dragovoljno vojno osposobljavanje, odnosno temeljna vojna obuka, dio je programa izobrazbe za vojne doktore medicine.
    • Dragovoljno vojno osposobljavanje za doktore medicine traje tri tjedna i provodi se u Požegi, u vojarni 123. brigade HV-a. Na početku obuke zadužuje se vojna odora i vojna oprema.
    • Tijekom obuke kandidate se poučava temeljnim vojnim vještinama, od rukovanja osobnim naoružanjem, zaštiti, vojnoj topografiji i sl.
    • Za vrijeme trajanja dragovoljnog vojnog osposobljavanja kandidati primaju novčanu naknadu koja je propisana Pravilnikom o dragovoljnom služenju vojnog roka i iznosi 3 000 kn mjesečno.
    • Po završetku dragovoljnog vojnog osposobljavanja kandidati se upućuju na Temeljnu časničku izobrazbu za časnike Zdravstvene službe.
12. Koliko traje i što sadržava temeljna časnička izobrazba?
    • Nakon uspješnog završetka dragovoljnog vojnog osposobljavanja, kandidati se upućuju na Temeljnu časničku izobrazbu (TČI) u trajanju od devet tjedana, koja se provodi na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu i na Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu. Po završetku izobrazbe, vojni doktori medicine raspoređuju se na službu u Oružane snage u činu natporučnika ili bojnika.
    • Temeljna časnička izobrazba sastoji se od općeg vojnog i specijalističkog medicinskog dijela. Obuhvaća devet predmeta koji se polažu pismeno, usmeno i praktično. To su: vojno vođenje, vojno upravljanje, osnove logistike, vojna psihologija, vojna topografija, opća taktika, taktika zdravstvene službe, preventivna zdravstvena zaštita i zdravstveno zbrinjavanje na razini ROLE-1.
    • Kandidatu za časnika za vrijeme vojne izobrazbe i obuke pripada naknada plaće u visini 85% osnovne plaće utvrđenje za čin poručnika/poručnika korvete i definirana je Zakonom o službi i Oružanim snagama.
    • Tijekom časničke izobrazbe kandidatima je osiguran smještaj unutar vojnih objekata, prijevoz, prehrana, odore i radni materijali.
13. Zašto je potrebno proći dragovoljno osposobljavanje i temeljnu časničku izobrazbu prije prijema doktora medicine u službu?
    • Biti vojni doktor medicine ne znači baviti se samo medicinom. Specifičnost i složenost poslova, kao i mogućnost daljnjeg napredovanja zahtijevaju stjecanje osnovnih vojničkih znanja i vještina. Osim liječničke dužnosti, vojni doktori medicine imaju i zapovjedne odgovornosti i dužnosti koje su stekli po završetku časničke izobrazbe. Nakon 12 dinamičnih tjedana ispunjenih obukom, obrazovanjem i novim znanjima, kandidat postaje djelatna vojna osoba kojoj će se na svečanoj promociji uručiti časnički čin sukladno stupnju obrazovanja.
14. Može li kandidat biti u poslovnom odnosu kod drugog poslodavca za vrijeme trajanja dobrovoljnog vojnog osposobljavanja ili temeljne časničke izobrazbe?
    • Kandidat može biti zaposlen kod drugog poslodavca za vrijeme trajanja dobrovoljnog vojnog osposobljavanja. Radni odnos mora završiti najkasnije do prvog dana temeljne časničke izobrazbe. Početak temeljne časničke izobrazbe je početak novog radnog odnosa. Potpisivanjem ugovora s MORH-om na početku časničke izobrazbe kandidat stječe status djelatne vojne osobe te sva zakonska prava i obveze koje mu pripadaju.
15. Kakva su novčana primanja?
    • Vojni doktori medicine uz osnovnu plaću koja se obračunava sukladno osobnom i ustrojbenom činu, primaju i dodatak sukladno Pravilniku o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, koji za liječnike opće medicine iznosi 100 %, a za specijaliste 115% od osnovice plaće.
    • Za sudjelovanje u aktivnostima u zemlji (rad u helikopterskoj hitnoj službi) ili u inozemstvu (operacije potpore u miru, NATO i EU operacije, UN misije i sl.) vojni doktori medicine uz redovitu isplatu plaće u cijelosti primaju i propisane dnevnice.
    • Predmetno je propisano Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, članak 135.-139. te u Pravilniku o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba.
16. Moraju li vojni liječnici ići u međunarodne misije i operacije?
    • Odlazak u međunarodne misije je dobrovoljan.
    • Brojna pozitivna i nezaboravna iskustva, stečena znanja te naučene vještine dokaz su beneficija i prednosti koju vojni doktori medicine stječu u inozemstvu i u suradnji s međunarodnim timovima.
17. Postoji li mogućnost stambenog zbrinjavanja od strane poslodavca?
    • MORH posjeduje određeni stambeni fond za potrebe djelatnika te postoji mogućnost stambenog zbrinjavanja mladih doktora medicine od strane MORH-a kao poslodavca u slučaju zadovoljavanja propisanih uvjeta.
18. Jesu li vojnim doktorima medicne plaćeni putni troškovi?
    • Kao i svim pripadnicima OS RH, omogućeno je besplatno korištenje vojne linije odnosno naknada za putne troškove ako od mjesta prebivališta do mjesta službe nema organiziranog vojnog prijevoza.
19. Mogu li birati gdje ću raditi?
    • Mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske. Djelatne vojne osobe se raspoređuju na dužnosti ovisno o trenutnim potrebama Oružanih snaga RH.
20. Kakva je budućnost zdravstvene službe u MORH-u?
    • U tijeku su veliki napori i ulaganja za oformljivanje ROLE-2 mobilne bolnice opremljene i osposobljene za akutno i hitno zbrinjavanje kirurških bolesnika, što će biti vrhunac i budućnost vojne zdravstvene službe u OS RH. U mirnodopskim vremenima ROLE-2 će se sa svojim djelatnostima koristiti i kao pomoć civilnim institucijama na područjima gdje je zbog izvanrednih uvjeta, prirodnih i ekoloških katastrofa potrebna pomoć i potpora.
21. Postoji li mogućnost suradnje MORH-a s civilima i civilnim institucijama?
    • Hrvatska vojska je jedna od žurnih službi. Zdravstveni timovi Hrvatske vojske pružaju zdravstvenu pomoć, potporu i suradnju s civilima i civilnim institucijama RH u operacijama otklanjanja posljedica izvanrednih situacija uzrokovanih prirodnim i tehničkim katastrofama. Posebno se ističe angažman i potpora za vrijeme hitnih medicinskih letova koje provode helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, poplava u istočnoj Hrvatskoj 2014. godine, migrantske krize 2015. godine, zatim pandemije COVID-19 i potresa u Petrinji i Banoviniu kojima su od samog početka pripadnici HV-a kroz logističku i medicinsku podršku brzim i učinkovitim reakacijama dokazali da su uvijek tu i prvi kada je to potrebno.