Međunarodni znanstveno-stručni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije”

U Imotskom je u četvrtak, 28. svibnja 2026., završen Međunarodni znanstveno-stručni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije”, koji se održavao od 26. do 28. svibnja 2026. prigodom obilježavanja obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske i obljetnice osnutka 3. bojne 4. brigade Zbora narodne garde.

Skup su organizirali Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, u suradnji s partnerskim ustanovama, hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, inozemnim visokim učilištima te udrugama proizašlima iz Domovinskoga rata.

Trodnevni program započeo je u utorak, 26. svibnja, memorijalnim programom kod Spomen-obilježja hrvatskim braniteljima na Topani, gdje je u dostojanstvenom ozračju odana počast hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata.

Svečano otvaranje održano je u srijedu, 27. svibnja 2026. Tijekom skupa sudionici su iz različitih znanstvenih i stručnih perspektiva razmatrali ulogu Imotske krajine u Domovinskom ratu, doprinos njezinih ljudi stvaranju i obrani Republike Hrvatske, očuvanje istine i kulture sjećanja te suvremene sigurnosne izazove pred kojima se nalaze Hrvatska i Europa.

Svečano otvorenje skupa okupilo je predstavnike vojnih, akademskih, državnih, županijskih i lokalnih institucija, čime je dodatno potvrđena važnost teme Domovinskoga rata za hrvatsku znanost, obrambeni sustav i društvo u cjelini.

Sudionicima su se obratili izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ante Sanader, zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” general-bojnik Slaven Zdilar, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske umirovljeni general zbora Mirko Šundov, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” prof. dr. sc. Ivica Lučić, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Imotskog Luka Kolovrat.

U njihovim je obraćanjima istaknuto kako je očuvanje istine o Domovinskom ratu trajna obveza hrvatskoga društva, ali i temelj odgovornog odnosa prema hrvatskim braniteljima, mladim naraštajima i budućnosti Republike Hrvatske.

U plenarnom dijelu izlaganja o uzroku srbijanske agresije na Republiku Hrvatsku, značenju 1991. godine te političkim okolnostima uoči oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja govorio je dr. sc. Ante Nazor.

General-bojnik Slaven Zdilar govorio je o Imotskoj krajini u obrani južne Hrvatske od srbijanske agresije, s posebnim osvrtom na 3. imotsku bojnu u obrani Zadra.

Govoreći o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu, general-bojnik Slaven Zdilar istaknuo je kako doprinos toga prostora, osobito djelovanjem 3. imotske bojne u obrani Zadra i južne Hrvatske, pokazuje da lokalne sredine nisu bile samo promatrači povijesnih procesa, nego jedan od važnih nositelja stvaranja i obrane hrvatske države. U tom je kontekstu naglasio kako je važno da se o Domovinskom ratu govori utemeljeno, odgovorno i dostojanstveno, jer upravo na istini o Domovinskom ratu počiva razumijevanje hrvatske slobode, državnosti i odgovornosti prema budućim naraštajima.
Dr. sc. Gordan Akrap izlagao je o novim konceptima ratovanja.

Putem plenarnih izlaganja i radnih blokova obrađene su teme povijesno-političkoga i sigurnosnog okvira stvaranja hrvatske države, obrane južne Hrvatske, uloge 3. imotske bojne, demografskih i gospodarskih posljedica rata, ratnoga mortaliteta, društvene mobilizacije, braniteljskog iskustva, psihosocijalnih i transgeneracijskih posljedica ratne traume, kulture sjećanja, muzejske i institucionalne zaštite baštine Domovinskog rata te suvremenih sigurnosnih i geopolitičkih izazova.
Skupu je posljednjega dana nazočio i umirovljeni brigadni general Ivan Zelić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je sudionicima uputio čestitke u povodu Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske te naglasio važnost skupa za očuvanje istine o Domovinskom ratu, njegovanje kulture sjećanja i razumijevanje suvremenih sigurnosnih izazova.

Poseban naglasak stavljen je na povezanost povijesnoga iskustva Domovinskog rata sa suvremenim sigurnosnim izazovima. U tom su kontekstu razmatrane sigurnosne prijetnje s početka 1990-ih, ali i današnji oblici ugroza, uključujući geopolitičke promjene, informacijsko-psihološke prijetnje, kognitivno ratovanje, utjecaj društvenih mreža te pitanje otpornosti mladih naraštaja u suvremenom sigurnosnom okruženju.

Naglašeno je kako se uloga lokalnih sredina u Domovinskom ratu ne može promatrati samo kao regionalna povijesna tema, nego kao važan dio ukupnoga procesa stvaranja i obrane Republike Hrvatske. Imotska krajina pritom je predstavljena kao prostor snažne dragovoljnosti, domoljublja, društvene odgovornosti i obrambene svijesti, čiji je doprinos hrvatskoj slobodi potrebno trajno istraživati, dokumentirati i prenositi novim naraštajima.

Skup je pridonio dubljem razumijevanju Domovinskog rata multidisciplinarnim i interdisciplinarnim pristupom, povezujući povijest, vojnu znanost, sociologiju, demografiju, geografiju, sigurnosne studije, medicinu, komunikologiju i kulturu sjećanja. Time je potvrđena važnost znanstveno utemeljenoga, odgovornog i društveno relevantnog govora o Domovinskom ratu, osobito u vremenu u kojemu se ratni narativi često pojednostavljuju, relativiziraju ili pokušavaju reinterpretirati.

U završnom dijelu istaknuto je kako očuvanje istine o Domovinskom ratu nije samo pitanje prošlosti, nego i pitanje budućnosti hrvatskoga društva. Posebno je naglašena potreba sustavnoga obrazovanja mladih, razvijanja sigurnosne kulture, jačanja društvene otpornosti te očuvanja nacionalnoga identiteta utemeljenoga na povijesnim činjenicama, vrijednostima slobode i poštovanju prema žrtvi hrvatskih branitelja.

Skup je zatvoren porukom da o Domovinskom ratu treba govoriti dostojanstveno, znanstveno utemeljeno i odgovorno, s trajnom zahvalnošću prema hrvatskim braniteljima i sviješću da je istina o Domovinskom ratu jedan od temelja suvremene hrvatske države. Upravo zato važno je nastaviti istraživati, razgovarati i prenositi istinu o Domovinskom ratu kao trajnu obvezu prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Iznesena znanstvena istraživanja i rasprave jasno su pokazali da ulaganje u mlade, razvoj obrambene svijesti i sustavno prenošenje istine o Domovinskom ratu nisu samo pitanje kulture sjećanja, nego i pitanje nacionalne otpornosti, osobito u današnjem digitalnom dobu u kojem se povijesne činjenice, vrijednosti i identitet sve češće izlažu manipulaciji, relativizaciji i informacijskim utjecajima.