Polaznici Ratne škole posjetili HAZU
Posjet je organiziran s ciljem upoznavanja s najvišom hrvatskom znanstvenom i umjetničkom institucijom
Polaznici 23. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić”, predvođeni načelnikom Ratne škole brigadirom Mijom Kožićem posjetili su u četvrtak, 22. travnja 2021. godine Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Posjet je organiziran s ciljem upoznavanja s najvišom hrvatskom znanstvenom i umjetničkom institucijom, a polaznike i načelnika je primio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhardt.
Akademik Neidhardt govorio je o ustroju i prošlosti HAZU-a te najistaknutijim članovima, a objasnio je i okolnosti u kojima je Akademija 1861. godine osnovana te način na koji djeluje danas. Upoznao je polaznike sa znanstvenim projektima u kojima HAZU daje značajan doprinos cjelokupnom hrvatskom društvu. Naglasio je Misiju HAZU-a i istaknuo značaj uključivanja hrvatske znanosti u europske i svjetske tijekove znanosti trajnim poticanjem znanstveno istraživačkog rada te brizi o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u zemlji i svijetu kao bitnim čimbenicima duhovnog, gospodarskog, političkog i sveopćeg napretka Republike Hrvatske.
Polaznici su se upoznali s načinom na koji Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvoj umjetničke i kulturne djelatnosti te brigu o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu. Nakon toga su predstavljeni rezultati znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva koje HAZU objavljuje. Uz to, važnost HAZU-a je i u davanju prijedloga i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku organizacijom više od sto znanstvenih skupova u kojima su valorizirana djela zaslužnih pripadnika hrvatskog naroda tijekom cjelokupne njegove povijesti.
Prije predavanja akademika Neidhardta, viša knjižničarka u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a Indira Šamec Flaschar u atriju palače HAZU-a upoznala je polaznike s Bašćanskom pločom, krsnim listom hrvatskog naroda i draguljem hrvatske pismenosti gdje je prvi put zapisano hrvatsko nacionalno ime i Škrinjom svetog Šimuna iz Zadra koja potječe iz 14. stoljeća.
